REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U RIJECI
Prekršajni odjel
Posl.broj: Pp G-1634/2019
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, Prekršajni odjel, po sucu Ladi Pažanin, uz sudjelovanje Gordane Šegota, kao zapisničara, rješavajući u prekršajnom postupku protiv K. d.o.o., kao okrivljene pravne osobe i I.K., kao okrivljene odgovorne osobe, koje brani OD …, zbog prekršaja iz članka 172.stavka 2. točka 4. i stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) i članka 150. stavka 1. i stavak 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj: 80/13, 137/13, 98/19) i dr., pokrenutog optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, broj: …, podnesen 23.rujna 2019., nakon glavne i javne rasprave održane dana 15.ožujka 2023. u odsutnosti predstavnika okrivljene pravne osobe i odsutnosti okrivljene odgovorne osobe, te odsutnosti predstavnika podnositelja optužnog prijedloga, dana 17.ožujka 2023., javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I/
Temeljem članka 183. Prekršajnog zakona,
K. d.o.o., kao okrivljena pravna osoba, sa sjedištem u P…, OIB: …, prekršajno neosuđivana iz područja gospodarskih prekršaja
i
I.K., kao okrivljena odgovorna osoba, sin P., r… u D., sa prebivalištem u S…, OIB: …, prekršajno neosuđivan iz područja gospodarskih prekršaja
k r i v i s u
što su, kao poslodavac – pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi,
1. protivno odredbi članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, propustili najkasnije prije početka rada dana 18.lipnja 2019. radnice E.S., koja je obavljala poslove administratora u poslovnom prostoru izdvojenog pogona u H., prijaviti radnicu na obvezno mirovinsko osiguranje, pa je tako za navedenu radnicu prijava osiguranja dostavljena nadležnom Zavodu za mirovinsko osiguranje dana 27.listopada 2019.
dakle, prijavili početak rada radnice nakon isteka propisanog roka, čime su počinili prekršaj iz članka 172. stavak 2. točka 4. i stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.
Posl.broj: Pp G-1634/2019
2. protivno odredbi članka 120. stavak 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, propustili u zakonskom roku od 8 dana od početka rada radnice E.S., koja je započela raditi 18.lipnja 2019. u izdvojenom pogonu radionice u H., dakle, najkasnije dana 26.lipnja 2019., prijaviti radnicu na obvezno zdravstveno osiguranje nadležnom Zavodu za zdravstveno osiguranje, pa je tako navedena radnica prijavljena na obvezno zdravstveno osiguranje dana 27.lipnja 2019., dakle, propustili u propisanom roku Zavodu dostaviti prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje,
čime su počinili prekršaj iz članka 150. stavak 1. i stavak 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju,
pa se temeljem citiranih zakonskih odredbi i članka 37. stavak 3. Prekršajnog zakona, okrivljenicima
u t v r đ u j e
okrivljenoj pravnoj osobi K. d.o.o.
- za djelo pod točkom I/1. izreke presude, novčana kazna u iznosu od 260 (dvjestošestdeset) eura,
- za djelo pod točkom I/2. izreke presude, novčana kazna u iznosu od 260 (dvjestošestdeset) eura,
okrivljenoj odgovornoj osobi I.K.,
- za djelo pod točkom I/1. izreke presude, novčana kazna u iznosu od 60 (šestdeset) eura,
- za djelo pod točkom I/2. izreke presude, novčana kazna u iznosu od 60 (šestdeset) eura.
Temeljem članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona, okrivljenicima se za djela prekršaja pod točkama I/1. i I/2. izreke presude
i z r i č e
- okrivljenoj pravnoj osobi K. d.o.o., ukupna novčana kazna u iznosu od 520 eura/ 3.917,94 kuna (petstoidvadeset eura/ tritisućedevetstosedamnaest kuna i devedesetičetiri lipe)[1] ,
- okrivljenoj odgovornoj osobi I.K., ukupna novčana kazna u iznosu 120 eura/ 904,14 kuna (stodvadeset eura/ devetstočetiri kune i četrnaest lipa)[1] .
Novčanu kaznu okrivljenici su dužni platiti u roku od 15 /petnaest/ dana od dana pravomoćnosti ove presude.
Novčana kazna smatrat će se u cijelosti uplaćenom ako okrivljenici uplate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom odlukom, i to: okrivljena pravna osoba K. d.o.o. u iznosu od 346,67 eura/ 2.611,99 kuna (tristočetrdesetišest eura i šestdesetisedam centi/ dvijetisućešestojedanaest kuna i
Posl.broj: Pp G-1634/2019 devedesetidevet lipa)[1] , a okrivljena odgovorna osoba I.K. u iznosu od 80 eura/ 602,76 kuna (osamdeset eura/ šestodvije kune i sedamdesetišest lipa)[1] . Ako okrivljenici izrečenu novčanu kaznu ne uplate u ostavljenom roku, ista će se temeljem čl. 34. st. 1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.
II/
Temeljem članka 181. stavka 1. točke 5. Prekršajnog zakona
protiv okrivljene pravne osobe K. d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe Ivana Kajića
odbija se optužba
da bi, propustili prije početka rada radnika M.P. koji je započeo s radnom dana 3.prosinca 2018. i radio u kontinuitetu do 13.prosinca 2019. na poslovima vozača vučne službe, radniku uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući ugovor o radu nije bio sklopljen s radnikom u pisanom obliku prije početka rada, pa da bi time počinili prekršaj iz članka 229.stavak 1. točka 3. i stavak 2. Zakona o radu;
da bi, propustili radnika M.P. i J.N. prijaviti tijelima obveznog mirovinskog osiguranja prije početka rada, i to M.P. dana 3.prosinca 2018., a J.N. dana 7.svibnja 2018.,
pa da bi time u odnosu na te radnike počinili prekršaj iz članka 172.stavak 2. točka 4. i stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju;
da bi, radnika M.P. propustili prijaviti u zakonskom roku od 8 dana od dana stjecanja statusa osigurane osobe, odnosno najkasnije dana 11.prosinca 2018., na obvezno zdravstveno osiguranje,
pa da bi time u odnosu na tog radnika počinili prekršaj iz članka 150.stavak 1. i stavak 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Temeljem članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljena pravna osoba dužna je nadoknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 60 eura/ a okrivljena odgovorna osoba u iznosu od 30 eura/ u roku od 15 /petnaest/ dana po pravomoćnosti ove presude.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, podnio je pod brojem: … dana 23.rujna 2019., optužni prijedlog protiv okrivljene pravne osobe K. d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe I.K., zbog djela prekršaja, pravno i činjenično pobliže opisanih pod točkama I/ i II/ izreke presude.
2. Predstavnik okrivljene pravne osobe, uredno pozvan na ročište dana 12.siječnja 2023. pozivu se nije odazvao, dok se poziv upućen okrivljenoj odgovornoj osobi vratio neuručen s naznakom dostavljača "obaviješten, nije podigao pošiljku". Ponovljeni poziv okrivljenoj odgovornoj osobi za ročište određeno za dan 15.veljače 2023. vraćen je neuručen s naznakom dostavljača "odselio".
Posl.broj: Pp G-1634/2019
2.1. Sud je odredio novo ročište za dan 15.ožujka 2023., poziv upućen okrivljenoj pravnoj osobi uredno je uručen, dok okrivljenoj odgovornoj osobi poziv nije uručen.
2.2. Na ročište je pristupio branitelj okrivljenika, pa budući je okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba Sudu dostavila zajedničku pisanu obranu, Sud je održao ročište u nazočnosti stranaka.
2.3. U pisanoj obrani okrivljenici su ustvrdili da se ne smatraju krivima za prekršaje koji im se stavljaju na teret. Smatraju da se radilo o pukoj omašci prilikom vršenja prijave osiguranja radnika. Također ističu da je knjigovođa okrivljenika, V.B., omaškom krivo napisala prezime djelatnice E.S., što je bio razlogom da je prijava osiguranja za tu radnicu upućena putem portala eMirovinsko, odbijena. Poslodavac je naknadno dostavio novu prijavu s danom koji je bio naveden u ugovoru o radu, o čemu je radnica bila obaviještena. U pisanoj obrani okrivljenici opisuju i razloge u kašnjenju prijave za radnicu J.N. i M.P. S obzirom da na strani okrivljenika nije bilo nikakve namjere počiniti prekršaj ili izvlačiti kakvu korist, smatraju da je kažnjavanje istih nepotrebno. Opreza radi, ističu da se radi o manjem društvu koje je zbog općepoznatih prilika izazvanih pandemijom, jedvice uspjelo opstati, pa bi kažnjavanje okrivljenika bila ugrožena mogućnost daljnjem opstanka, kako društva, tako i zaposlenika.
2.4. Na glavnoj raspravi pročitan je obrazac Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje eM-1P – prijava o početku osiguranja za radnicu S.E. iz koje je razvidno da je radnica stekla status osigurane osobe dana 18.lipnja 2019., a nadležni Zavod za mirovinsko osiguranje je zaprimio taj obrazac dana 27.lipnja 2019.
2.5. Sud je također izvršio uvid u podatke Ministarstva pravosuđa i uprave, Odjel za prekršajne evidencije za okrivljenike iz kojih slijedi da nisu prekršajno osuđivani zbog povrede zakona iz područja gospodarskih prekršaja.
2.6. Branitelj okrivljenika predložio je da Sud provede dokaz ispitivanjem u svojstvu svjedoka V.B., koja je obavljala knjigovodstvene poslove za okrivljenu pravnu osobu, a na okolnost propusta u prijavi radnice E.S.
2.7. Sud je odbio provođenje predloženog dokaza, koji je po ocijeni Suda nebitan za počinjenje djela prekršaja zbog kojeg su okrivljenici proglašeni krivima, jer V.B. nema svojstvo poslodavca u navedenom predmetu.
3. Na temelju ovako provedeno postupka, Sud nalazi utvrđenim djela prekršaja, kako je to činjenično i pravno pobliže opisano pod točkom I/ izreke ove presude.
3.1. Naime, temeljem provedenih dokaza, kao i iznijete obrane okrivljene pravne i okrivljene odgovorne osobe, Sud je utvrdio da tijekom prekršajnog postupka nije bilo sporno da je okrivljena pravna osoba, kao poslodavac i u njoj odgovorna osoba, koristila rad radnice E.S., koja je svojstvo radnika kod okrivljene pravne osobe stekla dana 18.lipnja 2019., a prijava obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja za navedenu radnicu je izvršena dana 27.lipnja 2019.
3.2. Odredbom članka 112.stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da je podatke o početku osiguranja poslodavac dužan dostaviti najkasnije
Posl.broj: Pp G-1634/2019
prije početka rada radnika, a kaznenom odredbom članka 172.stavak 2. točka 4. i stavak 3. istog Zakona je propisana prekršajna odgovornost poslodavca i odgovorne osobe poslodavca ukoliko, između ostalog, ne prijavi početak osiguranja radnika u navedenom roku, odnosno ako poslodavac to učini nakon isteka propisanog roka.
3.3. Nadalje, odredbom članka 120.stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju je propisano, između ostalog, da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje podnosi u roku od 8 dana od kada radnik stječe status osigurane osobe.
3.4. Postupanjem protivno citiranim zakonskim odredbama, u ponašanju okrivljenika u odnosu na radnicu E.S., stekla su se sva obilježja djela prekršaja iz članka 172.stavak 2. točka 4. i stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju i članka 150.stavak 1. i stavak 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
4. Prilikom odmjeravanja vrste i mjere kazne okrivljenicima za počinjene prekršaje, Sud je cijenio dostupne okolnosti iz članka 36. Prekršajnog zakona. Okrivljenicima je olakotno cijenjeno prekršajno neosuđivanje zbog povrede zakona iz područja gospodarskih prekršaja, kao i činjenicu što je navedena radnica prijavljena nadležnim zavodima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje sa manjim zakašnjenjem, a iz obrasca prijave na obvezno mirovinsko osiguranje razvidno je da su radnici sva prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja priznata od prvog dana početka rada (18.lipnja 2019.). Cijeneći ove olakotne okolnosti, okrivljenoj pravnoj osobi i okrivljenoj odgovornoj osobi novčana kazna je izrečena uz primjenu instituta ublažavanja kazne, odnosno ispod zakonom zapriječene najniže novčane kazne propisane za navedene prekršaje, kako u odnosu na pravnu osobu, tako i u odnosu na odgovornu osobu.
5. Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. PZ-a, a u svezi članka 43. Zakona o izmjenama i dopunama PZ-a (NN 39/13), ukupna novčana kazna smatrati će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom odlukom.
6. Temeljem članka 181.stavak 1. točka 5. Prekršajnog zakona, valjalo je odbiti optužbu protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno pobliže opisanih pod točkom II/ izreke presude, budući je od dana počinjenja prekršaja proteklo više od četiri godine dana, pa je u smislu odredbe članka 13. stavka 1. Prekršajnog zakona nastupila apsolutna zastara prekršajnog progona, koji se zbog zastare ne može više poduzimati.
7. Sudac je okrivljenu odgovornu pravnu osobu obvezao na plaćanje paušalnog troška prekršajnog postupka u iznosu od 60 eura, a okrivljenu odgovornu osobu u iznosu od 30 eura, koji iznosi su primjereni, kako složenosti i dužini trajanja postupka, tako i imovnom stanju okrivljenika.
U Rijeci, 17.ožujka 2023.
Posl.broj: Pp G-1634/2019
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana nakon primitka presude. Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu RH, u Zagrebu, pismeno, u 2
/dva/ istovjetna primjerka, poštom preporučeno, putem ovog Suda.
Zapisničar
Sudac
Gordana Šegota, v.r.
Lada Pažanin, v.r.
Presuda se dostavlja:
1. Okrivljenicima
2. Branitelju
3. Tužitelju
4. U spis
