Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 62 Gž R-2645/2021-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda, predsjedniku vijeća Slavici Garac, članu vijeća i sucu izvjestitelju Diani Preglej i članu vijeća Lidiji Jelavić, u pravnoj stvari tužitelja C. P. iz P., OIB:…, kojeg zastupaju punomoćnici V. P. i J. B., odvjetnici u Z., protiv tuženika O. b. P. – O. G. d. P.², P., OIB:…, kojeg zastupa punomoćnik E. S., odvjetnik u P., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pr-55/19-37 od 14. svibnja 2021. ispravljene rješenjem Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pr-55/19-41 od 31. svibnja 2021., u sjednici vijeća održanoj dana 21. ožujka 2023.,

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Puli - Pola poslovni broj poslovni broj Pr-55/19-37 od 14. svibnja 2021. ispravljena rješenjem Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pr-55/19-41 od 31. svibnja 2021. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke, te se predmet vraća istome sudu prvoga stupnja na ponovno suđenje.

II O troškovima žalbenoga postupka odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 32.676,73 kn zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinačno navedenog iznosa pa do isplate, prema stopi koja se do 31. srpnja 2015. godine određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. godine se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena, kao i trošak parničnog postupka u iznosu od 10.750,00 kn, sve u roku od 8 dana.

Pod točkom II. izreke presude odbijen je dio tužbenog zahtjeva za isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosima navedenim u točki I. izreke kao neosnovan.

2. Protiv navedene presude sadržajno pod točkom I. izreke žali se tuženik zbog žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. t. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP). Predlaže ukinuti presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, te traži trošak sastava žalbe.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Sukladno odredbi čl. 365. st. 1. i 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojemu se pobija žalbom, a ako se iz žalbe ne vidi u kojem se dijelu presuda pobija, drugostupanjski sud će uzeti da se presuda pobija u dijelu u kojem stranka nije uspjela u sporu.

6. Obzirom da tuženik u žalbi nije jasno odredio u kojem dijelu pobija navedenu presudu, ovaj sud, u skladu s odredbom čl. 365. st. 1. ZPP-a, uzima da tuženik pobija presudu u dijelu pod točkom I. izreke jer u tom dijelu nije uspio u sporu.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja, kao zaposlenika tuženika na radnom mjestu doktora medicine, liječnika specijalista radiologije, za isplatu razlike plaće na ime dodatka za prekovremeni rad u danima u kojima je blagdan ili drugi neradi dan određen zakonom pao od ponedjeljka do petka, dodatka za posebne uvjete rada, dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, dodatka po osnovi radnog staža, kao i zahtjev za isplatu razlike naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad u razdoblju od veljače 2015. do prosinca 2018. u ukupnom iznosu od 32.676,73 kn, a prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu od 18. veljače 2020. (list 215-217 spisa).

8. Prvostupanjski sud je pobijanu presudu donio pozivom na odredbe Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (''Narodne novine'' br. 143/13 – dalje: KU/13) i odredbe Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (''Narodne novine'' br. 29/18 – dalje: KU/18) kojima je regulirana plaća.

9. Uvidom u sadržaj spisa kao i u pobijanu prvostupanjsku presudu ovaj sud je utvrdio kako prvostupanjski sud nije u skladu s KU/13 utvrdio visinu potraživanja za utuženo razdoblju od veljače 2015. do prosinca 2015. godine primjenom Zaključka broj 148. s 23. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 1. srpnja 2015., a nakon 21. prosinca 2015. primjenom Zaključka broj 153. koje je donijelo Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na sjednici od 21. prosinca 2015., niti je to potraživanje utvrđeno u skladu s važećim tumačenjem u tom razdoblju.

10. Naime, odredbom čl. 1. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (''Narodne novine'' broj: 33/96, 96/01, 13/02, 136/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11 i 130/11) propisano je koji se sve dani u Republici Hrvatskoj smatraju neradnim danima, a sukladno odredbi čl. 5. istoga Zakona zaposlenici u dane blagdana imaju pravo na naknadu plaće.

11. Kako iz odredbe čl. 51. st. 9. KU/13 (čl. 49. st. 9. KU/18) proizlazi da se u mjesečni fond radnih sati ne ubrajaju dani blagdana koji padaju u vremenu od ponedjeljka do petka, tužiteljici pripada naknada za prekovremeni rad ukoliko ti sati prelaze redovni mjesečni fond sati.

12. Navedeno proizlazi iz Zaključka broj 148. prema kojem redovni mjesečnih fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati.

13. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja stupio je na snagu 1. prosinca 2013. te se tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 doneseno po Povjerenstvu pod brojem 148., a prema kojem mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana bez subota, nedjelja i blagdana i 8 sati, primjenjuje od njegova stupanja na snagu.

14. Nadalje, Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13, na sjednici od 21. prosinca 2015. donijelo je Zaključak broj 153. koji glasi:

„Sukladno Kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati.

Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno. Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima. Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa, a koji pada u radni dan, imaju pravo na naknadu plaće.

Ovim zaključkom stavljaju se izvan snage Zaključci broj 21., 48. i 148.“.

15. Zaključak br. 153., u bitnom se razlikuje od Zaključka broj 148. (koji je Zaključkom broj 153. stavljen izvan snage) u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i osam sati, dok je prema Zaključku broj 148. redovni mjesečnih fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati. Zaključak broj 153. o tumačenju odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 nije stavljen izvan snage.

16. Valja reći da je Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na 30. sjednici dana 12. travnja 2017. donijelo Zaključak broj 169., koji glasi:

„Zaključci povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora. Izmijenjeni zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana donošenja te izmjene.“.

17. Budući da je tumačenje broj 148. izmijenjeno (stavljeno izvan snage) tumačenjem broj 153. dana 21. prosinca 2015., a prema kojem tumačenju redovni mjesečnih fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) i osam sati, od dana izmijene tumačenja, dakle, od 21. prosinca 2015. primjenjuje se to tumačenje (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-281/2021-2 od 27. travnja 2021.).

18. Nadalje, na okolnost visine potraživanja tužitelja proveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo B. G., koja je izradila nalaz i mišljenje od 30. prosinca 2019. (list 203-212 spisa). Tuženik je prigovorio navedenom nalazu i mišljenju te se je vještakinja očitovala na primjedbe tuženika dopunom nalaza i mišljenja od 19. ožujka 2021. (list 304-306 spisa).

19. Prema ocjeni ovoga suda, tuženik je osnovano prigovarao nalazu i mišljenju vještaka, te je kako je to i predlagao tuženik tijekom postupka, a sada i u žalbi, potrebno ponovno provesti dokaz financijskim vještačenjem po novom vještaku. Tuženik je isticao kako vještak u nalazu nije razgraničio iznose plaće koje je u slučaju uspjeha u sporu potrebno isplatiti tužitelju, a što su davanja koje je potrebno isplatiti u korist države. Tuženiku nisu bili prihvatljivi zaključci vještaka o predmetu spora jer je vještak svoj stručni dio rada temeljio na tvrdnjama tužitelja iz tužbe, a nije analizirao način obračuna plaće tužitelja na način da je označio na koji način je taj nepravilni obračun plaće učinjen, a odluku o pravnom dijelu omogućio sudu (list 218 spisa).

20. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da potraživanje tužitelja ukupno iznosi 32.676,73 kn, međutim nije jasno naznačena visina potraživanja po pojedinim osnovama, zbog čega ovaj sud nije u mogućnosti sam preinačiti presudu primjenom čl. 373. ZPP-a.

21. Stoga je na temelju odredbe članka 370. ZPP-a presuda ukinuta i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

22. Prvostupanjski sud dužan provesti financijsko vještačenje po novom vještaku, nakon čega će visinu potraživanja utvrditi u skladu sa shvaćanjem izraženim u ovoj odluci.

23. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku u smislu odredbe članka 166. stavka 3. ZPP-a.

U Zagrebu 21. ožujka 2023.

Predsjednik vijeća:

Slavica Garac