Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 31 Gž Ovr-603/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Marijanu Vugiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja H. m. o., društvo s ograničenom odgovornošću za poslovno savjetovanje, OIB …, Z. zastupanog po punomoćniku V. P., odvjetniku u Z., protiv ovršenika M. K., OIB …, P., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Ovr-1368/2022-4 od 6. prosinca 2022. godine, dana 21. ožujka 2023. godine

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Ovr-1368/2022-4 od 6. prosinca 2022. godine.

II Ostavlja se da se o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Odbija se prijedlog za ovrhu.

II. Određuje se zabilježba odbijenog prijedloga u zk. ul. br. 676 k.o. G. B. kč.br. 329/4 L. B. u K. površine 469 čhv koju će zemljišnoknjižni odjel ovog suda provesti prije pravomoćnosti."

2. Protiv ovog rješenja žali se ovrhovoditelj iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 – dalje: OZ) s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

3. U odgovoru na žalbu ovršenik osporava osnovanost navoda žalbe i predlaže da se odbije kao neosnovana.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prvostupanjski sud navodi slijedeće:

"Prema odredbi članka 80.b OZ stavak (2) ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 40.000,00 kuna, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja; (3) pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito: – je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, – je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, – služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, – ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga, – je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

Ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu ne tvrdi, niti je učinio vjerojatnim, da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, da ovrhovoditelj ima osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga, niti da se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

S obzirom na navedeno, kao i da iz podneska ovršenika proizlazi upravo suprotno, da ovrha na drugim predmetima ovrhe nije bila bezuspješna, odnosno da ima drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, sud u konkretnom slučaju ocjenjuje da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, pa je na temelju citirane odredbe zakona i članka 95. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama odlučio kao u izreci rješenja."

6. Ova odluka suda prvog stupnja žalbenim navodima nije dovedena u sumnju.

7. Odgovara da po odredbi čl. 80.b st. 2. OZ da ukoliko granica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 40.000,00 kn, a što ovdje jeste, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja s tim da u stavku 3. je navedeno što sud treba uzeti u obzir prilikom ocjene da li je narušena pravična ravnoteža.

Ovršenik nije naveo da je vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu kao što nije niti tvrdio da nekretnina služi za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba a teret dokaza o tome je na njemu.

8. Međutim, teret dokaza je na ovrhovoditelju da učini vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili pretežitom dijelu namiri te da dokaže ima li osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarivanja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga.

9. Među strankama nije prijeporno, a to i proizlazi iz spisa, da je ovdje prijedlog za ovrhu podnesen dana 22. studenog 2022. godine s tim da ovrhovoditelj tvrdi da je on zahtjev za izravnu naplatu FINI na temelju iste ovršne isprave podnio dan kasnije, kao što nije prijeporno da je ovršenik dao temeljem čl. 206. st. 3. OZ suglasnost za prijenos zaplijenjenih sredstava prije proteka zakonskog roka sukladno odredbama OZ.

10. U svojoj žalbi ovrhovoditelj nije izričito priznao da je pljenidbom i prijenosom u postupku izravne naplate iznosa od 585.663,61 kn (u ovom postupku tražbina ovrhovoditelja je iznosila 569.967,12 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama u cijelosti podmirena njegova tražbina), nego je samo paušalno naveo da je tim iznosom samo djelomično podmirena njegova tražbina a i da podnošenjem prijedloga za ovrhu su mu nastali dodatni troškovi tako da tražbina ovrhovoditelja i dalje egzistira.

11. Ovršenik je tvrdio, a to je i dokumentirano da u postupku izravne naplate je podmireno potraživanje ovrhovoditelja u iznosu od 585.663,61 kn, da je time ovrha provedena te da je na računu ostao još iznos od 56.626,75 kn te da račun nije blokiran radi nemogućnosti naplate tražbine u cijelosti.

12. Dakle, ukoliko eventualno i postoji još kakva tražbina ovrhovoditelja, tražbina iz ovršne isprave je u pretežitom dijelu namirena te eventualno se može raditi o manjoj tražbini za koju i dalje postoji mogućnost, ukoliko tražbina nije u cijelosti naplaćena, da se provede izravna naplata preko FINE.

13. Pritom valja reći i to da i ovrha na nekretnini je puno otegotnija za ovrhovoditelja obzirom na sve ovršne radnje koje treba provesti u odnosu na ostvarenje tražbine izravnom naplatom putem FINE i koja naplata se je pokazala uspješnom pa se utoliko ne može zaključiti da ukoliko se ovrha ne bi odredila da bi ravnoteža interesa bila na štetu ovrhovoditelja.

14. Dakle, ovrhovoditelj nije učinio vjerojatnim da bi ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna odnosno ovršenik je dokazao da ima drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti (ili u pretežitom dijelu obzirom da ovrhovoditelj nije izričito naveo da je tražbina u cijelosti podmirena) namiri.

15. Također, treba reći, da ukoliko je tražbina ovrhovoditelja u cijelosti i namirena, eventualna provedba ovrhe samo radi troškova ovršnog postupka, a o kojim troškovima će odlučiti prvostupanjski sud sukladno čl. 14. st. 6. OZ, bilo bi očigledno nerazumno (vidi presudu Europskog suda za ljudska prava Mindek protiv Hrvatske).

16. Zbog navedenog, a temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ odlučeno je kao u izreci (točka I).

17. Odluka o trošku postupka u povodu pravnog lijeka temelji se na odredbi čl. 14. st. 6. OZ (točka II).

U Zagrebu, 21. ožujka 2023. godine

Sudac:

Marijan Vugić, v.r.