Republika Hrvatska

Županijski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: Kž-70/2023-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Ivančice Cvitanović predsjednice vijeća, Melite Avedić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i mr. sc. Zorislava Kaleba člana vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marije Jurić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv 1. okrivljene T. Š., 2. okrivljene Z. M. i 3. okrivljenog N. J., zbog kaznenog djela iz članka 228. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19.- dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbama 2. i 3. okrivljenih, podnesenima protiv rješenja Općinskog suda u Sisku poslovnog broja K-256/2020-84 od 13. veljače 2023., u sjednici vijeća održanoj 16. ožujka 2023.

r i j e š i o  j e

Odbijaju se žalbe 2. okrivljene Z. M. i 3. okrivljenog N.

J., kao neosnovane.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Sisku poslovnog broja K-256/2020-84 od 13. veljače 2023. odbijen je prijedlog branitelja 2. optužene Z. M. i braniteljice 3. optuženog N. J. da se kao nezakoniti dokaz iz spisa izdvoji zapisnik o prepoznavanju PU sisačko-moslavačke, Policijska postaja Sisak od 25. rujna 2018. (stranica 120-123 spisa) s pripadajućom fotodokumentacijom (stranica 138 spisa).

2. Protiv tog rješenja žalbu je pravodobno 3. ožujka 2023. podnio 3. okrivljenik putem svoje braniteljice, R. P. Š., odvjetnice u B., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Navodi da je sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20. i 80/22.; dalje u tekstu: ZKP/08) jer o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima rješenja o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, a izreka je suprotna razlozima koji su u znatnoj mjeri proturječni. To stoga što je sud kao nedvojbeno utvrdio (točka 6.3.) kako su fotografije M. Z., T.

Š., Z. M., N. J. i J. Z. predočavane

svjedoku-oštećeniku J. B., kojom prilikom je prepoznao T. Š..

Nadalje, navodi da je utvrđeno da se radnja prikazivanja fotografija dogodila 5 mjeseci prije dokazne radnje prepoznavanja, kao i to da ta bitna činjenica nije upisana u zapisnik o prepoznavanju od 25. rujna 2018. Međutim, na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sud smatra da to ne dovodi do toga da se zapisnik o prepoznavanju, sa fotodokumentacijom, ne bi mogli upotrijebiti kao dokaz. Sud se poziva na odredbu članka 301. stavka 2. ZKP/08 i obrazlaže da temeljem te, a ni bilo koje druge pravne osnove, nije propisano da bi opisane okolnosti bile okolnosti zbog kojih se zapisnik o prepoznavanju ne bi mogao koristiti kao dokaz, odnosno koje bi ga činile nezakonitim dokazom. S tim u vezi citira odredbe članka 301. ZKP/08 te navodi kako je prepoznavanje sekvencijalno i sastoji se od prethodne i glavne faze. U prethodnoj osoba koja prepoznaje mora najprije opisati predmet prepoznavanja i posebno navesti točna identifikacijska obilježja kojim može prepoznati predmet ili osobu. Nadalje, to je stajalište sudske prakse zauzeto u odluci VSRH, broj Kž Us- 34/2010 od 30. lipnja 2010. Stoga navodi da se predmet prepoznavanja ne smije prije radnje prepoznavanja pokazivati osobi koja obavlja prepoznavanje, a u suprotnom predmetna dokazna radnja ne bi imala smisla na način kako je to zakonodavac uredio. Također, poziva se na odredbu članka 10. stavka 2. ZKP/08, članka 29. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske i predmet Schenk v. Switzerland Europskog suda za ljudska prava. Smatra da je pogrešan zaključak suda da niti jednom odredbom ZKP/08 nije propisano da bi okolnosti koje su utvrđene kao nesporne činile zapisnik o prepoznavanju sa fotodokumentacijom nezakonitima. Kako je dokazna radnja prepoznavanja provedena mimo pravila propisanih odredbom članka 301. ZKP/08, a pri tome se misli na činjenicu da su osobi koja je prepoznavala pokazane fotografije osoba koje su kasnije stekle svojstvo osumnjičenika, odnosno okrivljenika u ovom postupku, te na činjenicu da su netočni podaci uneseni u sam zapisnik o prepoznavanju, to je nesporno postupljeno protivno odredbi članka 301. ZKP/08, pa je riječ o dokazu pribavljenog povredom te zakonske odredbe što takav dokaz čini nezakonitim. Zaključno navodi da, obzirom je došlo do apsolutno bitne povrede odredaba kaznenog postupka, to je došlo i do pogrešne primjene materijalnog prava, a u vezi činjeničnog stanja ističe da je ono pravilno utvrđeno, ali je izveden pogrešan zaključak. Stoga predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

2.1. Žalbu je pravodobno 6. ožujka 2023. podnijela i 2. okrivljenica putem svojeg branitelja, odvjetnika E. D., a iz svih žalbenih razloga. Navodi da obrana smatra da je prvostupanjski sud počinio apsolutno bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 jer je izreka pobijanog rješenja nerazumljiva. Poziva se na odredbu članka 168. stavka 3. ZKP/08 te navodi da je zakonska osnova za odlučivanje pravna norma koja daje ovlast sudu da odlučuje o nekom pitanju dok je odluka ono što je i kako sud odlučio, a u konkretnom slučaju izreka ne sadrži zakonsku osnovu na temelju koje je sud donio odluku pa se rješenje ne može ispitati. S tim u vezi poziva se na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske U-III-2562/2012 od 29. svibnja 2012. te navodi kako je iz izreke pobijanog rješenja razvidno da sud zakonsku osnovu uopće nije naveo zbog čega je došlo do povrede prava na pravično suđenje zajamčeno Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Nadalje, smatra da je došlo do pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a sve iz razloga što je sud dio iskaza oštećenika u kojem je isti jasno i detaljno opisao kako ga policijski službenici tijekom provođenja radnje prepoznavanja nisu uopće tražili da prije toga opiše osobu koju smatra počiniteljem cijenio nevjerodostojnim, i to iz razloga što je policijski službenik Z. F. u svom iskazu naveo da je prije provođenja dokazne radnje prepoznavanja bilo zatraženo da oštećenik opiše osumnjičenu. S tim u vezi, ističe da su svjedoci Z. F. i D. F. zainteresirani svjedoci jer se u

slučaju utvrđivanja nezakonitosti u njihovom radu izlažu disciplinskom kažnjavanju. Stoga smatra da svjedoci imaju motiv prikazati činjenice kako im odgovara dok je oštećenik taj koji je neuk i koji je neopterećen bilo kakvim posljedicama svoga iskazivanja pred sudom. Stoga prvostupanjski sud nije imao razloga povjeriti vjeru u iskaze svjedoka F. i F.. Nadalje, a s obzirom na činjenicu da od oštećenika prilikom provođenja dokazne radnje prepoznavanja nije bilo zatraženo da opiše osumnjičenu, odnosno da je došlo do povrede odredbe čl. 301. stavka 3. ZKP/08, to se predmetni dokazi ukazuju kao nezakoniti. Također, ukazuju se kao nezakoniti i iz razloga što su oštećeniku prije provođenja dokazne radnje prikazivane fotografije osumnjičene, što je i sam prvostupanjski sud utvrdio prilikom donošenja pobijanog rješenja. Stoga smatra kako je prilikom provođenja predmetne dokazne radnje došlo i do povrede odredaba članka 301. stavka 2. ZKP/08 jer je očito da su fotografije osumnjičene oštećeniku prikazivane, a što su okolnosti za koje zakon navodi da bi mogle utjecati na prepoznavanje pa se zato i navode u zapisniku, a da su policijski službenici u zapisnik o prepoznavanju unijeli potpunu neistinu. Stoga smatra da je postupanje policijskih službenika nezakonito slijedom čega je i pobijano rješenje nezakonito pa ga predlaže ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Sukladno odredbi članka 495. u svezi sa člankom 474. stavkom 1. ZKP/08, spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Sisku nakon čega je isti vraćen uz podnesak broj KŽ-DO-81/2023 od 13. ožujka 2023.

4. Žalbe nisu osnovane.

5. Sukladno odredbi članka 10. stavka 2. ZKP/08, nezakoniti su dokazi oni koji su pribavljeni kršenjem Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom propisane zabrane mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, koji su pribavljeni povredom Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane, prava na ugled i čast, te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života, osim u slučaju iz stavka 3. ovog članka, koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka i koji su izričito predviđeni ovim Zakonom te za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza.

5.1. Odredbom članka 301. stavka 2. ZKP/08 propisano je da će se prije prepoznavanja upitati osoba koja obavlja prepoznavanje, je li joj nakon vremena u kojemu je opažala, a prije prepoznavanja, predmet prepoznavanja bio pokazan u naravi, na fotografiji, računalu, evidenciji, snimci, zbirci podataka ili drugdje, te je li zna druge okolnosti koje mogu utjecati na prepoznavanje. Odgovori će se upisati u zapisnik.

6. Uvidom u dopis Policijske postaje Sisak od 10. travnja 2018. utvrđeno je da su J. B. s ciljem utvrđivanja identiteta počinitelja kaznenom djela pokazane fotografije M. Z., T. Š., Z. M., N. J.

i J. Z., kojom prilikom je prepoznao T. Š., odnosno

osobu koja je vozila osobni automobil od njegovog prebivališta prema G. i Z. M. kao osobu koja se predstavila po imenu Z.. Predmetni dopis potpisao je policijski službenik D. F..

6.1. Uvidom u zapisnik o prepoznavanju Policijske postaje Sisak od 25. rujna 2018. utvrđeno je da su dokaznu radnju prepoznavanja proveli policijski istražitelj D. F. i policijski službenik Z. F., da su dana potrebna

upozorenja te da je radnju prepoznavanja obavio J. B.. On je upitan da li mu je prije prepoznavanja predmet prepoznavanja bio pokazan u naravi, na fotografiji i dr., te da li zna druge okolnosti koje mogu utjecati na prepoznavanje na što je odgovorio da osumnjičenik nije bio pokazan ranije prije prepoznavanja u naravi, fotografiji ili na bilo koji drugi način, nakon čega je dao opis dvije osumnjičene osobe po kojem ih razlikuje od drugih osoba. Nakon pokazivanja pet osoba prepoznao je osobu pod rednim brojem 5 kao osobu koja je bila kod njega u kući zajedno sa drugom ženskom osobom koja se predstavljala kao Z.. Na zapisnik nije bilo primjedbi a isti je potvrđen potpisom policijskog službenika D. F., zapisničara, svjedoka- žrtve

J. B. i branitelja osumnjičenika D. L..

6.2. Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je provedeno prethodno suđenje o zakonitosti dokaza u okviru kojeg su ispitani svjedoci policijski službenici Z. F. i D. F. te svjedok- žrtva J. B..

7. Neosnovani su žalbeni navodi 2. okrivljene o apsolutno bitnoj povredi odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 zato što se u izreci pobijanog rješenja ne navodi zakonska osnova odlučivanja. Točno je da se prvostupanjski sud, sukladno odredbi članka 168. stavka 3. ZKP/08, trebao pravilno pozvati na odredbu članka 431. stavka 3. ZKP/08, a koja je zakonska osnova temeljem koje je doneseno pobijano rješenje. Međutim, takav propust ne čini rješenje nerazumljivim i ono se da ispitati tako da protivno žalbenim navodima, sud prvog stupnja nije počinio navedenu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka. Nadalje, sud je u obrazloženju iznio razloge o svim odlučnim činjenicama ukazujući zašto u konkretnom slučaju ne nalazi osnovanim prijedlog za izdvajanje nezakonitih dokaza, a formalni propust navođenja osnove odbijanja na to nije imao, niti mogao imati, utjecaja.

7.1. Nisu u pravu žalitelji kada navode da su povrede odredaba ZKP/08 koje se odnose na prepoznavanje razlog nezakonitosti zapisnika o prepoznavanju s pripadajućom fotodokumentacijom. To stoga što svaka povreda procesnih odredaba pribavljeni dokaz ne čine ex lege nezakonitim, već mora biti kumulativno ispunjen i uvjet da se radi o povredi za koju zakon izričito propisuje da je tako pribavljen dokaz nezakonit, što u ovom konkretnom predmetu nije slučaj. Stoga su neosnovani žalbeni navodi i u dijelu u kojem navode da bi izreka bila suprotna razlozima rješenja i da bi postojala proturječnost između odlučnih činjenica.

7.2. U odnosu na žalbene navode kojima žalitelji upiru na nespornu činjenicu da su žrtvi pet mjeseci prije dokazne radnje prepoznavanja pokazane fotografije okrivljene T. Š. i Z. M., a što nije navedeno u zapisniku o

prepoznavanju, stav je ovog vijeća da okolnost takvog pokazivanja fotografija tijekom provođenja izvida samo jedan od načina otkrivanja mogućeg počinitelja kaznenog djela što ne čini nezakonitom kasniju radnju prepoznavanja.

8. Budući da su žalbeni navodi u cijelosti neosnovani, to je ovo vijeće utvrdilo da je rješenje Općinskog suda u Sisku poslovnog broja K-256/2020-84 od 13. veljače 2023. pravilno i na zakonu osnovano, slijedom čega je, temeljem odredbe članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Sisku 16. ožujka 2023.

Predsjednica vijeća

Ivančica Cvitanović,v.r.