REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: 73 Pž-2832/2021-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Jagode Crnokrak, predsjednice vijeća, Gorane Aralice Martinović, sutkinje izvjestiteljice i Dubravke Matas, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Roberta Pulina, vlasnika obrta za proizvodnju alkoholnih pića „ROBI“, Višnjan, S. Fortuna 3, OIB 70846278801, kojeg zastupa punomoćnik Alen Bilić, odvjetnik u Viškovu, Petrci 5b, protiv tuženika BINA – ISTRA UPRAVLJANJE I ODRŽAVANJE d.d. Lupoglav, Zrinščak 57, OIB 76757137512, kojeg zastupa punomoćnik Goran Okmaca, odvjetnik u Pazinu i umješača CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, Jagićeva 33, OIB 26187994862, Podružnica Pula, Marulićeva 1, radi naknade štete, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-132/2019-65 od 12. travnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 15. ožujka 2023.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-132/2019-65 od 12. travnja 2021. u točkama I. i II. izreke.

II. Odbija se tuženikov zahtjev za naknadu troška odgovora na žalbu u iznosu od 492,77 EUR (četiristodevedesetdva eura i sedamdesetsedam centi) kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanom odlukom obijen je kao neosnovan tužiteljev tužbeni zahtjev da se naloži tuženiku da tužitelju isplati iznos od 200.100,00 kn s pripadajućim zateznim kamatama od 7. lipnja 2018. pa do isplate (točka I. izreke). Naloženo je tužitelju da tuženiku naknadi trošak postupka u iznosu od 29.243,86 kn, u roku od petnaest dana (točka II. izreke).

2. Tako je odlučio sud prvog stupnja o zahtjevu za naknadu štete sukladno odredbi članaka 1045., 1046., 1084., 1089. i 1107. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje: ZOO), na temelju rezultata provedenog vještačenja, kao i na temelju analize rezultata cjelokupnog postupka, u smislu odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11-pročišćeni tekst, 25/13 89/14, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP), utvrdivši da na strani tuženika nije dokazana protupravnosti niti uzročno posljedična veza u odnosu na štetu koju trpi tužitelj jer je tuženik uredno projektirao, izveo, održavao i čistio oborinski kanal koji omogućava odvodnju oborinskih voda s kolnika autoceste sukladno svojoj obvezi upravljanja i održavanja dionice autoceste Istarski Ipsilon.

3. Protiv presude tužitelj je podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Tužitelj u žalbi u bitnome navodi kako je prvostupanjski sud u pobijanoj presudi pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje na temelju nalaza i mišljenja vještaka Dragana Blaževića, a što je posljedično dovelo do toga da pobijana presuda ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, proturječi sama sebi ili razlozima presude te nema razloga o odlučnim činjenicama. Poziva se na praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev 1881/1997-2 od 14. ožujka 2000. Predlaže presudu preinačiti, odnosno, ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

4. Tuženik je u odgovoru na tužiteljevu žalbu predložio žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu. Traži troškove odgovora na žalbu u iznosu od 3.712,75 kn / 492,77 EUR.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitavši pobijanu presudu sukladno odredbama članka 365. stavka 2. ZPP-a u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. tog Zakona, kao i na pravilnu primjenu materijalnoga prava te žalbeni sud nalazi da je presuda pravilna i zakonita.

7. Prvostupanjska presuda je razumljiva i sadrži dostatne razloge o odlučnim činjenicama, te nema proturječnosti između izreke i obrazloženja, kao niti stanja spisa i navoda u presudi. Stoga prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, na koju sadržajno ukazuju žalitelji.

8. Prvostupanjski sud je potpuno i jasno utvrdio sve relevantne činjenica i proveo detaljan dokazni postupak, pa se izneseni prigovor u tom pravcu ukazuje neosnovanim. Suprotno tvrdnji žalitelja, sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene, u smislu članka 8. ZPP-a pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje. Žalbeni navodi tužitelja svode se na vlastitu ocjenu izvedenih dokaza koja je bez uporišta u rezultatima dokazivanja o kojima mu je omogućeno raspravljanje pred sudom prvog stupnja. U žalbi tužitelj navodi da je sud neosnovano odbio saslušati tužitelja i da nije provedeno nadvještačenje koje je predložio provesti po nekome od građevinskih fakulteta, ne navodeći pri tom okolnosti i činjenice koje bi trebalo dokazati, a prvostupanjski sud je jasno naveo zbog čega te dokaze nije izveo držeći da nisu nužni za utvrđivanje odlučnih činjenica.

9. Predmet spora jest zahtjev za naknadu štete koju tužitelj potražuje od tuženika u iznosu od 200.100,00 kn na ime štete (obična šteta i izmakla dobit) nastale na vinovoj lozi i grožđu koje uzgaja na zemljištu na temelju Ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, kojeg je 25. travnja 2013. sklopio s Republikom Hrvatskom. Na temelju navedenog Ugovora tužitelj koristi nekretnine upisane u k.o. Bačva, u zemljišnoknjižnom odjelu u Poreču Općinskog suda u Puli, Stalna služba u Poreč, površine 3,425 ha. Tužitelj tvrdi da je štetu pretrpio 7. lipnja 2018. uslijed poplavljivanja dionice autoceste A9 uz koju se protežu vinogradi čiji je zakupnik, a sve s obzirom na to da drži da je tuženik, osoba koja je ovlaštena za upravljanje autocestom A9, odgovoran za lošu izgradnju, zanemarivanje u održavanju kanala te neispravnost kanala i šahtova za odvodnju otpadnih voda i oborina. U tužbi se tužitelj poziva i na odredbu članka 110. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 73/00, 114/01, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14; dalje: ZOVDSP) s obrazloženjem da tuženik odgovara za nastali događaj jer nije osigurao odgovarajuću odvodnju oborinskih voda ispravnošću i održavanjem sustava za odvodnju pa je tužitelju nastala šteta uslijed prekomjernosti imisija u obliku oborinskih voda koje su se izlile i poplavile zemljište koje je tužitelj ovlašten koristiti radi uzgajanja vinove loze i grožđa.

10. S obzirom na predmet spora i činjenični supstrat tužbe pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da se ovdje primjenjuje opća odredba iz članka 1045. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22; dalje: ZOO) o subjektivnoj odgovornosti za štetu prema načelu predmnijevane krivnje. U slučaju te vrste odgovornosti oštećenik mora dokazati sljedeće pretpostavke: štetnu radnju, štetu, uzročnu vezu i protupravnost, dok se samo postojanje krivnje štetnika predmnijeva te je u tome položaj oštećenika olakšan u odnosu na odgovornost po kriteriju dokazane krivnje. U konkretnom slučaju to znači da je tužitelj kao oštećenik pored ostalih pretpostavki bio dužan u okviru dokazivanja štetne radnje koju tuženiku kao štetniku stavlja na teret, dokazati ono što tvrdi, a to je da je šteta nastala izlijevanjem otpadnih voda i kiše uzrokovana lošom izgradnjom i neodržavanju kanala za odvodnju od strane tuženika. Na tuženiku je teret dokazivanja činjenice da nije bilo njegovih propusta u projektiranju, izvedbi, održavanju i čišćenju oborinskog kanala koji omogućava odvodnju oborinskih voda s kolnika autoceste sukladno svojoj obvezi upravljanja i održavanja dionice autoceste Istarski Ipsilon.

11. U odnosu na sporno pravno pitanje o tome postoji li odgovornost od strane tuženika za nastalu štetu zbog poplavljivanja poljoprivredne kulture pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da uzročno-posljedične veze nema jer iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je tuženik uredno projektirao, izveo i, održavao oborinski kanal koji omogućava odvodnju oborinskih voda s kolnika autoceste.

12. Između stranaka nije sporno da je 7. lipnja 2018. zbog vremenskih neprilika došlo do padanja obilne kiše koje su prouzrokovale poplave na dionici autoceste Istarski ipsilon.

13. Između stranaka nije sporno da je tuženik pravna osoba koja upravlja i održava dionice autoceste Istarski Ipsilon pa je u tom smislu neosnovano pozivanje tužitelja na Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (čl. 110.) jer tuženik nije vlasnik da bi odgovarao po tom osnovu.

14. Sporno je da li je do poplavljivanja zemljišta i poljoprivrednih kultura na nekretnini čiji je privremeni korisnik tužitelj došlo uslijed loše izgradnje, zanemarivanja u održavanju kanala te neispravnost kanala i šahtova za odvodnju otpadnih voda i oborina pa je stoga sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva.

15. Prvostupanjski sud je pobijanu presudu donio na temelju činjeničnog stanja koje proizlazi iz svih izvedenih dokaza, pri čemu je odlučnim smatrao nalaz i mišljenje, dopunu nalaza i mišljenja i iskaz vještaka građevinske struke Dragana Blaževića, dipl. ing. građ., kao relevantni dokaz kojim se utvrđuje dinamika štetnog događaja, utjecaj svih faktora na nastanak štetnog događaja, odnosno uzročno- posljedični niz koji je rezultirao plavljenjem poljoprivrednog zemljišta koje koristi tužitelj. Nalaz i mišljenje sastavljen je nakon provedenog očevida na licu mjesta, nakon što je proučena sva dostavljena i samostalno pribavljena relevantna dokumentacija, sukladno pravilima struke. Vještak je iscrpno odgovorio na sva dodatna pitanja tužitelja vezana za sadržaj samog nalaza i mišljenja, kao i pitanja koja nisu bila obuhvaćena zadatkom koji je postavljen vještaku.

16. Neosnovani su žalbeni navodi da prvostupanjski sud nije smio svoju odluku utemeljiti na nalazu i mišljenju vještaka jer da su sud i vještak pogodovali tuženiku. Prvostupanjski je sud pravilno prihvatio nalaz i mišljenje vještaka koji je u konkretnom slučaju dao odgovore na postavljeni zadatak sukladno rješenju suda od 30. lipnja 2020., a sve prema činjeničnim tvrdnjama tužitelja iz tužbe, a na prijedlog tuženika. Prema tome, prvostupanjski je sud u konkretnom slučaju zauzeo stajalište o pravnim pitanjima spora i sukladno tome odredio zadatak vještaku, dok je vještak sastavio nalaz i mišljenje očitujući se na tako postavljeni zadatak. Jednako tako, ne provođenjem nadvještačenja, prvostupanjski sud je suprotno žalbenim navodima, pravilno odlučio, budući da je u ovom postupku provedeno vještačenje po prijedlogu tuženika (tužitelj nije predlagao dokazni prijedlog vještačenjem ni građevinskim niti hidrografskim ili nekim trećim) i da za odluku u ovoj pravnoj stvari i nije bilo potrebno nadvještačenje, jer je odlučno pravno pitanje jesu li ispunjenje sve pretpostavke odgovornosti za štetu pa tako i je li tuženik sukladno članku 1045. stavku 1. ZOO-a dokazao da je šteta nastala bez njegove krivnje ili ne, s tim da tužitelj navedeni dokazni prijedlog nadvještačenja nije niti stavio do zaključenja prethodnog postupka pa je stoga, imajući u vidu rečeno, izvođenje nadvještačenja po nekom od građevinskih fakulteta pravilno odbijeno.

17. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio sljedeće činjenično stanje:

- Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je 6. prosinca 2005. izdalo uporabnu dozvolu za dio autoceste Buje - Vodnjan, dio dionice Višnjan - Baderna od km 31+909,47 do km 39+370,16 – južni kolnik autoceste u k.o. Višnjan, Bačva i Baderna, a 3. lipnja 2011. izdalo je uporabnu dozvolu za sjeverni kolnik autoceste, dionicu Višnjan - Baderna od km 31+909,47 do km 39+370,16;

- uporabne dozvole su izdane nakon što je utvrđeno da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom te da nema nedostataka koju utječu na bitne zahtjeve za građevinu;

- Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za slivove sjevernog Jadrana, Rijeka, izdale su 5. ožujka 2018. vodopravnu dozvolu za 5 P-132/2019-65 ispuštanje otpadnih voda na temelju zahtjeva tuženika i to za objekt Autocestu A9 Umag-Pula. Vodopravna dozvola odnosi se na sanitarne i tehnološke otpadne vode i oborinske onečišćene vode;

- u odnosu na predmetnu dionicu Autoceste A9 proizlazi da kontrola kakvoće potencijalno onečišćenih oborinskih voda nije obavezna za separator Višnjan, Bačva i Bačva II;

- Pravilnikom o radu i održavanju objekata za odvodnju i uređaja za obradu otpadnih voda, Autocesta A9, Dionica Umag - Pula, iz siječnja 2015. (u daljnjem tekstu - Pravilnik) utvrđen je način održavanja i korištenja interne kanalizacije u smislu prihvata i dispozicije oborinskih, tehnoloških i sanitarnih voda. Na predmetnom području PUO Bačva smješteni su objekti za odvodnju i pročišćavanje voda i to mastolovi „Bačva“ i „Bačva II“, dok je člankom 24. Pravilnika, u odnosu na mastolove, propisano da se svaka tri mjeseca mora vršiti čišćenje površine od plivajućeg otpada, vizualna kontrola nepropusnosti i provjera funkcionalnosti;

- iz obrasca PRO - 90, kontrola mastolova (str. 54.-58. spisa), proizlazi da je u 2018. godini kontrola mastolova „Bačva“ i „Bačva II“ vršena 13. ožujka 2018., 11. lipnja 2018., 14. rujna 2018. i 14. prosinca 2018. te je utvrđena ispravnost mastolova.

- iz zapisnika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprave kopnenog prometa i inspekcije, Sektora inspekcije sigurnosti cestovnog prometa i cesta, Službe inspekcije sigurnosti cesta i žičara, Odjela inspekcija autocesta, složenih objekata i žičara od 14. lipnja 2018. proizlazi da je 14. lipnja 2018. izvršen inspekcijski nadzor u vezi izvanrednog događaja izlijevanja oborinskih voda na kolnik autoceste A9 km 31+000 u zoni pratećeg uslužnog objekta (u daljnjem tekstu: PUO) Bačva te je utvrđeno da je 7. lipnja 2018. došlo do izlijevanja i zadržavanja oborinskih voda na istočnim i zapadnim krakovima autoceste A9, km 31 + 100. Da se voda sa zapadnog kolnika povukla nakon 15ak minuta, dok se na istočnom kolniku zadržala cca 10 sati, u kojem razdoblju je autocesta u smjeru Umaga bila zatvorena. Neposrednim zapažanjem inspektora nisu utvrđeni vidljivi nedostatci u sustavu odvodnje oborinskih voda sa kolnika autoceste A9 na pregledanoj lokaciji;

- iz iskaza svjedoka Dane Červara, rukovoditelja službe održavanja kod tuženika od 1986., proizlazi da je 7. lipnja 2018. dobio dojavu o tomu da su pale velike količine kiše na dionici autoceste A9, od Baderne prema Umagu, a kada je izašao na teren utvrdio je da su prometni trak od Baderne prema Umagu i cijela okolica bili pod vodom pa je donio odluku o zatvaranju ceste te se čekalo da se spusti razina vode. Pri tomu, kako se spuštala razina vode cesta se čistila od zemlje, a voda je prodirala u teren. Također je iskazao da se kontrola sustava obavlja svaka 3 mjeseca te da se kontrola obavlja redovno sve kako bi mogla biti produljena vodopravna dozvola a na dan štetnog događaja voda je bila na poziciji preko odbojne ograde te je voda prešla na cestu nakon što je bio poplavljen vinograd. U odnosu na radnje poduzete nakon inspekcijskog nadzora provodili su se razgovori s predstavnicima Općine Višnjan i Hrvatskih voda kako bi se utvrdilo je li na terenu bilo kakvih promjena uslijed kojih bi došlo do usmjeravanja vode na predmetno područje ali po obavljenim razgovorima nije se došlo do saznanja da su vršene kakve promjene, odnosno zahvati;

- iz iskaza svjedoka Davida Stankića, rukovoditelj službe upravljanja i sigurnosti prometa kod tuženika, proizlazi da 7. lipnja 2018. nije bilo moguće prometovanje, a ophodarske ekipe osiguravale su mjesto događaja, preusmjeravale promet i ispraznile dionicu od korisnika;

- uviđajem na dionici autoceste A9, km 31 + 000 u zoni PUO Bačva i građevinskim vještačenje koji je proveo vještak Dragan Blažević, dipl. ing. građ., stalni sudski vještak graditeljske struke i procijene vrijednosti nekretnina na okolnost je li sustav odvodnje oborinskih voda projektiran, izgrađen i održavan na način da omogućava odvodnju oborinskih voda s kolnika autoceste, utvrđeno je da je do poplavljivanja kolnika došlo u zoni mastolova i okolnog zemljišta koje koristi tužitelj. Širim pregledom lokacije ustanovljena je izvedena odvodnja autoceste koju čini sklop betonskih rigola uzduž trase sa izvedenim vodolovkama, prihvatnim oknima i izvedenim ukopanim mastolovom. Pregledom okna konstatirano je da su čisti i bez tragova nečistoća. Također je to ustanovljeno i u mastolovu. Sustav je izveden na način da se sa zapadnog kolnika otvorenim cijevima oborinska voda odvodi prema sustavu na istoku u mastolov. Pregledom sustava vještak nije uočio nikakva vidljiva oštećenja sa površine;

- nakon što su vještaku dostavljeni građevinski projekti, odnosno dokumentacija specificirana u uvodnom dijelu nalaza i mišljenja, vještak je pristupio izradi nalaza i mišljenja te je iznio zaključno mišljenje da je sustav odvodnje oborinskih voda projektiran, izgrađen i održavan na način da omogućava odvodnju oborinskih voda sa kolnika autoceste;

- vještak je utvrdio stanje poplavljenog kolnika autoceste A9, km 31 + 000 u zoni PUO Bačva na dan 7. lipnja 2018., kao i stanje sustava odvodnje na uviđaju provedenom 27. kolovoza 2020. te izvršio analizu projektne dokumentacije kao i analizu pravilnika i dokumentacije koja prati održavanje sustava odvodnje;

- vještak je mišljenja naveo da su 7. lipnja 2018. obilne kiše poplavile dio autoceste A9 u široj zoni PUO Bačva i dijelu autoceste oko stacionaže km 31+000 i cca 400 m prema PUO Bačva, Meteorološka postaja Livade je zabilježila 71 litara kiše na kvadratni metar koja se izlila u razdoblju od 12,30 do 14,00 sati u Višnjanu, a navedena količina predstavlja vanrednu količinu koja je van desetgodišnjeg prosjeka na koji je projektirana odvodnja i predstavlja izvanredan događaj. To podrazumijeva veliko i potpuno zasićenje okolnog terena vodom i onemogućava upijanje vode u teren pa se oborinska voda pretvara u bujice koje nekontrolirano teku terenom i izlijevaju se na niže točke terena gdje poplavljuju izgrađene građevine, u ovom slučaju dio autoceste oko stacionaže km 31+000 i cca 400 m prema PUO Bačva. Rezultat toga je i smeđa voda koja se pomiješana s ostacima onečišćenja s terena slijevala s okolnih terena, pogotovo naplavina u obliku glinovite zemlje, granja i ostalog onečišćenja s okolnog terena koje je uzrokovalo začepljenje slivnika, rešetki i odvodnih kanala oborinske odvodnje autoceste što je onemogućilo funkcioniranje sustava odvodnje, koji je projektiran za odvodnju čiste oborinske vode s kolnika. Posljedica je izlijevanje vode na kolnik i otjecanje vode u okolna tla, pa i na područje nekretnina koje koristi tužitelj;

- vještak je pri vršenju uviđaja obišao sustav odvodnje i vodozaštite te trasu autoceste A9 u zoni mastolova „Bačva“ prema PUO Bačva i ispod zone nadvožnjaka Žikovići i okolnog zemljišta koje koristi tužitelj, a sustav kakav je izveden predviđen je projektnim rješenjem i obrađen projektima osnovom kojih je dobivena građevinska i uporabna dozvola;

- vještak je pregledom lokacije ustanovio da je izvedena odvodnja autoceste koju čini sklop betonskih rigola uzduž trase sa izvedenim vodolovkama, prihvatnim oknima i izvedenim ukopanim separatorom (mastolovom). Pregledom betonskih okana konstatirano je da su čisti i bez tragova nečistoća. Također je to ustanovljeno i pregledom preljevnih okana u separatoru. Sustav je izveden na način da se sa južnog kolnika zatvorenim sustavom otvorenih ili zatvorenih kanala skupljača oborina uz trup ili u trupu prometnice i drenažnih kanala, ispusta, okana, cijevi i rigola oborinska voda odvodi prema sustavu odvodnje oborinskih voda na sjevernom kolniku i odvodi u separator. Pregledom sustava i separatora nisu uočena nikakva vidljiva oštećenja. Svi dokumenti i dokumentacija koja sačinjava i objedinjuje cijeli proces gradnje autoceste A9 je cjelovita a na njih su izdane potvrde i suglasnosti nadležnih tijela, u ovom slučaju Hrvatskih voda i nadležnog ministarstva, a kao završno izdane su uporabne dozvole za južni i sjeverni kolnik čime je cijela autocesta A9 u zoni PUO Bačva dobila legalitet i postala sigurna za uporabu te se kao takva i koristi. Projekti koji se odnose na odvodnju i vodozaštitu imaju tekstualne i slikovne opise izvedbe i kontrole radova, uvjete izvođenja i održavanja sustava s detaljnim crtežima situacija, uzdužnim i poprečnim presjecima, te proračunima i dimenzioniranjem sustava odvodnje i vodozaštite, ovjerene od ovlaštenih osoba za projektiranje. Pregledom te dokumentacije vještak je konstatirao da je takav glavni projekt skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i sustava odvodnje i vodozaštite te dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva prema Zakonu i posebnih propisa te tehničkih specifikacija. Projektima se posebno daju svi uvjeti održavanja i upute o postupcima kontrole odvodnja i vodozaštite tijekom eksploatacije. Pravilnikom su definirani postupci o radu i održavanju objekata za odvodnju i uređaja za obradu otpadnih voda autoceste A9, koji obrađuju i dionicu PUO Bačva. Osnovno je vršenje pregleda i vođenje zapisnika i obrazaca koji za promatrani period 2018. ne pokazuju niti ne evidentiraju neispravnost sustava;

- vještak je utvrdio da su vršene redovite kontrole sustava odvodnje i vodozaštite kroz održavanje i inspekcijske preglede te je stoga utvrdio da se i održavanje sustava odvodnje provodi sukladno pravilnicima i postupcima definiranim projektnom dokumentacijom, internim aktima društva koje upravlja autocestom i redovito se kontroliraju.

- Ivan Vulić, dipl. ing. građ. viši inspektor cesta je po provedenom nadzoru 14. lipnja 2018. utvrdio da nema vidljivih nedostataka u sustavu odvodnje oborinskih voda.

18. Polazeći od provedenog vještva, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da je uzrok plavljenju posljedica prekomjernih padalina do kojih je došlo u vrlo kratkom vremenskom razdoblju i koje su uzrokovale plavljenje i zatvaranje većeg broja prometnica na području Istarske županije, a ne samo predmetne dionice autoceste A9., iz čega proizlazi da je dokazano da je tuženik osigurao odgovarajuću odvodnju oborinskih voda ispravnošću i održavanjem sustava za odvodnju, odnosno da nije dokazano postojanje štetne radnje na strani tuženika niti uzročne veze i štete kao posljedice, kako to tvrdi tužitelj.

19. U postupku je provedeno vještačenje po vještaku građevinske struke na prijedlog tuženika koji nije našao da bi se u konkretnom slučaju radilo o postojanju bilo kakvih tuženikovih propusta u projektiranju, izvedbi, održavanju i čišćenju oborinskog kanala koji omogućava odvodnju oborinskih voda s kolnika autoceste koji činjenični uzrok za štetu koju je tužitelj pretrpio 7. lipnja 2018. je upravo tužitelj naznačio u tužbi.

20. Neosnovano u žalbi tužitelj navodi da je vještak graditeljske struke propustio dati u svom nalazu i mišljenju jasne i određene gabarite i kapacitete za cjevovod, upojne građevine i separator na dionici zahvata PUO Bačva te njihove izračune budući da je vještak jasno naznačio da se radi o standardnim mjerama sukladno pozitivnim propisima. Okolnost da je projektna dokumentacija iz 1998. godine, a da je uporabna dozvola za autocestu izdana 2005. godine navedeno ne opovrgava.

21. Navod iz žalbe da je tuženik poduzeo radove radi izgradnje dodatnog sistema dokapacitiranja postojećeg sustava odvodnje ne proizlazi iz rezultata dokaznog postupka niti su se na te okolnosti provodili i predlagali adekvatni dokazi (primjerice hidrografsko vještačenje ili neko drugo), a sud nema stručnog znanja da bi takvo što mogao utvrditi.

22. U odnosu na dio žalbe u kojemu se žalitelj poziva na odluke drugih sudova, ovaj sud ukazuje kako tako donesene odluke, osim snagom pravne argumentacije, ne sprječavaju sud da u drugom predmetu zauzme drukčije pravno shvaćanje. Naime, prilikom odlučivanja o pojedinim pravnim pitanjima svaki je sud prvenstveno vezan Ustavom, zakonom, međunarodnim ugovorima i drugim važećim izvorima prava (članak 115. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske „Narodne novine“ broj: 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 85/10 i 5/14). Naravno, kako bi se izbjegla arbitrarnost u odlučivanju, sud je dužan argumentirano obrazložiti razloge svake pojedine odluke, posebno u situaciji kada se njegova odluka razlikuje od ranijih odluka tog ili kojeg drugog suda.

23. Na temelju navedenog činjeničnog stanja odbijajući tužbeni zahtjev pravilno je primijenjeno materijalno pravo.

24. Žalbom nije određeno osporena odluka o troškovima parničnog postupka, a žalbeni sud ocjenjuje da je o trošku odlučeno pravilnom primjenom odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a, te je ta odluka pravilna i zakonita.

25. Slijedom svega navedenog, na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, odlučeno je kao u točki I. izreke drugostupanjske presude.

26. Trošak tuženikovog odgovora na žalbu nije bio nužno potreban, pa je na temelju odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a odlučeno kao u točki II. izreke drugostupanjske presude.

Zagreb, 15. ožujka 2023.

Predsjednica vijeća

Jagoda Crnokrak

Broj zapisa: 9-30856-27b0f

Kontrolni broj: 0af77-c2da6-7ed30

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=Jagoda Crnokrak, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.