Poslovni broj: UsI-3774/2022-9

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6 i 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mirjani Harapin, te Ljerki Perica, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za zatvorski sustav i probaciju, Zatvorske bolnice u Z., OIB: …, Z., kojeg zastupa upraviteljica B. Š., protiv tuženika Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, OIB: …, Z., kojeg zastupa opunomoćenica B. H., uz sudjelovanje zainteresirane osobe I. J. iz Z., OIB: …, radi suglasnosti za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti, 17. ožujka 2023.,

p r e s u d i o  j e

1. Daje se suglasnost Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Upravi za zatvorski sustav i probaciju, Zatvorskoj bolnici u Z. za pokretanje postupka zbog teže povrede službene dužnosti iz članka 99. stavka 4. Zakona o državnim službenicima, opisane kao zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi, protiv I. J., starijeg pravosudnog policajca u Odsjeku unutarnjeg i vanjskog osiguranja Zatvorske bolnice u Z., sindikalnog povjerenika Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, u sindikalnoj podružnici Bolnice za osobe lišene slobode.

2. Ova odluka nadomješta suglasnost Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske za pokretanje postupka zbog teže povrede službene dužnosti protiv I. J..

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu za donošenje presude kojom se nadomješta suglasnost Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sindikat) za pokretanje postupka zbog povrede službene dužnosti protiv sindikalnog povjerenika I. J., starijeg pravosudnog policajca u Odsjeku unutarnjeg i vanjskog osiguranja Zatvorske bolnice u Z..

2. U bitnome tužitelj navodi da je, obzirom na činjenicu da je I. J. sindikalni povjerenik Sindikata, na temelju članka 96. a Zakona o državnim službenicima zatraženo od Sindikata davanje suglasnosti za pokretanje postupka zbog povrede službene dužnosti, a Sindikat je uskratio suglasnost dopisom broj: 173/22 od 19. prosinca 2022. godine. U odnosu na činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev tužitelj se poziva na podatke Izvješća Zatvorske bolnice u Z. od 5.12.2022. KLASA: 730-10/22-05/46 iz kojeg je vidljivo da je istražni zatvorenik F. M. zaprimljen na liječenje u Zatvorsku bolnicu u Z. 2.12.2022., u 04,50, a proveden je iz Zatvora u Z., odnosno nakon prethodno obavljenog liječničkog pregleda u vanjskoj ustanovi javnog zdravstva, a prema podacima Evidencije izvješća dežurnog za dan 01.12.2022. i 2.12.2022. godine. Tužitelj navodi da je prema podacima zaprimljenima e-mailom od dr. S. P. obaviješten o konstatiranim ozljedama kod zatvorenika F. M., a vezano za navedeno zatraženo je utvrđivanje okolnostima rada i postupanja aktualne smjene, odnosno prethodne noćne smjene. Uvidom u snimke video nadzora, utvrđeno je da je vidljiva primjena sredstava prisile prema istražnom zatvoreniku F. M. te se pristupilo pozivanju službenika Odjela osiguranja i Odjela zdravstvene zaštite zatvorenika radi davanja izjava, odnosno utvrđivanja okolnosti i elemenata vezanih za događaj. Iznosi se da je izjavu dalo ukupno deset službenika – sedam službenika Odjela osiguranja i tri službenika Odjela zdravstvene zaštite zatvorenika dana 2.12.2022., a naknadno je 5.12.2022. pribavljena i izjava istražnog zatvorenika F. M..

Tužitelj navodi da se iz danih izjava i snimki video nadzora može zaključiti da se uistinu radi o istražnom zatvoreniku izrazito snažne tjelesne građe, a uzimajući u obzir dobivene informacije o vještinama kojima raspolaže, postupanje službenika Zatvorske bolnice u Z. bilo je izrazito zahtjevno, službenici su bili u svom postupanju pod velikim stresom, pojačanim oprezom te bojazni za osobnu sigurnost i sigurnost svojih kolega, međutim, iz neprihvatljivih razloga dežurni službenik Z. T. nije poduzeo radnje evidentiranja i obavijesti nadređenih službenika o incidentnom događaju, odnosno primjeni sredstava prisile prema istražnom zatvoreniku, kao i zatražiti od službenika koji su primijenili sredstava prisile popunjavanje propisanih obrazaca, dok je službenik I. J., stariji pravosudni policajac, u afektivnom stanju prekoračio ovlasti kod primjene sredstava prisile, zadavši istražnom zatvoreniku nekoliko udaraca rukom. Tužitelj navodi kako procjenjuje da zadani udarci rukom nisu bili takvog intenziteta i snage da bi mogli dovesti do ozbiljnijih posljedica, međutim, kao takvi su nedopušteni i predstavljaju prekoračenje ovlasti u postupanju, iako se sa sigurnošću ne može utvrditi od čega su nastale ozljede evidentirane u Povijesti bolesti za istražnog zatvorenika da li su ozljede posljedica zakonite primjene sredstava prisile prilikom pružanja aktivnog otpora istražnog zatvorenika i njegovog pada. Tužitelj slijedom navedenog, predlaže da sud usvoji tužbeni zahtjev i da suglasnost za pokretanje konkretnog postupka.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da nije opravdano tražiti suglasnost za pokretanje predmetnog stegovnog postupka, jer u dopisu kojim je zatraženo davanje suglasnosti niti jednom rečenicom nisu navedene činjenice, odnosno razlozi za pokretanje postupka, pa tužitelj ustvari tužbom ispravlja nedopušten i neosnovan zahtjev. Navodi dalje da je iz razgovora sa sindikalnim povjerenikom došao do informacija o činjeničnom stanju i situaciji koja je povod pokretanju predmetnog postupka, iz čega zaključuje da nema čvrstih indicija da bi sindikalni povjerenik I. J. počinio tešku povredu službene dužnosti. Smatra da se pokretanjem postupka vrši pritisak na njega radi sindikalnog djelovanja, a navedeno je argumentirano time da je u „premještanju“ F. M. sudjelovalo 10 službenika, a postupak zbog povreda službene dužnosti pokreće se samo protiv njega i Z. T. koji je sindikalni povjerenik Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara. Tužitelj ističe da je I. J. vršeći dužnost sindikalnog povjerenika s ciljem zaštite radničkih prava često ukazivao na nepravilnosti i propuste u radu i organizaciji Zatvorske bolnice u Z. te propuste u radu Upraviteljice, kao što su i nepriznavanje Sindikata te njihovih prava i ovlasti propisanih Zakonom o radu, kolektivnim ugovorima i drugim propisima, kao i na nezakonitost zapošljavanja preko veze, ne uvažavanje mišljenja pravne službe, ne izdavanje naloga za rad na poslovima više složenosti i drugo. Stoga je posljedica ukazivanja na navedene nepravilnosti pokretanje predmetnog postupka, slijedom čega je sindikalni povjerenik I. J. doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike. Naime, iz činjeničnog opisa predmetne situacije proizlazi da nema osnove da se baš protiv sindikalnog povjerenika I. J. odnosno samo protiv njega pokrene postupak radi povrede službene dužnosti iz čl. 99. st. 4. Zakona o državnim službenicima – prekoračenje ovlasti u službi, pogotovo jer nije sporno da je bilo više službenika koji su primjenjivali sredstva prisile te da su svi bili pod velikim stresom i pojačanim oprezom. Tuženik smatra da je I. J. upravo zbog opisanih sindikalnih aktivnosti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike, a što se manifestira time što je jedino prema njemu, a za razliku od ostalih službenika koji su sudjelovali u primjeni sredstava prisile, pokrenut postupak radi povrede službene dužnosti. Tuženik smatra da bi pokretanjem postupka došlo do ometanja sindikalne aktivnosti sindikalnog povjerenika I. J., te da bi takav postupak štetio njegovom ugledu uzornog državnog službenika i sindikalnog povjerenika.

Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

4. Zainteresirana osoba u ovoj upravnoj stvari I. J., sindikalni povjerenik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske u sindikalnoj podružnici Bolnice za osobe lišene slobode (sada Zatvorske bolnice u Z.) /odluka Sindikata 22/21 od 29. listopada 2021./, u odgovoru na tužbu navodi da je u postupanju prema istražnom zatvoreniku F. M. bilo uključeno više osoba, a da je na upit Z. T. voditelju osiguranja B. S. kako to da se prijedlog za stegovni podnosi protiv njih dvojice, odgovoreno da je manja šteta poslati njih dvojicu na stegovni. Navodi kako je predmetna stegovna prijava način da ga se ocrni i da mu se „začepe usta“ jer se bori za prava iz kolektivnog ugovora i za prava koja proizlaze iz Zakona o radu a koja se ne poštuju od strane upraviteljice B. Š.. Nabraja pojedinačne situacije kršenja prava, koja se prešućuju i ne sankcioniranju, na primjer: zatvorenik u intenzivnoj sobi ima više modrica po licu i naveo je tko je to napravio, ništa se nije poduzelo, prebili zatvorenici jedan drugog, ništa nije poduzeto da se zatvoreniku pomogne, zatvorenik udario šakom u glavu policajca, da bi ga 2 policajca istukla prešutilo se, petorici djelatnika koji imaju zaštićene račune za 12. mjesec nije isplaćene plaća na te račune nego na otvoreni račun u banci te su ostali bez sredstava za život, prešućeno, nitko ne odgovara, dvije pravnice u Zatvorskoj bolnici ne znaju napisati tužbu, već je ista na prijedlog upraviteljice napisana u Ministarstvu pravosuđa. Smatra da se iz navedenog vidi da se vodi obračun upraviteljice sa sindikalnim povjerenicima, jer se želi ušutkati sindikalna aktivnost i ukazivanje na nezakoniti rad upraviteljice. Zainteresirana osoba navodi da kao pravosudni policajac radi 35 godina, nikada nije bio na stegovnom postupku niti imao ikakve mrlje u postupanju, posao obavlja profesionalno i po pravilima službe, uvijek ocijenjen kao primjeran, izuzetan, sve do dolaska B. Š. na mjesto upraviteljice Zatvorske bolnice i od kada je postao povjerenik sindikata. Ističe da bi da je kriv podnio zahtjev za mirovinu i sve bi palo u vodu, stoga smatra da se vodi tihi rad protiv njega kao sindikalnog povjerenika.

Iz sadržaja navedenog odgovora na tužbu proizlazi da predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

5. Za dan 10. ožujka 2023. sud je zakazao usmenu i javnu raspravu, sukladno odredbama čanka 37. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. i 29/17., dalje u tekstu: ZUS), kako bi sukladno članku 6. stavku 1. istog zakona stranke imale mogućnost očitovati se o zahtjevima i navodima protivne strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

6. Na navedenoj raspravi stranke spora u bitnome navode kao u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu.

Tužitelj osporava navode tuženika i zainteresirane osobe da je pokretanje postupka motivirano sindikalnim djelovanjem sindikalnog povjerenika, poziva se na odredbe Zakona o izvršavanju kazne zatvora i Pravilnika o poslovima osiguranja u zatvorskom sustavu navodeći da može prihvatiti navode zainteresirane osobe da je postupila u „afektivnom stanju“, međutim da se radi o prekoračenju ovlasti, a što je utvrđeno uvidom u video snimke, pri čemu ističe da se samo tužitelj ponašao na način kako je opisano, odnosno nitko drugi od osoba uključenih u predmetnu situaciju prilikom primjene sredstava prisile prema zatvoreniku nije zatvorenika udario, što je nedopustivo pogotovo u situaciji kada zatvorenik nije bio u mogućnosti napraviti štetu u postupanju pravosudnim policajcima. Tužitelj ističe da je vidljivo na snimci da je u jednom trenutku zainteresirana osoba otišla, popravila opasač te se vratila i zadala dva udarca odnosno šamara zatvoreniku, čime je navodi tužitelj prekoračena ovlast, koju čelnik tijela, zastupnik tužitelj ne može podržati niti smatrati opravdanim.

Tuženik navodima odgovora na tužbu navodi da mu nije omogućen uvidu u snimke nadzornih kamera, smatra da ne proizlazi da bi sindikalni povjerenik počinio djelo koje mu se stavlja na teret, odnosno da se radi o rješavanju nesuglasica između tužitelja i zainteresirane osobe kao sindikalnog povjerenika, odnosno da se sindikalnog povjerenika po navedenom osnovu diskriminira.

Zainteresirana osoba na raspravi navodima odgovora na tužbu dodaje da su nadzorne snimke u Zatvorskoj bolnici postavljene nezakonito, pa se ne mogu koristiti kao dokaz na sudu, a da je zatvorenik bio sputan tek po stavljanju u sobu, do tada je pružao aktivan otpor i bio jako agresivan. Pokretanje postupka smatra isključivo motivirano njegovom sindikalnom aktivnošću, ističe da unutar Zatvorske bolnice nemaju mogućnost sindikalnog djelovanja, jer nemaju prostoriju budući da se u istoj nalaze bolnički kreveti, na što imaju pravo, kao i plaćena tri sata, po odluci bivšeg upravitelja Zatvorske bolnice, po kojoj odluci se ne postupa.

7. Ocjenjujući osnovanost tužbenog zahtjeva, sud je proveo dokazni postupak na način da je izvršio uvid u spis, te dokumentaciju dostavljenu od stranaka. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, a prema slobodnom uvjerenju suda, sukladno članku 55. stavku 3. ZUS-a, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev osnovan.

8. Članak 96.a Zakona o državnim službenicima (Narodne novine, broj: 92/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 49/11., 150/11., 34/12., 37/13., 38/13., 1/15. 138/15., 61/17., 70/19. i 98/19.) propisuje da sindikalni povjerenik ne može zbog obavljanja sindikalne aktivnosti biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike (stavak 1.).

Obavljanje sindikalne aktivnosti sindikalnog povjerenika ne smije utjecati na uredno obavljanje poslova na kojima radi i ne može biti razlog za nepoštivanje propisa ili neizvršavanje zakonitih naloga i uputa čelnika tijela ili nadređenog službenika (stavak 2.).

Protiv sindikalnog povjerenika ne može se bez suglasnosti Sindikata pokrenuti postupak zbog povrede službene dužnosti (stavak 3.).

Ako se sindikat u roku od osam dana ne izjasni o davanju suglasnosti smatra se da je suglasan s pokretanjem postupka zbog povrede službene dužnosti sindikalnog povjerenika (stavak 4.).

Ako sindikat uskrati suglasnost iz stavka 3. ovoga članka, čelnik tijela može u roku od 15 dana od dana dostave očitovanja sindikata zatražiti da suglasnost nadomjesti odluka nadležnog upravnog suda. Postupak pred upravnim sudom je hitan (stavak 5.).

Člankom 99. stavkom 1. točkom 4. Zakona o državnim službenicima propisano je da je teška povreda službene dužnosti: zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi.

9. Iz citiranih odredaba Zakona o državnim službenicima proizlazi da se u predmetu davanja suglasnosti od strane suda, radi o suodlučivanju o pokretanju postupka zbog povrede službene dužnosti sindikalnog povjerenika kao državnog službenika.

Intencija zakona nije bila da u slučaju (neosnovanog) protivljenja sindikata, poslodavac ne bi mogao pokrenuti postupak zbog povrede službene dužnosti sindikalnog povjerenika. Cilj je nadzora upravnog suda u slučaju uskrate suglasnosti sindikata na pokretanje postupka zbog povrede službene dužnosti, onemogućavanje kako šikaniranja sindikalnih povjerenika od strane poslodavca, tako i sprečavanje šikanoznih postupaka sindikalnih povjerenika, koji bi, u slučaju nepostojanja takve sudske kontrole, bili apsolutno zaštićeni od odgovornosti za povrede službene dužnosti.

U svezi s tim treba uputiti na članak 96. stavak 1. Zakona o državnim službenicima koji propisuje da državni službenici odgovaraju za povredu službene dužnosti, ako povjerene poslove ne obavljaju savjesno, stručno i u predviđenim rokovima, ako se ne pridržavaju Ustava, zakona i drugih propisa ili pravila o ponašanju za vrijeme ili u vezi sa službom.

S obzirom na izneseno sud je dužan prosuđivati da li postoje pretpostavke za pokretanje postupka zbog povrede službene dužnosti, te o razlozima uskrate. Jer, u protivnome bi svako podnošenje tužbe radi nadomještanja uskraćene suglasnosti značilo automatsko ishođenje pozitivne presude, u kojem slučaju sindikalni povjerenik, usprkos svojoj funkciji, ne bi uživao sudsku zaštitu sadržajno različitu od one koju ima bilo koji drugi državni službenik.

10. Zainteresiranoj osobi stavlja se na teret počinjenje teške povrede službene dužnosti, izvršene na način kako je to opisano u prijedlogu tužitelja iz članka 99. stavka 1. točke 4. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, a opisane kao zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi.

Tuženik je uskratio suglasnost za pokretanje disciplinskog postupka uz obrazloženje koje je sadržano i u odgovoru na tužbu tuženika.

11. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, razmatrajući prijedlog za davanje suglasnosti za pokretanje postupka protiv imenovanog službenika – sindikalnog povjerenika, nakon pregleda dokumentacije koja prileži spisu, prema ocjeni suda nisu opravdani razlozi tuženika navedeni u podnesku kojim se uskraćuje suglasnost za pokretanje postupka.

Naime, spisu priležeća dokumentacija daje osnova za zaključak da je zainteresirana osoba direktno uključena u radnje koje joj se stavljaju na teret, a pri tom se napominje da zainteresirana osoba određene radnje, na način kako su opisane, a obuhvaćene prijedlogom za pokretanje postupka niti ne negira. Tako npr. u izjavi na zapisnik danoj 02. prosinca 2022. sindikalni povjerenik I. J., zainteresirana osoba navodi „Tijekom svladavanja aktivnog otpora zatvorenika ne isključujem da sam zadao koji udarac u afektu“. U odnosu na navedeno, zainteresirana osoba je i na sudu na poseban upit iskazala da u cijelosti ostaje kod svoje izjave.

12. Dostavljenom spisu prileži i druga dokumentacija u koju je sud izvršio uvid: izvješće Zatvorske bolnice u Z., KLASA: 730-10/22-05/46, URBROJ: 541-10-05-07- 0/01-22-01 od 5. prosinca 2022. o primjeni sredstava prisile u konkretnom predmetu, izjave pravosudnih policajaca: A. Š., I. I., I. J., S. M., S. H. te medicinskog tehničara S. P., izjava istražnog zatvorenika F. M. kao i povijest bolesti zatvorenika od 2.12. i 05.12.2022. Snimke video nadzora sudu nisu dostavljene, međutim, kako zainteresirana osoba niti ne osporava, odnosno ostavlja mogućnost postupanja na način kako joj se činjenično stavlja na teret „zadajući udarac zatvoreniku“, sud nije cijenio opravdanim odgađati raspravu radi dostave navedene dokazne dokumentacije, smatrajući da je u konkretnom predmetu činjenično stanje dovoljno utvrđeno za donošenje odluke. Niti saslušanje zainteresirane osobe kao stranke ovog spora sud nije cijenio potrebnim, budući da je zainteresirana osoba na zakazanu raspravu pristupila te je slobodno pred sudom imala mogućnost iskazivati u odnosu na navode drugih stranaka.

13. Nakon pregleda cijelog spisa Sud cijeni kako podaci sadržani u istom kao i dostavljena dokumentacija daju uporište za zaključak o osnovanost prijedloga za davanje predmetne suglasnosti, pa razloge iznesene od strane tuženika za uskratu zatražene suglasnosti, sud nije prihvatio osnovanima. Pri tom se napominje da je osnovan navod tuženika da dopis tužitelja kojim traži suglasnost za pokretanje postupka protiv sindikalnog povjerenika od Sindikata, nije dostatno obrazložen, međutim, tuženik je prije uskrate suglasnosti imao mogućnost zatražiti od tužitelja dopunu navedenog zahtjeva. U konkretnom predmetu podaci spisa ne daju osnova za zaključak da se radi o pokretanju postupka iz razloga položaja zainteresirane osobe kao sindikalnog povjerenika, niti se radi o aktivnostima koje je kao sindikalni povjerenik zainteresirana osoba poduzimala. Prema ocjeni suda obrazloženje tužitelja da se jedino zainteresirana osoba ponašala na način kako joj se stavlja na teret, a što niti zainteresirana osoba u bitnome ne osporava, nedvojbeno ukazuju da se ne radi o pokretanju postupka motivirano sindikalnom aktivnošću zainteresirane osobe.

Posebno se napominje da će se sve okolnosti konkretnog događaja, posebice one koje su od utjecaja na utvrđivanje eventualne odgovornosti za disciplinske povrede i stupnja odgovornosti ili postojanje eventualnih razloga za oslobođenje od odgovornosti, utvrđivati u postupku za koji je dana konkretna suglasnost.

Zbog navedenog, na temelju članka 58. stavka 1. ZUS-a, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 17. ožujka 2023.

Sutkinja

Mirjana Harapin, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 66. ZUS-a).