REPUBLIKA HRVATSKA
Broj: Pp-1440/2023
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Tolić, u prekršajnom postupku protiv okrivljene S. J. zbog prekršaja iz članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine br. 5/90, 30/90, 47/90, 29/94 i 114/22, dalje u tekstu: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), povodom optužnog prijedloga PUSD, I Policijske postaje Split br. 511-12-23-05-5-192-1/2019 od 26. rujna 2019., nakon provedene glavne i javne rasprave održane 15. ožujka 2023., u nazočnosti okrivljene i izočnosti ovlaštenog tužitelja, dana 17. ožujka 2023. objavio je i
p r e s u d i o j e
Okrivljena: S. J., OIB:…,
kći pok. O. i S. J. dj. A., rođena… u
V., B. i H., s prebivalištem u S.,
SSS, zaposlena, s mjesečnim primanjima od oko 560,00 eura, neudana, bez djece, lošeg imovnog stanja, državljanka Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavana,
k r i v a j e
što je dana 26. rujna 2019. oko 11,55 sati u S., u
prostorijama I P. P . S., nezadovoljna nemogućnošću poduzimanja željenog policijskog postupanja iskidala više listova papira koje je držala u ruci te komadiće razbacala po prostorijama policijske postaje i užem vanjskom dijelu, nakon čega je vikala i vrijeđala službenike policije koji su postupali u njenom slučaju riječima: "…svi ste vi debili, debili jedni!"
dakle, na javnom mjestu vikala i na drugi način narušila javni red i mir te vrijeđala službene osobe prilikom vršenja službe,
čime je počinila dva prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, i to prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. navedenog Zakona te prekršaj opisan i kažnjiv po članku 17. istog Zakona.
I. Na temelju naprijed citiranih propisa, okrivljenici se za svaki prekršaj za koji je proglašena krivom prethodno utvrđuje novčana kazna u iznosu od po 50,00 (pedeset) eura, nakon čega joj se na osnovi članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon)
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 100,00 (stotinu) EURA / 753,45 KUNA
Sud je okrivljenoj na temelju članka 40. Prekršajnog zakona uračunao u izrečenu kaznu vrijeme za koje je okrivljena lišena slobode na temelju izvješća o uhićenju I PP Split, i to dana 26. rujna 2019. u 12,00 sati do dovođenja ovom sudu istog dana u 13,45 sati na način da je vrijeme uhićenja izjednačeno s 39,82 eura novčane kazne pa je okrivljenoj ostala za platiti
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD
60,18 EURA (šezdeset eura osamnaest centi) / 453,43 KUNA
Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, prema uplatnici priloženoj uz presudu.
Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljena plati dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku koji je određen za plaćanje novčane kazne.
II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljena je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 25,00 (dvadeset pet) eura / 188,36 kuna u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti ove presude.
O b r a z l o ž e n j e
1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, I Policijska postaja Split podnijela je dana 26. rujna 2019. pod gore navedenim poslovnim brojem optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja iz članka 13 i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
2. Postupajući po optužnom prijedlogu, sud je proveo žurni postupak nakon kojeg je donio presudu broj Pp J-2814/2019 od 29. studenog 2019., a kojom je okrivljenu S. J. proglasio krivom zbog počinjenih prekršaja te joj je
izrekao ukupnu novčanu kaznu u visini od 756,00 kuna, uz obvezu nadoknade troškova postupka od 200,00 kuna. Navedena presuda je potom ukinuta povodom žalbe okrivljenice, a po službenoj dužnosti, rješenjem Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj Jž-2481/2019 od 18. siječnja 2023. te je predmet vraćen ovom sudu na ponovno suđenje i odluku.
3. Ispitana na glavnoj raspravi u ponovljenom postupku, okrivljenica je uvodno istaknula kako se ne smatra krivom za prekršaje koji joj se stavljaju na teret. Također je u procesnom smislu naglasila kako joj nije potreban branitelj, niti joj je bio potreban tijekom prethodnog postupka prije ukidne odluke višeg suda. Nadalje je navela kako ostaje kod svoje obrane iznesene u prethodnom žurnom postupku, dodavši da, ako je kritične prigode išta i naglas komentirala, te riječi nije uputila prisutnim policijskim službenicima, već je to bio izraz njenog osobnog nezadovoljstva s postupanjem drugih službenih tijela i općenito sustava koji je neučinkovit. Osim toga, da je gospodin koji joj se obratio i nakon toga je uhitio zbog navodnog prekršaja protiv javnog reda i mira, u trenutku njihovog susreta bio u civilu, a ona da nije znala da je on policijski službenik dok joj nije pokazao značku. Na kraju je naglasila kako nije došla u policijsku postaju s namjerom da vrijeđa ili omalovažava policijske službenike.
3. U dokaznom postupku, uz suglasnost okrivljene, pročitan je iskaz svjedoka M. Č. od 26. rujna 2019., iskaz svjedoka A. R. od 10. listopada 2019. te zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za okrivljenu. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa i uprave RH, Odjela za prekršajne evidencije, iz koje je vidljivo da okrivljena nije prekršajno kažnjavana.
3.1. Ispitan pred ovim sudom svjedok M. Č. je izjavio kako se sjeća navedenog događaja, koje prigode je radio u I P. P. S., te da je negdje oko 11,55 sati da je silazio niz stube, kada je čuo ženski glas koji viče "svi ste vi debili, tko vas zaposli". Potom da se vratio natrag te primijetio okrivljenu i pitao je u čemu je problem, a ona da je odgovorila što vas briga za moj problem. Istaknuo je kako se tada legitimirao službenom značkom, zamolio kolege da budu s njom dok on provjeri što se događalo u postaji, nakon čega je ista privedena u postaju i s njom obavljen razgovor vezano za prekršaj.
3.2. Svjedok A. R. je u svom iskazu naveo kako je utužene prigode bio na svom radnom mjestu u I P. P . , točnije u uredu koji radi sa strankama u rješavanju statusnih pitanja. Dodao je kako je radio zajedno s kolegom I. P., a u jednom trenutku da je u ured došla S. J. i izjavila
kako je došla prijaviti svog šefa da joj nije dostavio dokumente. Navedenoj gospođi da je objasnio kome se treba obratiti, ali kako je gospođa već došla nervozna i revoltirana, da je sa njom da je bilo teško razgovarati. U jednom trenutku da je podigla glas i počela lupati nogama o pod, da bi nakon toga izišla iz kancelarije, međutim za minutu da se vratila natrag te je papire koje imala kod sebe iskidala i razbacala po podu. Potom da je izišla iz sobe te je čuo kako prilikom silaska niz stepenice viče i galami "svi ste vi debili, debili jedni". U tom trenutku da je naišao kolega M. Č., te ju vratio u postaju, a protiv nje da je išla prijava.
3.3. Ispitan ponovno na glavnoj raspravi svjedok A. R. je dopunio svoj iskaz navodeći kako je S. J. kritične prigode došla vrlo uzrujana, što doista može i razumjeti s obzirom da je netom prije dobila otkaz na poslu. Međutim, istaknuo je kako je njeno ponašanje bilo neprimjereno i drži da je svojim postupanjem ostvarila obilježja utuženog prekršaja, zbog čega je u konačnici protiv nje i pokrenut prekršajni postupak.
4. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući sve izvedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj vezi; Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljena S. J. počinila prekršaje koji joj se stavljaju na teret.
5. Odredbom čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da prekršaj čini onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir.
5.1. Odredbom članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da prekršaj čini onaj tko omalovažava ili vrijeđa službene osobe prilikom vršenja službe.
6. Sud svoj zaključak o krivnji okrivljene S. J. za predmetne prekršaje temelji na detaljnim, uvjerljivim i suglasnim iskazima svjedoka A. R. i M. Č., za koje nije pronađen nijedan razlog iz kojeg bi neosnovano teretili okrivljenu; a čije iskaze djelomično potvrđuje, unatoč formalnom negiranju djela, i sama okrivljena u svojoj obrani na raspravi od 15. ožujka 2023. Naime, imenovani svjedoci su opisali sporni događaj upravo onako kako je on izložen u činjeničnom opisu izreke presude, a s druge strane okrivljena dopušta mogućnost da je „nešto naglas komentirala“. Dio njene obrane u kojoj navodi da izrečene riječi nije uputila prisutnim policijskim službenicima, „već je to bio izraz njenog osobnog nezadovoljstva s postupanjem drugih službenih tijela i općenito sustava koji je neučinkovit“ predstavlja pokušaj da izbjegne odnosno umanji svoju odgovornost te je u konačnici irelevantan za ostvarivanje obilježja prekršaja. Naime, ukoliko neka osoba u prostorijama policijske postaje, neposredno nakon što joj je odbijen zahtjev od strane nazočnih policijskih službenika, glasno kaže: "…svi ste vi debili, debili jedni!", notorno je kako će nazočni službenici zaključiti da su te riječi upućene njima. Jednako tako je i okrivljena, bez obzira na svoje unutarnje motive i pobude, trebala znati da će oni te riječi doživjeti kao uvredljive. S druge strane, uloga svjedoka Č., odnosno trenutak njegove legitimacije kao policijskog službenika je također irelevantan, jer su u trenutku upućivanja uvredljivih riječi i gesta bila nazočna najmanje dva policijska službenika, to jest A. R. i I. P.
6.1. Što se pak tiče elementa javnosti u kontekstu prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, nema nikakve dvojbe da prostor policijske postaje, a osobito vanjski, predstavlja javno mjesto. Također, radnja kidanja listova dokumenata i njihovo razbacivanje po prostorijama policijske postaje i užem vanjskom dijelu predstavlja narušavanje javnog reda i mira „na drugi način“, jer osim što narušava sami prostor; predstavlja ružnu i uznemirujuću gestu za sve prisutne.
6.2. Slijedom navedenog, okrivljena S. J. je opisanim radnjama ostvarila sva obilježja utuženih prekršaja.
6.3. Pritom treba istaknuti kako je sud, osim pravopisne, izvršio korekciju činjeničnog opisa optužnog akta na način da je iz istog ispustio formulaciju „okrivljena je vikom i na drugi način narušila javni red i mir i pritom je vrijeđala i omalovažavala službenike policije“, budući da je riječ o zakonskom opisu prekršaja, a ne o konkretizaciji događaja u stvarnosti kojim se ostvaruju obilježja djela.
6.4. Također se ističe da je u konkretnom slučaju u pogledu riječ o idealnom stjecaju prekršaja iz članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, gdje se jednom radnjom ostvaruje obilježja više prekršaja. S druge strane, nije u pitanju prividni stjecaj uslijed odnosa konsumpcije, jer, iako se oba prekršaja nalaze u istom materijalnom propisu, oni se odnose na različita zaštićena dobra pa se tako prekršajem iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira štiti mir i normalan život građana, dok se člankom 17. istog Zakona štiti dignitet i psihički integritet službenih osoba.
7. Prilikom izricanja prikladne prekršajnopravne sankcije, Sud je uzeo u obzir sve relevantne okolnosti na strani okrivljene u smislu čl. 36. Prekršajnog zakona pa je kao olakotnu okolnost cijenio njezinu prekršajnu nekažnjavanost, dok posebno izražene otegotne okolnosti nisu utvrđene. Iz tog razloga te kod činjenice da nije riječ o osobito grubom obliku prekršaja, sud je stajališta kako je zatvorska kazna, koja je predložena od strane ovlaštenog tužitelja za prekršaj iz čanka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, prestroga i neprimjerena konkretnom slučaju pa je okrivljenoj izrekao novčanu kaznu kao blažu od alternativno propisanih sankcija. Osim toga, sud je vezan načelom reformatio in peius iz članka 13. Zakona o kaznenom postupku prema kojem se povodom pravnog lijeka koji je izjavljen samo u korist okrivljenika, presuda ne može izmijeniti na njegovu štetu.
7.1. Okrivljenici je u izrečenu novčanu kaznu uračunato i lišenje slobode po izvješću i uhićenju I policijske postaje Split kao jedan dan zatvora, odnosno kao 39,82 eura novčane kazne, a sve sukladno članku 40. stavku 1. i 2. Prekršajnog zakona, kako je i navedeno u izreci ove presude.
7.2. Sukladno odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljena u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne plati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cjelini.
8. Na temelju u izreci citiranih propisa, kako je okrivljena proglašen krivom, obvezna je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika.
Split, 17. ožujka 2023.
Zapisničarka
Sudac:
Sanja Tolić,v.r.
Mario Bakota,v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni sud.
Presuda se dostavlja: okrivljenoj, ovlaštenom tužitelju, u spis
Za točnost otpravka ovlaštena službenica
Sanja Tolić
