Poslovni broj Gž-317/2023-2
REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli – Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Biljane Bojanić, predsjednice vijeća, Nataše Babić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Kristine Pavičić-Sirotić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. o. d.d., B. i H., S., OIB: …, zastupanog po punomoćniku V. M., odvjetniku iz Z., protiv tuženika A. o. d.d., Z., OIB: …, zastupan po punomoćnicima I. Š., I. G. Z. i B. P., odvjetnicima iz Z., radi isplate regresa naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 30 Pn-1474/2021-82 od 9. siječnja 2023., u sjednici vijeća od 20. ožujka 2023.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 30 Pn-1474/2021-82 od 9. siječnja 2023.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:
"I. Nalaže se tuženiku A. o. d.d., Z., OIB: …, isplatiti tužitelju A. o. d.d., Republika B. i H. S., OIB: …, iznos od 5.234,69 EUR /39.440,7/1 sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 591,71 EUR / 4.458,25 kn) teče od 19. prosinca 2013., a na iznos od 4.642,98 EUR /34.982,50 kn/ od 21. prosinca 2013. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, u roku od 15 dana.
II. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za isplatu zatezne kamate na iznos od 4.642,98 EUR /34.982,50 kn/ koja teče 19. i 20. prosinaca 2013.
III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 3.393,51 EUR /25.568,41 kn/ sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, u roku od 15 dana.
IV. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom troškova parničnog postupka."
2. Protiv navedene prvostupanjske presude tuženik je podnio pravovremenu žalbu iz svih žalbenih razloga. Ističe da je prvostupanjski sud neosnovano zaključio da je za predmetnu nezgodu isključivo kriv osiguranik tuženika. Time je presuda obuhvaćena bitnom povredom parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku, u svezi sa čl. 8. istog zakona. To stoga što je u potpunosti zanemaren iskaz vještaka ing. J. sa ročišta od 14. studenog 2022., gdje vještak navodi u kojim sve slučajevima ne bi došlo do predmetnog štetnog događaja, jer iz navedenog proizlazi da postoji doprinos i drugih sudionika, a ne samo osiguranika tuženika. Naime, između ostalog do predmetnog štetnog događaja došlo je i zbog nedržanja dovoljnog razmaka između ostalih vozila. Naime, da su svi vozači držali adekvatne razmake između vozila, neovisno o radnji osiguranika tuženika do naleta na vozilo osiguranika tužitelja ne bi došlo. Time je počinjena i bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, te je pogrešno primijenjeno materijalno pravo, čl. 1072. Zakona o obveznim odnosima. Kako su u svezi sa predmetnim štetnim događajem provedena tri vještačenja, prvostupanjski je sud, da bi pravilno utvrdio činjenično stanje, trebao saslušati sve vještake, odnosno provesti novo vještačenje po drugom vještaku. Stoga se predlaže da se pobijana presuda preinači i tužbeni zahtjev tužitelja odbije, uz dosudu naknade parničnog troška tuženiku.
3. Sa žalbom tuženika postupljeno je sukladno čl. 359. Zakona o parničnom postupku.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Žalba tuženika nije osnovana.
6. Prvostupanjski sud je naložio tuženiku da tužitelju plati 5.234,69 eura / 39.440,07 kuna, sa zakonskim zateznim kamatama kako je navedeno u stavku I. izreke prvostupanjske presude, sa obrazloženjem, u bitnome, da tužitelj koji je svom osiguraniku naknadio imovinsku štetu na vozilu ima pravo regresa jer je na njega prešlo potraživanje njegovog osiguranika, na temelju čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, od tuženika kao osiguravatelja štetnika, koji je isključivo odgovoran za predmetni štetni događaj.
7. Prvostupanjska presuda, suprotno žalbenim navodima žalitelja, nije obuhvaćena niti jednom bitnom povredom postupka, na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365.st.2. Zakona o parničnom postupku, a niti je ostvarena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. istog zakona, jer presuda ima sve razloge o odlučnim činjenicama te se može ispitati.
8. I činjenično je stanje pravilno i potpuno utvrđeno, pa je tako utvrđeno da je pravomoćnom presudom o kaznenom nalogu Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj K-2/2014 od 14. ožujka 2014. osiguranik tuženika pravomoćno oglašen krivim za kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nezgode jer je 1. kolovoza 2013. u V. G. na 30-tom kilometru kolnika autoceste A3 izazvao lančani sudar više teretnih vozila. Iz zapisnika o očevidu od 1. kolovoza 2013. utvrđeno je da su sudionici prometne nezgode bili B. B. (osiguranik tuženika) koji je upravljao vozilom reg. oznake ZG …, tip vozila S., I. D., koji je upravljao kao vozač teretnim vozilom reg. oznake ZG …, tip vozila M., Š. D. koji je upravljao teretnim vozilom marke I., te osiguranik tužitelja P. A., koji je sudjelovao u prometnoj nezgodi kao vozač teretnog vozila marke V. sa priključnim vozilom marke K. Osiguranik tužitelja bio je prvi u nizu teretnih vozila, te je svoje vozilo zaustavio u desnoj prometnoj traci zbog zagušenosti te trake vozilima, kada je na njegovo vozilo udarilo vozilo iza njega, jer je na niz teretnih vozila koja su stajala ili bila u zaustavljanju naletio osiguranik tuženika i tako izazvao lančani sudar.
9. Kako je osiguranik tuženika oglašen krivim za predmetni štetni događaj, to je s obzirom na čl. 12. st. 3. Zakona o parničnom postupku parnični sud u pogledu postojanja kaznenog dijela i kaznene odgovornosti vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda, kojom je optuženik oglašen krivim.
10. Zbog prigovora tuženika da je postojao doprinos šteti i drugih sudionika predmetne nesreće, prvostupanjski je sud proveo dokaz prometnim vještačenjima, te je suprotno žalbenim navodima žalitelja, utvrdio da takav doprinos ne postoji. Žalitelj neosnovano u žalbi ističe da postoji suodgovornost i drugih sudionika predmetnog događaja jer nisu držali propisani razmak između vozila, međutim taj žalbeni razlog nije osnovan, s obzirom da je isključiva odgovornost za predmetni štetni događaj u radnji osiguranika tuženika, koji je za to i oglašen krivim, jer isti nije držao potreban razmak zbog čega je udario u teretno vozilo ispred sebe i time izazvao lančani sudar. Naime, eventualno nedržanje dovoljnog razmaka između ostalih vozila nije uzrokovalo predmetni štetni događaj, do kojega ne bi došlo i neovisno o nedovoljnom razmaku između svih vozila, da nije osiguranik tuženika udario u teretno vozilo ispred sebe.
11. Iz navedenog razloga, a kako je to utvrđeno i drugim vještačenjima provedenim u ovom postupku, u pogledu dinamike prometne nesreće, pravilno je prvostupanjski sud odbio prijedlog tuženika za provođenjem novog vještačenja i usklađivanja nalaza ranije provedenih vještačenja, jer za isto nisu bili ostvareni uvjeti iz čl. 261.st.3. Zakona o parničnom postupku.
12. Na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo, čl. 963. st. 1. i 1072.st.1. Zakona o obveznim odnosima, kojim je propisano da kada je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj.
13. Visinu štete žalitelj ne osporava žalbom. Na poluprikolici kasko osiguranoj kod tužitelja ista je utvrđena po vještaku H. u visini od 13.450,32 km, ali kako je tužitelj svom osiguraniku platio 10.102,91 km, što iznosi 5.234,69 euro ili 39.440,70 kuna, to je pravilno taj iznos dosuđen tužitelju.
14. Iz navedenog razloga je žalba žalitelja odbijena kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda temeljem čl. 368. st. 1. Zakona o parničnom postupku.
U Puli-Pola, 20. ožujka 2023.
Predsjednica vijeća
Biljana Bojanić, v.r.
