Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj 22 Gž Ovr-565/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Dariji Horvat, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja-protuovršenika C. B. d.d. u stečaju, iz S.1 , OIB:…, zastupana po stečajnoj upraviteljici A. Č. iz S. , protiv ovršenika-protuovrhovoditelja D. F.-Č., iz S.2 , OIB:…, kojeg zastupa punomoćnik M. B., odvjetnik u S.2 , radi protuovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja-protuovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-407/2018 od 27. prosinca 2022., dana 15. ožujka 2023.
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba ovrhovoditelja-protuovršenika, ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-407/2018 od 27. prosinca 2022. i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja naloženo je ovrhovoditelju-protuovršeniku da ovršeniku-protuovrhovoditelju vrati novčani iznos od 77.108,97 kn sa zakonskom zateznom kamatom na iznose i razdoblja kako je navedeno u izreci (toč. 1.), te je naloženo ovrhovoditelju-protuovršeniku da ovršeniku-protuovrhovoditelju namiri trošak ovršnog postupka u iznosu od 2.500,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od donošenja tog rješenja do isplate (toč. 2.).
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio ovrhovoditelj-protuovršenik, zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz čl. 353 st. 1 toč. 1-3 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/09, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP), s prijedlogom da ovaj sud pobijano rješenje ukine.
3. Žalba je osnovana.
4. Rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave određena je ovrha protiv ovršenika, radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja, općenito na imovini ovršenika.
5. Sud prvog stupnja u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da je ostvaren razlog za protuovrhu naveden u čl. 58 st. 1 toč. 1 Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08, dalje: OZ), jer je toč. I. Pravomoćnog rješenja toga suda od 29. rujna 2020. posl. broj Ovr-407/18, potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ovr-495/2021 od 24. rujna 2021. ukinuta klauzula pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi javnog bilježnika M. R. iz S.1 poslovni broj Ovrv-543/11 od 25. listopada 2011.
5.1. Također, sud prvog stupnja u odnosu na prigovor ovrhovoditelja/protuovršenika u odnosu na vrijeme u kojem se može podnijeti prijedlog za protuovrhu, određeno čl. 58 st. 5 OZ, ocjenjuje da nije prekoračen rok u navedenom članku, odnosno da je prijedlog podnesen u roku od tri mjeseca od saznanja za razlog, odnosno u roku od godinu dana.
6. Osnovano prigovara žalitelj da u obrazloženju pobijanog rješenja nisu dani jasni i određeni razlozi jesu li se ostvarile zakonske prepostavke za protuovrhu propisane odredbom čl. 58 st. 1 toč. 1-4 OZ/96, odnosno je li i kada počeo teči subjektivni rok od 3 mjeseca za protuovrhu, a osim toga izreka pobijanog rješenja je nerazumljiva i proturječna samoj sebi, te se pobijano rješenje zbog počinjene apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 toč. 11 ZPP ne može ispitati.
7. Odredbom čl. 58. st.1 OZ/96, isto čl. 62 OZ/12, propisano je da nakon što je ovrha već provedena, ovršenik može u istom ovršnom postupku zatražiti od suda da naloži ovrhovoditelju da mu vrati ono što je ovrhom dobio, uz ispunjenje jednog od taksativno navedenih razloga za protuovrhu: ako je ovršna isprava pravomoćno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena izvan snage ili je na drugi način utvrđeno da je bez učinka; ako je tijekom ovršnog postupka namirio ovrhovoditelju tražbinu mimo suda tako da je ovrhovoditelj dvostruko namiren. Stavkom 5. istog članka propisano je da se prijedlog za protuovrhu može podnijeti u roku od 3 mjeseca od dana kad je ovršenik saznao za razlog za protuovrhu, a najkasnije u roku od jedne godine od dana dovršetka ovršnog postupka.
8. Odredbom 20/96, isto čl. 22. OZ-a/12, propisano je da sud određuje ovrhu samo na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, ako tim zakonom nije drugačije određeno. 9. Odredbom čl. 62. OZ/12 propisano je da nakon što je ovrha već provedena, ovršenik može u istom ovršnom postupku zatražiti od suda da naloži ovrhovoditelju da mu vrati ono što je ovrhom dobio, uz ispunjenje jednog od taksativno navedenih razloga za protuovrhu: ako je ovršna isprava pravomoćno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena izvan snage ili je na drugi način utvrđeno da je bez učinka; ako je tijekom ovršnog postupka namirio ovrhovoditelju tražbinu mimo suda tako da je ovrhovoditelj dvostruko namiren; ako je rješenje o ovrsi pravomoćno ukinuto i prijedlog za ovrhu odbačen ili odbijen, odnosno ako je rješenje o ovrsi pravomoćno preinačeno; ako je ovrha koja je provedena na određenom predmetu ovrhe proglašena nedopuštenom. Stavkom 5. istog članka propisano je da se prijedlog za protuovrhu može podnijeti u roku od 3 mjeseca od dana kad je ovršenik saznao za razlog za protuovrhu, a najkasnije u roku od jedne godine od dana dovršetka ovršnog postupka.
10. Dakle, zahtjev za protuovrhu može se podnijeti u istom ovršnom postupku nakon što je ovrha već provedena i ukoliko je ispunjen jedan od taksativno navedenih razloga u citiranom članku među kojima i razlog da je „na drugi način utvrđeno da je ovršna isprava bez učinka“.
11. U konkretnom slučaju ovršenik je zatražio ukidanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi i u trenutku podnošenja navedenog prijedloga, nije znao niti je mogao znati na koji način će biti odlučeno o njegovom zahtjevu, odnosno hoće li biti prihvaćen njegov zahtjev, posljedično čemu niti hoće li ovršna isprava, na temelju koje je određena i provedena ovrha, ostati bez učinka. Stoga se iz navedenog razloga početak tijeka subjektivnog roka iz čl. 62. OZ-a ne može vezati za navedeni trenutak već za trenutak kada je ovršenik saznao da je ovršna isprava „na drugi način ostala bez učinka“. U konkretnom slučaju to je trenutak kada je pravomoćno rješenje kojim je ukinuta klauzula pravomoćnosti i ovršnosti na rješenju o ovrsi donesenom na temelju vjerodostojne isprave, donesenom po javnom bilježniku dostavljeno ovršeniku, jer je pravomoćnošću navedenog rješenja ovršna isprava izgubila učinak, pa je jedino pravilno u odnosu na taj trenutak vezati početak tijeka subjektivnog roka od 3 mjeseca za podnošenje prijedloga za protuovrhu.
12. Stoga, je za navesti da se subjektivni rok za podnošenje prijedloga za protuovrhu od 3 mjeseca iz odredbe čl. 62. st. 5. OZ-a počinje teći dostavom ovršeniku pravomoćnog rješenja kojim je ukinuta klauzula pravomoćnosti i ovršnosti, jer je to trenutak saznanja za ispunjenje jedne od pretpostavki propisanih u čl. 62. st. 1. OZ-a (tako i odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev 1986/2017-3 od 12. ožujka 2019.
13. Iz obrazloženja pobijanog rješenja nije razvidno kada je pravomoćno rješenje kojim je ukinuta klauzula pravomoćnosti i ovršnosti dostavljeno ovršeniku.
14. Osim toga, osnovano prigovara žalitelj da iz izreke pobijanog rješenja nije jasno od kada teku zatezne kamate, jer se prvo specificiraju pojedini iznosi i navode datumi od kada teče zakonska zatezna kamata na svaki iznos, a potom, nakon zadnjeg navedenog pojedinačnog iznosa i datuma od kada na njega teče kamata, navedeno je da kamate teku od dana donošenja tog rješenja do isplate.
15. Radi navedenog je žalbu ovrhovoditelja-protuovršenika trebalo uvažiti i riješiti kao u izreci, temeljem odredbe čl. 380 toč. 3 ZPP-a, u vezi s čl. 19 OZ-a.
16. Prvostupanjski će sud nastaviti postupanje u ovom predmetu, otkloniti će bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 toč. 11 ZPP-a, u smislu prethodno navedenog, i potom, imajući u vidu naprijed navedene odredbe OZ-a, donijeti novu, zakonitu odluku.
17. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.
U Zagrebu 15. ožujka 2023.
Sudac:
Darija Horvat, v.r.
