Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: I Kžmp-21/2022-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca mr.sc. Ljiljane Stipišić, predsjednice vijeća te dr.sc Lane Petö Kujundžić i Snježane Hrupek-Šabijan, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Vanje Petrović, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog GC, zbog kaznenog djela iz članka 153. stavak 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19., dalje: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, broj Kmp-4/2020-93 od 18. veljače 2021., u sjednici održanoj 16. ožujka 2023.,
p r e s u d i o i r i j e š i o j e
I Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
II Odbacuje se žalba oštećenice KC kao nedopuštena.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom optuženi HC na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.) oslobođen je optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv spolne slobode- silovanjem iz članka 153. stavak 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11. činjenično i pravno pobliže opisano u točki 1. izreke prvostupanjske presude.
1.1. Na temelju članka 452. točka 3. ZKP/08., odbijena je optužba protiv optuženog GC da bi počinio kazneno djelo protiv osobne slobode, prijetnjom iz članka 139. stavak 2. KZ/11. činjenično i pravno pobliže opisanog u točki 2. izreke prvostupanjske presude.
1.2. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08. troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. ZKP/08. padaju na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv navedene presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se "žalba uvaži, pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovljeni postupak".
3. Oštećenica KC po opunomoćenici Lani Mariji Milić, odvjetnici u Zagrebu podnijela je žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijana odluka ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
4. Optuženi HC podnio je odgovore na žalbe državnog odvjetnika i oštećenice po svom branitelju Josipu Čičeku, odvjetniku u Zagrebu s prijedlogom da se odbiju kao neosnovane žalbe državnog odvjetnika i oštećenice i potvrdi prvostupanjska oslobađajuća presuda.
5. Spis je sukladno članku 474. stavak 1. ZKP/08. bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
6. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana, a žalba oštećenice KC nije dopuštena.
7. Žaleći se zbog pogrešno utvrđenog stanja u odnosu na kazneno djelo silovanja, državni odvjetnik navodi da "prvostupanjski sud nije poklonio u potpunosti vjeru iskazu svjedoka BC" jer da je cijenio da je to prijatelj okrivljenika iz djetinjstva te da je za očekivati da će svjedočiti u prilog okrivljenika te također da prvostupanjski sud nije cijenio da je oštećenica osim mogućih ljubavnih ugriza na vratu imala i druge ozljede i to obostrano crvenilo na prsnom košu, krvni podljev na desnoj nadlaktici i znakove pritiska crvenila na obje nadlaktice. Upravo iz toga žalitelj zaključuje da su ozljede koje je zadobila oštećenica mogle nastati zbog ponašanja okrivljenika i primjene sile, kako ih je opisala oštećenica.
7.1. Državni odvjetnik smatra da je prvostupanjski sud na temelju svih utvrđenih činjenica u postupku pogrešno zaključio kako nema dokaza da bi HC počinio kazneno djelo stavljeno mu na teret.
8. Međutim, suprotno žalbenim navodima prvostupanjski sud je ispravno utvrdio da nije vjerodostojan iskaz oštećenice niti njezine majke TC. Također je ispravno prvostupanjski sud zaključio da je postojao motiv oštećene za podnošenje kaznene prijave, a to je pokušaj otklanjanja sramote te da su svjedoci navodili da je postojao dogovor između obitelji oštećenice i optuženika vezano za kupovinu mlade te da se nisu mogli dogovoriti oko visine od 10.000,00 Eura odnosno 7.000,00 Eura.
8.1. Naime, prvostupanjski sud je ispravno naveo, da iako oštećenica u svom iskazu tvrdi da je optuženik prema njoj bio fizički nasilan, drugi dokazi to ne potvrđuju te iz takvog nevjerodostojnog iskaza se ne može sa sigurnošću utvrditi počinjenje kaznenog djela. Naime, nije sporno da su kod oštećenice prilikom pregleda u Općoj bolnici na tijelu pronađene ozljede koje je vještak kvalificirao kao tjelesne ozljede i to ozljede na vratu, dva krvna podljeva simetrična s lijeve i desne strane koje prema nalazu i mišljenju vještaka nije moguće sa sigurnošću utvrditi mehanizam nastanka da je moguće i kao posljedica tzv. ljubavnih ugriza. Prema nalazu i mišljenju sudskog medicinskog vještaka proizlazi da uz ove ozljede je bilo i obostrano pojasasto crvenilo na prsnom košu, krvni podljev na desnoj nadlaktici i znakovi pritisaka i crvenila na obje nadlaktice. Vještačenjem je utvrđeno da je mehanizam nastanka mogao biti pritisak uslijed hvatanja ili stezanja nadlaktice i pritisak na prsni koš. Time hvatanje i pritiskanje oštećenice ne ukazuje nužno na primjenu sile optuženika prema oštećenici. Međutim, državni odvjetnik ne navodi iskaze članova obitelji koji su naveli da ih je optuženik upoznao sa oštećenicom KC i to prvo ju je upoznao sa svojom majkom u Novoj Gradišci pa im je njegova majka pripremala jelo pa su zatim krenuli autom, skrenuli u Popovaču i posjetili tetku gdje je KC upoznao sa tetom i tetkom, a nakon toga su krenuli u Zagreb gdje je došao u bakinu kuću, gdje su osim bake bili djed, brat AC i šogorica NC te je brat AC potvrdio da je dogovarao svadbu i cijenu mladenke od 7.000,00 Eura dok je majka žrtve tražila 10.000,00 Eura. Ponašanje optuženika koji vodi oštećenicu cijeloj obitelji i predstavlja ju, majci, teti, tetku, baki, djedu, bratu i šogorici ne govori u prilog optužbi za silovanje. Iako je u pravu žalitelj da prvostupanjski sud nije poklonio u potpunosti vjeru iskazu svjedoka BC, koji želi svog prijatelja, optuženika, prikazati u najboljem svjetlu, isto ne dokazuje da bi kazneno djelo bilo počinjeno.
8.2. Naime, iskazi KC i njezine majke LC potvrđuju optužbu, dok iskazi svjedoka BC, prijatelja optuženika, DC, majke optuženika, CC, bake optuženika, ĆC, oca optuženika, AC, brata optuženika, NC, šogorice optuženika te IC, ujaka žrtve, osporavaju optužbu i navode da su se optuženik i žrtva ponašali kao dečko i djevojka i da je došlo do sukoba između obitelji iz razloga što se nisu dogovorili kako će kupiti djevojku za mladenku.
9. Pravilnost činjeničnih utvrđenja u pobijanoj presudi i na temelju istih, izvedenog zaključka prvostupanjskog suda da nije sa sigurnošću utvrđeno da bi u radnjama optuženog GC bila ostvarena sva bitna kako objektivna tako i subjektivna obilježja kaznenog djela silovanja iz članka 153. stavak 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11., nisu s uspjehom dovedeni u pitanje žalbenim navodima državnog odvjetnika.
10. Budući da je prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude vrlo detaljno i jasno iznio odlučne činjenice i razloge na temelju kojih je u odnosu na kazneno djelo silovanja oslobodio optuženika optužbe, a te razloge u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, žalitelj se upućuje na obrazloženje prvostupanjskog suda pod točkama 16. do 18.
10.1. U žalbi državni odvjetnik ne ističe ništa novo već se preocjenjuju zaključci prvostupanjskog suda iz pobijane presude koji su pravilni i zakoniti.
11. Kako dakle žalbom državnog odvjetnika nije s uspjehom dovedena u pitanje pravilnost i zakonitost pobijane presude niti su njezinim ispitivanjem sukladno članku 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08. utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 482. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci ove presude pod točkom I.
12. Žalbu protiv presude mogu podnijeti stranka, branitelj i oštećenik, a oštećenik može pobijati presudu zbog odluke suda o njegovim troškovima kaznenog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu. Oštećenica je pobijala presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pa je stoga njezina žalba rješenjem odbačena kao nedopuštena, sve na temelju članka 481. stavka 2. ZKP/08. pod točkom II izreke.
U Zagrebu 16. ožujka 2023.
Predsjednica vijeća:
mr.sc. Ljiljana Stipišić
