REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
Rijeka, Erazma Barčića 5
Poslovni broj: 6 Us I-1154/2022-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja F. P. iz B. i H., T., D., kojeg zastupa opunomoćenik P. J., odvjetnik u L., R., protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja građevine, 21. ožujka 2023.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/22-02/702, URBROJ: 443-02-02-17-22-1 od 13. rujna 2022.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/22-02/702, URBROJ: 443-02-02-17-22-1 od 13. rujna 2022. naređuje se tužitelju kao investitoru da u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja ukloni građevinu pomoćne namjene, tlocrtnih dimenzija 5,00 x 2,70 m, visine prizemlja; jednostrešno krovište građevine stambene namjene vanjske tlocrtne dimenzije 7,00 x 4,50 m, i nadstrešnicu tlocrtnih dimenzija 70,00 m x 2,80 m, visine prizemlja, sve izgrađeno na k.č.br. … k.o. R. (t. 1.), uz ostala popratna utvrđenja i upozorenja (t. 2.-6.).
2. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužitelj u tužbi i kasnijem tijeku spora navodi da je, suprotno navodima tuženika, u listopadu 2022. ishodio glavni projekt za dovršenje ozakonjene građevine, a temeljem kojih je mogao izgraditi krovište i nadstrešnicu. Vezano uz pomoćnu građevinu, ističe da je ista sagrađena na mjestu gdje se prethodno nalazila stara šupa, te da pobijano rješenje ne sadrži obrazloženje razloga zbog kojih bi se radilo o bespravno sagrađenom objektu.
3. Tužbenim zahtjevom predlaže da sud poništi pobijano rješenje tuženika, te tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora tužitelju.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.
5. U zasebno dostavljenom očitovanju, nadležna viša građevinska inspektorica dodatno ističe da je sukladno t. 5. pravomoćnog rješenja o izvedenom stanju od 28. srpnja 2014., kojim je ozakonjena nedovršena zgrada na k.č.br. … k.o. R., za dovršenje predmetne zgrade potrebno imati glavni projekt. Također, uvidom u elaborat za ozakonjenje, utvrđeno je da je na ozakonjenoj građevini nakon ozakonjenja izvedeni krovište i nadstrešnica, a da tužitelj nije ishodovao glavni projekt niti ga dostavio tuženiku.
6. Tužitelj je podneskom od 21. studenog 2022. dostavio Glavni projekt za završavanje nezavršene stambene zgrade na k.č.br. … k.o. R., izrađen od glavnog projektanta M. M., mag.ing.aedif., iz listopada 2022.
7. Tuženik je u svojem očitovanju od 15. prosinca 2022. istaknuo da je predmetnim projektom predviđena izgradnja dvovodnog kosog krova, dok su u naravi izvedeni jednostrešno krovište i nadstrešnica.
8. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 2. ožujka 2023., u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, a na temelju čl. 39. st. 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvanog tuženika koji svoj izostanak nije opravdao, čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. ZUS-a dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.
9. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka.
10. Razmatrajući sva sporna činjenična i pravna pitanja ovog spora, Sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.
11. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je nadležni građevinski inspektor dana 19. lipnja 2022. izvršio inspekcijski nadzor građenja na kč.br. … k.o. R., te utvrdio da je na građevini stambene namjene, ozakonjenoj pravomoćnim rješenjem o izvedenom stanju kao "nedovršena zgrada stambene namjene", izgrađeno dvostrešno krovište te nadstrešnica, kao i da je na istoj katastarskoj čestici izgrađena pomoćna građevina, za koje nije izdan akt za gradnju.
12. Tužitelj u svojem očitovanju od 4. srpnja 2022. ističe da izvedeni pomoćni objekt predstavlja manju pomoćnu građevinu, za koju nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu.
13. Među strankama ovoga spora nije sporno da je tužitelj vlasnik i investitor građevine izgrađene na kč. br. … k.o. R., za koju je izdano pravomoćno rješenje o izvedenom stanju kojim je ista ozakonjena kao nedovršena građevina.
14. Također nije sporno da je isti izveo opisane radove (dvostrešno krovište, nadstrešnicu, pomoćnu građevinu).
15. Sporno je da li je tužitelj posjedovao glavni projekt za završavanje nedovršene građevine, kao i da li se gradnja opisane pomoćne građevine mogla izvoditi bez akta za gradnju.
16. Prema čl. 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama članaka 128.- 130. Zakona o gradnji, pod koje se gradnja iz predmeta ovoga spora ne može podvesti.
17. Sukladno čl. 34. Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" br. 86/12, 143/13), nezavršena zgrada, odnosno nezavršeni dio zgrade stambene namjene, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju, može se bez lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja završiti u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida (st. 1.). Izvođenju radova na završavanju zgrade iz stavka 1. ovoga članka može se pristupiti nakon što se u skladu s posebnim zakonom izradi glavni projekt, odnosno ishodi potvrda glavnog projekta (st. 2.).
18. Sukladno čl. 20. st. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, građevna čestica zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju utvrđuje se sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja po pravomoćnosti rješenja o izvedenom stanju.
19. Sukladno čl. 5. t. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 dalje:
Pravilnik, bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu se izvoditi završavanju nezavršene zgrade, odnosno nezavršenog dijela zgrade radovi na
stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida ili s nadozidom do najviše 0,6 m bez mogućnosti njegova povećanja bez građevinske dozvole.
20. Sukladno čl. 4. st. 1. t. 1. a) Pravilnika, bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može se graditi pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to, između ostalog, pomoćna zgrada koja ima jednu etažu do 50 m² tlocrtne površine.
21. Iz citiranih odredaba Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama te Pravilnika nedvojbeno slijedi da je tužitelj za završavanje građevine koja je ozakonjena kao nedovršena, odnosno za izvođenje krovišta i nadstrešnice na istoj, bio dužan sačiniti glavni projekt.
22. Tužitelj navedeno ni ne osporava, međutim ističe da je pribavio glavni projekt i isti dostavio tuženiku.
23. Međutim, Sud ne može prihvatiti iznijetu tvrdnju, budući da je na glavnom projektu koji je tužitelj dostavio u tijeku spora naznačeno da je sačinjen u listopadu 2022., a digitalno je potpisan od projektanata tek 11. studenog 2022.
24. Slijedom navedenog, proizlazi da je predmetni glavni projekt sačinjen tek nakon donošenja pobijanog rješenja o uklanjanju od 13. rujna 2022., isti kao takav nema pravni učinak na zakonitost tog rješenja, a može biti tek relevantan kod izvršenja tog rješenja.
25. Nastavno, a vezano uz tužiteljevo osporavanje zakonitosti pobijanog rješenja o dijelu u kojem se odnosi na uklanjanje pomoćne građevine, ističe se da tužitelj ni u postupku ni u sporu nije dostavio dokaz u pogledu svojih navoda da se radi o postojećoj građevini (uporabna dozvola, rješenje o izvedenom stanju). Stoga je pravilno tuženik utvrdio da se radi o novoj građevine, i to takvoj za koju je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Naime, pomoćne građevine mogu se sukladno čl. 4. st. 1.a) Pravilnika graditi bez građevinske dozvole, na temelju glavnog projekta, isključivo ako se rade na građevnoj čestici postojeće građevine. Budući da tužitelj nije dostavio dokaz da je nakon pravomoćnosti rješenja o izvedenom stanju kojim je ozakonjena osnovna građevina, ishodio rješenje o utvrđenju građevne čestice (čl. 20. st. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama), to se ne može smatrati da čitava katastarska čestice ozakonjenje zgrade, koja se nalazi izvan granica građevnog područja, ujedno predstavlja i građevnu česticu. Stoga se u konkretnom slučaju na može primijeniti citirana odredba Pravilnika, već je tužitelj za gradnju pomoćne građevine bio dužan ishoditi građevinsku dozvolu.
26. Slijedom navedenog, budući se pobijano rješenje tuženika ne može ocijeniti nezakonitim ni po kojoj zakonskoj osnovi, to je na temelju čl. 57. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev te riješiti kao u izreci ove presude.
27. Odluka o trošku temelji se na čl. 79. st. 4. ZUS-a, pa je stoga tužiteljica, koja je u cijelosti izgubila predmetni upravni spor, nema pravo na naknadu troškova spora.
28. Stoga je odlučeno kao u izreci ove presude.
U Rijeci 21. ožujka 2023.
Sutkinja
Daria Pugel, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za Sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.
