REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: 28 Pž-412/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac doc. dr. sc. Jelena Čuveljak, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja REŠETARI PROJEKT d.o.o. iz Kukuljanova, Kukuljanovo 352, OIB 22101822023, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Kovačević, Koren i partneri d.o.o. u Rijeci, Supilova 6/III, protiv protivnika osiguranja GORANA BRAŠNIĆA iz Rijeke, Jurja Dobrile 11, OIB 78306696037, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Vukić, Jelušić, Šulina, Stanković, Jurcan & Jabuka u Rijeci, Nikole Tesle 9/V-VI, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj R1-133/2022-2 od 2. siječnja 2023., 20. ožujka 2023.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj R1-133/2022-2 od 2. siječnja 2023.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem označenim u izreci sud ovog rješenja prvostupanjski je sud radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja na predaju u posjed poslovne dokumentacije odredio privremenu mjeru kojom se protivniku osiguranja oduzima poslovna dokumentacija pobliže navedena u izreci tog rješenja i predaje na čuvanje predlagatelju osiguranja do pravomoćnog okončanja postupka pred Trgovačkim sudom u Rijeci poslovni broj P-774/22. Tako je prvostupanjski sud riješio na temelju odredbe članka 346. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine” broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20) jer je ocijenio da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje obje pretpostavke za određivanjem privremene mjere propisane tom zakonskom odredbom.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio protivnik osiguranja pobijajući ga zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka. Žalitelj u žalbi u bitnom navodi da mu sud nije dostavio prijedlog, tužbu ni priloge uz prijedlog/tužbu. Žalitelj smatra da predlagatelj traži predaju u posjed pokretnih stvari od bivšeg člana uprave, no to nije trgovački spor pa zato smatra da Trgovački sud u Rijeci nije stvarno nadležan. U nastavku žalbe žalitelj navodi što je sve između stranaka nesporno te smatra da sud nije dao valjano obrazloženje zašto smatra da postoji opasnost od nenadoknadive štete jer nije npr. predan pečat društva i isprave koje se navode u prijedlogu za određivanje privremene mjere. Žalitelj smatra da privremena mjera ne smije biti zamjena za presudu te da nije dozvoljena privremena mjera koja konzumira tužbeni zahtjev; pri tome, žalitelj se poziva na odluku Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-344/06 od 20. veljače 2006. Prema mišljenju žalitelja ne postoji nikakva opasnost za predlagatelja niti hitnoća za dostavu dokumentacije koja se navodi u rješenju o određivanje privremene mjere te žalitelj pita što je u toj dokumentaciji hitno i bitno za društvo koje ne posluje da se odredi privremena mjera. U nastavku žalbe žalitelj ističe da je dio dokumentacije javno dostupan, da uprava vodi knjigu poslovnih udjela te da društvo nikada nije imalo zaposlenih. Žalitelj smatra da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo jer predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da se dokumentacija koja se nalazi u prijedlogu/tužbi nalazi kod protivnika osiguranja ili da uopće postoji niti je učinio vjerojatnim opasnost od nastanka štete ukoliko se odredi privremena mjera pa predlaže usvojiti žalbu i ukinuti pobijano rješenje te predmet ustupiti na odlučivanje stvarno nadležnom sudu ili preinačiti pobijano rješenje i odbiti prijedlog za određivanje privremene mjere; žalitelj potražuje trošak žalbenog postupka u ukupnom iznosu od 6.687,50 kn.
3. Žalba protivnika osiguranja nije osnovana.
Ispitavši pobijano rješenje temeljem odredbe članka 365. stavaka 1. i 2. te članka 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj: 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19 i 80/22) u vezi članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona u granicama razloga određenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka, ovaj sud nalazi da sud prvog stupnja donio pravilnu i zakonitu odluku.
4. Iz spisa proizlazi da je predlagatelj osiguranja u svom prijedlogu za osiguranje (tužbi), između ostalog, naveo da je protivnik osiguranja (tuženik) bio član uprave predlagatelja osiguranja (tužitelja) te da je opozvan s funkcije odlukom skupštine društva od 17. studenoga 2022., no poslovna dokumentacija društva je i nadalje kod protivnika osiguranja. Nadalje, premda se predlagatelj osiguranja 29. studenoga 2022. obratio Danki Matejčić (knjigovođi društva) sa zahtjevom za preuzimanjem cjelokupne poslovne dokumentacije, ista je odbila to učiniti uz tvrdnju da je o tom zahtjevu obavijestila protivnika osiguranja-tuženika. Zbog navedenog, budući da predlagatelj osiguranja ne može nastaviti svoje poslovanje ako nema uvida u ugovore u kojima je sudjelovao kao stranka, ako nema nadzor nad ulaznim i izlaznim računima društva tako da ne zna da li i kome duguje bilo što i po kojem osnovu, ali i da je istovremeno bez mogućnosti da kontrolira naplatu svojih potraživanja od strane svojih dužnika, a k tome ne može ispuniti svoju zakonsku obvezu predaje nadležnoj poreznoj upravi mjesečnih izvješća PDV obrazaca ni vršiti obvezu plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Zato je predlagatelj osiguranja predložio sudu da odredi navedenu mjeru osiguranja kojom bi do pravomoćnosti postupka privremeno uredio sporni odnos između stranaka. Prvostupanjski je sud postupajući po tom prijedlogu za osiguranje odredio predloženu privremenu mjeru.
5. Prema odredbi članka 346. stavka 1. Ovršnog zakona radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, a zatim a) ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili b) ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da prvostupanjski sud prilikom donošenja meritorne odluke o osnovanosti predložene privremene mjere mora ispitati vjerojatnost nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja te vjerojatnost postojanja opasnosti da će protivnik osiguranja bez predložene mjere osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari odnosno sud mora ispitati postoji li vjerojatnost da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
6. U konkretnom predmetu, obje zakonske pretpostavke za određivanjem privremene mjere su ispunjene, a što pravilno smatra i prvostupanjski sud. Naime, između stranaka je nesporno da je protivnik osiguranja bio član uprave društva predlagatelja osiguranja te da je on opozvan 17. studenoga 2022., a što je vidljivo iz povijesnog izvatka iz sudskog registra sa str. 15. spisa; činjenicu da je protivnik osiguranja opozvan s funkcije članka uprave protivnik osiguranja ni ne osporava u žalbi. Nadalje, prema elektronskoj pošti sa str. 18. spisa proizlazi da je (ovdje) punomoćnik protivnika osiguranja Hrvoje Vukić 29. studenoga 2022. obavijestio predlagatelja osiguranja da je dokumentacija kod protivnika osiguranje te kada on pripremi primopredajni zapisnik izvršit će se primopredaja kako i treba biti, a to će biti u kratkom roku; upravo zbog toga, netočan je žalbeni navod protivnika osiguranja da predlagatelj osiguranje nije učinio vjerojatnim da se dokumentacija koja je navedena u prijedlogu/tužbi nalazi kod protivnika osiguranja. Osim toga, iz Zapisnika o posvjedočenju činjenica od 30. studenoga 2022. sa str. 19.-20. spisa proizlazi da je predlagatelj osiguranja tada na svojoj poslovnoj adresi pokušao preuzeti poslovnu dokumentaciju društva no nije mu dozvoljen ulazak u poslovne prostorije jer je Danka Matejčić (kojoj se predlagatelj osiguranja-njegov zastupnik po zakonu Josip Brašnić prethodno najavio) putem portira zabranila ulazak te mu je ista odbila predati dokumentaciju.
Slijedom navedenog, iz isprava u spisu nedvojbeno proizlazi da se pečat i dokumentacija društva predlagatelja osiguranja nalazi u posjedu protivnika osiguranja te da pečat i dokumentaciju protivnik osiguranja ne želi predati predlagatelju osiguranja. Naime, neovisno o tome je li protivnik osiguranja samostalni posjednik pečata društva predlagatelja osiguranja i isprava koje se navode u prijedlogu za osiguranje, a što proizlazi iz elektronske poruke (ovdje) punomoćnika protivnika osiguranja od 29. studenoga 2022., ili je njihov nesamostalni posjednik Danka Matejčić koji ih posjeduje priznajući višu vlast posrednog posjednika- protivnika osiguranja u smislu članka 11. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, predlagatelj osiguranja nesporno ima nenovčanu tražbinu prema protivniku osiguranja. Upravo zbog navedenog, predlagatelj osiguranja ima nenovčanu tražbinu prema protivniku osiguranja te on stoga može osnovano predloženom mjerom osiguranja tražiti od suda da privremeno uredi sporni odnos između stranaka – da mu protivnik osiguranja (bilo kao samostalni bilo kao posredni posjednik) preda pečat društva predlagatelja osiguranja i preostalu poslovnu dokumentaciju.
Nadalje, suprotno mišljenju žalitelja, ovaj sud nalazi da je ispunjena i preostala zakonska pretpostavka za određivanjem privremene mjere propisana odredbom članka 346. stavka 1. Ovršnog zakona - predlagatelj osiguranja je učinio vjerojatnim i da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Naime, predlagatelj osiguranja je trgovačko društvo koji je kao trgovac osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu (članak 3. Zakona o trgovačkim društvima). Slijedom navedenog, upravo zbog toga što predlagatelj osiguranja svojim poslovanjem ulazi u obvezne odnose čime stječe prava i preuzima obveze, predlagatelj osiguranja u slučaju promjene član(ov)a uprave mora raspolagati poslovnom dokumentacijom kako bi novi član(ovi) uprave znao/li koja su potraživanja i obveze društva predlagatelja osiguranja, a što je bitno kako radi naplate potraživanja tako i radi podmirenja obveza koje predlagatelj osiguranja ima prema trećim osobama uključujući i obveze prema Poreznoj upravi (obveze iskazivanja poreza na dodanu vrijednost). Slijedom navedenog, budući da uprava zastupa predlagatelja osiguranja sukladno odredbi članka 426. stavka 1. Zakona o trgovačkim društvima, raniji (opozvani) član uprave društva predlagatelja osiguranja mora bez odgađanja predati cjelokupnu poslovnu dokumentaciju novoimenovanim članovima uprave budući da, kako to i prvostupanjski sud pravilno navodi pozivajući se pri tome na odredbu članka 428. Zakona o trgovačkim društvima, novi članovi uprave odgovaraju za uredno vođenje poslovnih knjiga i za izradu financijskih izvješća društva slijedom čega cjelokupna poslovna dokumentacija i pečat društva moraju upravi predlagatelja osiguranja biti na raspolaganju odnosno u posjedu.
Osim toga, postoji i opasnost da će protivnik osiguranja spriječiti ostvarenje predlagateljeve tražbine, a što proizlazi iz činjenice da predlagatelju osiguranja nije omogućeno ući u poslovni prostor u kojem se nalazi njegove sjedište i u kojemu su njegove poslovne knjige.
7. U odnosu na žalbeni navod protivnika osiguranja da se predloženom mjerom osiguranja konzumira tužbeni zahtjev, ovaj sud napominje da taj žalbeni navod nije osnovan. Naime, premda je i tužbenim zahtjevom traži od protivnika osiguranja da pečat i dokumentaciju preda u posjed predlagatelju osiguranja, ovom mjerom je naloženo da se pečat i dokumentacija predaju na čuvanje predlagatelju osiguranja do pravomoćnog okončanja spora. Dakle, određenom privremenom mjerom je sukladno članku 347. stavku 2. Ovršnog zakona privremeno uređen odnos između stranaka tako što su navedene stvari samo na čuvanju kod predlagatelja osiguranja. Jednako tako, prvostupanjski sud je stvarno i mjesno nadležan u ovom postupku jer je predlagatelj osiguranja pokrenuo spor protiv ranijeg člana uprave (protivnika osiguranja) koji je nastao u vezi njegova rada u društvu sukladno članku 40. stavku 1. Zakona o trgovačkim društvima i članka 34.b 3. Zakona o parničnom postupku u vezi članka 340. stavka 2. Ovršnog zakona.
Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe članka 380. točke 2. Zakona o parničnom postupku u svezi članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona odbiti kao neosnovanu žalbu protivnika osiguranja i potvrditi pobijano rješenje prvostupanjskog suda.
Zagreb, 20. ožujka 2023.
Sudac
doc. dr. sc. Jelena Čuveljak
Broj zapisa: 9-30856-72ef4
Kontrolni broj: 076dc-ad962-bcffe
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Jelena Čuveljak, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
