REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD
Tome Skalice 2
35000 SLAVONSKI BROD
Poslovni broj: 7 Gž-794/2021-3.
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Dubravke Šimić predsjednice vijeća, Irene Dikanović Terzić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Draženke Ilak članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja K. M., S. K., OIB: …, zastupan
po odvjetnicima u O. D. G. i partneri d.o.o. iz Z., protiv I. tuženika M. K. iz K., OIB: … i II. tuženice
J. K. iz K., OIB: …, zastupani po
punomoćniku M. K. odvjetniku iz, V., radi utvrđenja ništetnosti,
rješavajući žalbu tuženika izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku od 7. prosinca 2020., poslovni broj: 14 P-350/2019-35., ispravljena rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj: P-350/2019-40 od 4. svibnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 20. ožujka 2023.,
r i j e š i o j e
Žalba tuženika M. K. i J. K. se prihvaća i ukida se presuda
Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku poslovni broj: P-350/2019-35 od 7. prosinca 2020., ispravljena rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj: P- 350/2019-40. od 4. svibnja 2021., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
"I. Utvrđuje se da je stopa ugovorne kamate po ugovoru sklopljenom između K. M., K., OIB: …, kao zajmodavca i
M. K., S. K., OIB: …, kao zajmoprimca pod nazivom Izjava
ništetna u dijelu u kojem prelazi kamatnu stopu koja se u mjestu ispunjenja plaća na štedne uloge po viđenju.
II. Ništetan je Ugovor o zajmu na iznos od 45.590,00 eura,
sklopljen između K. M., K., OIB: …
i J. K., K. kao zajmodavca i M. K.,
S. K., OIB: …, kao
zajmoprimca.
III. Ništetan je Ugovor o zajmu na iznos od 78.500,00 eura
sklopljen između K. M., K., OIB: …
i J. K., K. kao zajmodavca i M. K.,
S. K., OIB: …, kao
zajmoprimca.
IV. Ništetan je Ugovor o zajmu na iznos 113.135,00 eura,
sklopljen između K. M., K., OIB: …
kao zajmodavca i M. K., S.
K., OIB: …, kao zajmoprimca, javni
bilježnik M. K. Z., K..
V. Ništetan je Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava od solemniziran po javnom bilježniku M. K. Z., u
K.
VI. Nalaže se Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Stalna služba u Sesvetama, zemljišnoknjižni odjel Sesvete izvršiti brisanje tereta upisanog temeljem sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava
solemniziran po javnom bilježniku M. K. Z., u K. na nekretnini upisanoj u zk.ul. … k.o. S. K. nalazećoj na kč.br. …, u naravi kuća u S. K.,
VI. Nalaže se tuženicima K. M. iz K., i K. J. iz
K., da naknade tužitelju K. M.,
S. K., trošak parničnog postupka u iznosu od 26.571,00 kn
(slovima: dvadesetišesttisućapetstosedamdesetijednukunu) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na tanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, tekućim od dana donošenja presude suda prvog stupnja pa do isplate, a sve to u roku od 15 dana."
2. Rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj: P-350/2019-40. ispravljena je presuda prvostupanjskog suda tako da u IV. točki izreke presude treba stajati umjesto 28. srpnja 2020., datum 28. srpnja 2010., dok u ostalom dijelu presuda ostaje neizmijenjena.
3. Protiv prvostupanjske presude i rješenja o ispravku žalbu su pravovremeno uložili tuženici zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točka 1. -3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP). U žalbi navode da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, te vezano za to i pogrešno, odnosno nepotpuno utvrdio činjenično stanje, jer tužitelj nije pokušao dokazati, niti je sud obrazložio iz kojeg razloga smatra da je zbog ugovorene kamatne stope Ugovor o zajmu ništetan, odnosno da postoji
očiti nerazmjer u činidbama. Ističu da je tužitelju tuženik M. K. u nekoliko navrata predao visoke novčane iznose na ime zajma, a tužitelj mu to nije vratio, već je s tim novčanim iznosima sagradio poslovno stambene objekte koje sada iznajmljuje i koristi kao dom za starije i nemoćne od čega ostvaruje visok prihod, pa su mišljenja da ne postoji nerazmjer činidbi. Mišljenja su i da je prvostupanjski sud paušalno zaključio da se kod tužitelja radilo o stanju nužde prilikom sklapanja Ugovora o zajmu, jer je tužitelj pozajmljena novčana sredstva koristio za izgradnju poslovnih objekata. Tvrde i da je tužitelj osoba koja zna kako se posluje, te da je stoga i ulagao u gradnju poslovnog prostora. Nadalje, tuženici su mišljenja i da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da se radi o prividnom ugovoru. Tvrde da je prividan ugovor koji je nastao suglasnošću ugovornih strana da se stvori privid o sklapanju ugovora da bi se kod trećih osoba izazvao lažni dojam, a mišljenja su da se u ovoj situaciji ne radi o prividnom ugovoru, niti je to tužitelj imao na umu kada je tvrdio da se radi o prividnom ugovoru, jer je iz prvostupanjske presude nejasno prema kome se treba stvoriti privid da je ugovor sklopljen. Nadalje tuženici tvrde da ukoliko je ugovor fiktivan, isti nije niti nastao, pa stoga se ne može utvrditi ništetnost istih. Tuženici tvrde da prvostupanjska presuda nema jasne razloge o odlučnim činjenicama, te da se sud nije očitovao o zahtjevu tužitelja za smanjenje obveze na pravičan iznos koji je zahtijevao tužitelj, a za što je on tvrdio da je nastupila zastara. Tuženici pobijaju i rješenje o trošku postupka. Predlažu da se žalba uvaži i da se prvostupanjska presuda preinači na način da se tužitelj u cijelosti odbije sa tužbenim zahtjevom i da im se nadoknade troškovi parničnog postupka ili da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Traže trošak sastava žalbe.
4. Tužitelj se u odgovoru na žalbu protivi navodima žalbe i predlaže da se žalba odbije, a prvostupanjska presuda potvrdi. Traži trošak sastava odgovora na žalbu.
5. Žalba je osnovana.
6. Prvostupanjski sud u razlozima presude navodi da je obračun kamate od strane tuženika suprotan Zakonu, jer tuženici nisu pravna osoba i da nema registriranu djelatnost, te da je protuzakonito postupanje tuženika kada obračunavaju kamatu na kamatu koju potom pripisuju glavnici, budući je prema Zakonu zabranjen anatocizam. Nadalje, prvostupanjski sud u razlozima pobijane presude navodi da iz iskaza tuženika jasno proizlazi da tužitelju prilikom sklapanja Ugovora o zajmu nije dao iznos od 113.135,00 eura, a da iz nalaza i mišljenja vještaka o visini duga proizlazi da je stvarni dug tužitelja prema tuženiku u očitom nerazmjeru sa iznosom zajma prema Ugovoru o zajmu. Pri tome je prvostupanjski sud temeljem nalaza i mišljenja vještaka utvrdio da je dug tužitelja na dan 31. svibanj 2020. iznosio 80.310,62 eura, odnosno da je dug tužitelja nakon dopune nalaza i mišljenja vještaka iznosio 51.092,91 euro.
7. Prvostupanjski sud u presudi citira odredbu članka 329. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" poslovni broj 35/05, 41/08 - dalje: ZOO) iz čega proizlazi da je prvostupanjski sud utvrdio ništavim Ugovore o zajmu i Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava, jer su
lihvarski. Međutim prvostupanjski sud Ugovore o zajmu i Sporazum o osiguranju novčane tražbine
zasnivanjem založnog prava od utvrđuje ništavim i jer su prividni u
smislu članka 285. ZOO, jer je mišljenja da su stranke prilikom sklapanja ugovora o zajmu prikrivale odnos između njih na način što su isti nazvale ugovorom o zajmu, a da se zapravo radi o ugovorima kojima se pribraja kamata glavnici i utvrđuje se obveza koja nije stvarno nastala.
7.1. Prema članku 285. stavku 1. ZOO prividan ugovor nema učinka među ugovornim stranama. Ali ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, taj drugi vrijedi ako je udovoljeno pretpostavkama za njegovu pravnu valjanost (članak 285. stavak 2. ZOO). Prividnost ugovora ne može se isticati prema trećoj savjesnoj osobi (članak 285. stavak 3. ZOO).
7.2. Dakle prividan ugovor sadrži svjesni nesklad između volje i očitovanja. Postoje dvije vrste ovakvih ugovora:
1.fiktivni ugovor ili apsolutna simulacija, kad stranke ne žele taj, niti neki drugi ugovor, 2.relativna simulacija ili disimulirani ugovor, kad stranke ne žele taj ugovor, ali stvarno žele neki drugi koji je prikriven.
7.3. Posljedica prividnog ugovora nije njegova ništavost - već to da među ugovornim stranama prividan ugovor nema učinaka, on je pravno nepostojeći pravni posao (VSRH Rev-1045/10. od 12. lipnja 2012., VSRH Rev-12/2020., VSRH, Rev 2357/15. od 2. veljače 2016. i Rev 2757/2016. od 27. kolovoza 2019.).
7.4. Slijedom navedenoga prvostupanjski sud ukoliko smatra da su Ugovori prividni nije mogao usvojiti tužbeni zahtjev za utvrđenje ništavosti, jer prividni ugovori nisu ništavi, već nepostojeći.
8. Prvostupanjski ugovor se u razlozima presude poziva i da je ugovor ništav, jer je zelenaški.
8.1. Člankom 329. stavkom 1. ZOO je propisano da je ništetan ugovor kojim netko, koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili za nekog trećega korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on drugom dao ili učinio, ili se obvezao dati ili učiniti.
8.2. Dakle da bi se radilo o lihvarskom ugovoru moraju biti kumulativno ispunjene sljedeće pretpostavke:
- očiti nerazmjer vrijednosti činidaba,
- znanje lihvara za nepovoljne okolnosti druge strane,
- iskorištavanje od strane lihvara tih nepovoljnih okolnosti koje mogu biti: a) stanje nužde ili teško materijalno stanje drugog,
b) njegovo nedovoljno iskustvo,
c) njegova lakomislenost,
d) njegova zavisnost.
8.3. Prvostupanjski sud u razlozima presude navodi da je tužitelj ugovore o zajmu sklapao zbog poslovne zavisnosti o tuženiku, pri čemu uopće ne obrazlaže u čemu se ta poslovna zavisnost sastojala, a ne navodi ni da li su postojale nepovoljne okolnosti kod tužitelja da je bio primoran pozajmljivati novac od tuženika, niti je li tuženik znao za nepovoljne okolnosti tužitelja.
8.4. Dakle, prvostupanjska presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama koje se odnose na ništavost ugovora o zajmu, a proturječna je kada se uzme da prvostupanjski sud smatra da su ugovori o zajmu zelenaški i prividni. Naime, ova dva pravna instituta ne mogu istovremeno egzistirati. Ako je ugovor prividan on je nepostojeći, a nepostojeći ugovor ne može biti zelenaški, jer kao pravno ne egzistirajući (nepostojeći) nema učinaka među strankama, ne može biti "protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima te moralu društva" - pa slijedom toga niti ništav u smislu odredbe članku 329. stavku 1. ZOO (VSRH, Rev 2357/15-2. od 2. veljače 2016.).
8.5. Nadalje, prvostupanjski sud je u točki I. izreke utvrdio da je stopa ugovorene kamate po ugovoru o zajmu iz 2001. ništetna u dijelu u kojem prelazi
kamatnu stopu koja se u mjestu ispunjenja plaća na štedne uloge po viđenju, a da pri tome u razlozima presude uopće ne obrazlaže iz kojeg razloga je odredio ovu visinu kamate i zašto je kamatna stopa od 11% godišnje ništetna, te se ne očituje na prigovore tuženika vezano za članak 141. stavak 3. i 4. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, 73/91, 3/94, 111/93, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99, 88/01) koji se na predmetni ugovor iz 2001. primjenjuje sukladno članku 1163. stavku 1. ZOO.
8.5. Slijedom navedenoga proizlazi da je prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijane presude počinio bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, na koju se ukazuje u žalbi tuženika, pa je prvostupanjska presuda ukinuta i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, radi održavanja nove glavne rasprave, sukladno članku 369. stavku 1. ZPP-a.
9. U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu postupka na koju mu je ukazano, te će razjasniti da li se u konkretnom slučaju radi o prividnim ugovorima ili se radi o ugovorima koji bi bili ništavi, ukoliko ocjeni da se radi o ništavim ugovorima treba obrazložiti razlog ništavosti svakog od ugovora, koji razlozi moraju biti u skladu sa provedenim dokazima. Prvostupanjski sud pri tome mora voditi računa da se radi o tužbi koja ima više tužbenih zahtjeva na utvrđenje ništavosti više Ugovora i da se tužbeni zahtjev odnosi na više tuženika, te treba voditi računa da tuženica J. K. nije bila potpisnik svih utuženih Ugovora o zajmu. Prvostupanjski sud će u nastavku postupka dopunski saslušati parnične stranke na okolnosti sklapanja Ugovora o zajmu i to kako prvog iz 2001., tako i svih utuženih, pri čemu će saslušati parnične stranke o razlozima zbog kojih je tužitelj s tuženikom sklapao ugovore o zajmu, o materijalnim prilikama tužitelja, iz kojeg razloga tužitelj nije vratio tuženiku prvotno pozajmljeni iznos od 50.000,00 eura u ugovorenom roku i u kojoj valuti je tuženik pozajmljivao tužitelju novce, te za što je tužitelj utrošio pozajmljeni novac. Prvostupanjski sud će saslušati parnične stranke i na razloge sklapanja Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava. Prvostupanjski sud će voditi računa
da mora obrazložiti sve odlučne činjenice, pa tako i u djelu koji se odnosi na tužbeni zahtjev na utvrđenje ništavim ugovorene kamatne stope po Ugovoru o kreditu iz 2001. i svim istaknutim prigovorima tuženika.
10. Budući je ukinuta presuda u djelu u kojem je odlučeno o tužbenom zahtjevu, ukinuta je i odluka o troškovima parničnog postupka, te će se o cjelokupnim troškovima parničnog postupka odluči u konačnoj odluci, sukladno članku 166. stavku 3. ZPP-a.
Slavonski Brod, 20. ožujka 2023.
Predsjednica vijeća
Dubravka Šimić
Broj zapisa: 9-30856-6b249
Kontrolni broj: 04883-6a3de-993b0
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=DUBRAVKA ŠIMIĆ, L=SLAVONSKI BROD, O=ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Županijski sud u Slavonskom Brodu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
