Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 64 Gž-707/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Roberta Jambora, predsjednika vijeća te članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice Vesne Žulj, i članice vijeća Mirele Mijoč Kramar, u pravnoj stvari tužiteljice IV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Darka Lovrić, odvjetnica u Petrinji, protiv tuženika ČV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Snježana Drvodelić, odvjetnica u Petrinji, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Sisku, Stalne službe u Petrinji, poslovni broj Pn-120/2019-36 od 10. studenoga 2022., u sjednici vijeća održanoj 14. ožujka 2023.
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Sisku, Stalne službe u Petrinji, poslovni broj Pn-120/2019-36 od 10. studenoga 2022. i predmet vraća istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice IV da se naloži tuženiku TV, OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku 15 (petnaest) dana tužiteljici IV, OIB: [osobni identifikacijski broj], plati imovinsku štetu u iznosu od 29.427,87 kuna kao i zakonske zatezne kamate na taj iznos koje teku od 13. studenog 2019. pa sve do naplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena (točka I. izreke). Naloženo je tužiteljici IV da tuženiku ČV nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.250,00 kn/165,90 eura, u roku 15 dana (točka II. izreke).
2. Presudu suda prvog stupnja pobija žalbom tužiteljica zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 - dalje: ZPP). Predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu, i da se u ponovljenom postupku provedu predloženi dokazi, utvrde odlučne činjenice, i donese odluka.
3. Žalba je osnovana.
4. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske štete isplatom iznosa od 29.427,87 kn sa zateznim kamatama tekućim od 13. studenoga 2019.
5. U postupku koji je prethodio žalbi utvrđeno je sljedeće:
- da je tužiteljica vlasnica i posjednica nekretnine koju čini čest kat. br. 592 šuma Panjevi s 22250 m[2] , upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (izvadak iz zemljišnih knjiga i posjedovni list);
- da je na zahtjev tužiteljice IV za izračun šumske štete nastale u k. o. [katastarska općina] na čestici 592, izvršen obračun štete te da je ukupna vrijednost drvne mase posječenih stabala 11.789,15 kn, a ako se primjeni šumsko-odštetni cjenik, vrijednost šumske štete je 29.472,87 kn (izračun štete Hrvatske poljoprivredno- šumarske savjetodavne službe od 12. studenog 2018.);
- da je očevidom na licu mjesta 13. studenog 2020., uz sudjelovanje vještaka geodetske struke te punomoćnika stranaka, utvrđeno da je teren do sporne nekretnine tužiteljice teško prohodan, zarastao u žbunje i trnje, da je prema navodu vještaka međa između čestice br. 592 upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] u vlasništvu IV, da su neposredni susjedi čest. kat. br. 581 u posjedu BV iz [adresa], nadalje čest. kat. br. 580 u posjedu DV iz [adresa] i čestica br. 579 u posjedu PV iz [adresa], da je tužiteljica naknadno pristupila te da je pronađen jedan panj koji je obilježen brojem 1 i fotografiran radi vještačenja, a za koji je tužiteljica navela da bi mogao biti, ali ne mora biti njezin, ovisno o tome je li na međi ili nije, da je dolaskom do drugog panja, tužiteljica navela „neka bude taj, ovisno gdje je međa“ te da su navedeni panj označili brojem dva i fotografirali te da nazočna tužiteljica na očevidu, na posebno pitanje suda, nije bila u stanju pokazati preostala dva panja;
- da iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke Ivica Hapčića koji je sačinjen 17. studenoga 2020., nakon provedenog očevida na licu mjesta, proizlazi da je predmet vještačenja bila identifikacija nekretnina radi nastale štete u šumi na katastarskoj čestici [katastarska čestica], šuma Panjevi, površine 22250 m[2] , upisana u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška], u vlasništvu IV iz [adresa], da je vještak naveo kako na početku očevida tužiteljica IV nije znala pokazati svoju šumu zbog visokog trnja, kupina i promjene vegetacije u šumi, već da je tražila da ju se dovede do međe između njezine katastarske čestice [katastarska čestica], i susjedne čestice koja je u vlasništvu DV, katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je nakon toga tužiteljica dovedena do navedene međe koja joj je pokazana na terenu, ali da je tužiteljica, zbog već navedenog visokog trnja i vegetacije, pokazala samo dva panja kojih je položaj snimio, da je iz navedenog geodetskog snimka vidljivo da se snimljeni panj broj 1 nalazi na katastarskoj čestici [katastarska čestica] šuma površine 2917 m[2] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] u vlasništvu DV iz [adresa], a da se snimljeni panj broj 2 nalazi na katastarskoj čestici [katastarska čestica] šuma Panjevi površine 22250 m[2] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] u vlasništvu IV iz [adresa];
- da iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Ante Rajića od 19. studenog 2020., kojim je procijenjena količina i vrijednost posječene drvne mase, proizlazi opis stanja na dan očevida, da je na licu mjesta pokazana površina čestice na kojoj je izvršena sječa stabala za koju tužiteljica IV tvrdi da je u njenom vlasništvu, da je na granici sa susjednom, također posječenom površinom, tužiteljica unutar teško prohodne i kupinom zarasle površine, pokazala panjeve za koje smatra da pripadaju otuđenim stablima, a koje je evidentirao prema redoslijedu pronalaženja i obilježio brojevima 1 i 2 crvenom bojom, da je usporedo vještak geodetske struke snimao poziciju panjeva radi određivanja pripadnosti katastarskoj čestici, da je prema vrsti drva i dimenzijama pripadajućih posječenih stabala, kao i izgledu predmetne sastojine, procijenio da predmetna šumom obrasla površina predstavljala zrelu sjemensku sastojinu hrasta kitnjaka i običnog graba, u razdoblju oplodnih sječa, u kojoj je provedena sječa, da zbog stanja panjeva izloženih propadanju nije bilo moguće utvrditi postojanje zatesa i otiska doznačnog čekića, da iz zaključka vještaka proizlazi kako su na licu mjesta pokazana i izmjerena dva panja hrasta kitnjaka, da procijenjena posječena bruto drvna masa za dva pokazana panja iznosi 15,80 m[3] , da je na temelju nalaza vještaka geodetske struke vještak utvrdio da se panj oznake 2 procijenjene bruto drvne mase 10,15 m[3] nalazi na katastarskoj čestici [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] u vlasništvu IV, da procijenjena tržišna vrijednost posječene drvne mase pripadajućeg panja oznake 2 za paritet prodaje na panju prema procijenjenoj sortimentnoj strukturi iznosi 6.831,50 kn bez PDV-a;
- da iz nalaza i mišljenja vještaka šumarske struke Ante Rajića od 17. studenoga 2018., a koje je izrađeno po zahtjevu tužiteljice IV osobno, proizlazi kako je vještaku na terenu svjedok FV iz [adresa] pokazao mjesto izvršene sječe unutar granica čestice u vlasništvu gospođe IV, koje su prethodno geodetski utvrđene i vidno obilježene od strane ureda ovlaštenog inženjera geodezije JV iz [adresa], da je nakon pregleda pokazanih panjeva posječenih stabala ukupno evidentirao i izmjerio četiri panja hrasta kitnjaka, da je po izgledu i stanju panjeva razvidno da se radi o svježe posječenim panjevima, da su nakon provedene sječe, u šumi ostali panjevi posječenih stabala, a svi sortimenti su odvezeni, a površina sječe je progaljena, da na panjevima nije primjetan otisak doznačnog čekića, da je vještak utvrdio kako bruto količina posječene drvne mase iznosi 20,96 m[3] , tržišna vrijednost ukupno posječene drvne mase iznosi 12.488,94 kn bez PDV-a, a da vrijednost šumske štete iznosi 24.977,88 kn bez PDV-a;
- da iz iskaza stalnog sudskog vještaka Ante Rajića proizlazi kako je u studenom 2018., na zahtjev tužiteljice IV, a u prisutnosti FV, izvršio očevid na zemljištu u vlasništvu tužiteljice koje mu je kao takvo pokazao, da su mu pokazana četiri panja hrasta koja su se nalazila unutar privremeno obilježenog prostora, i to crtama narančastim sprejem na živom drvetu i kolčićima obojenim crvenom bojom zabijenim u tlo te da mu je rečeno kako je prostor unutar tako obilježenog vlasništvo tužiteljice, da su se navedena četiri panja nalazila unutar tako obilježenog prostora, da mu je rečeno da to obilježio izvjesni geodet JV, da mu je FV tada rekao kako je on u kontaktu s tužiteljicom radi kupnje drveta iz njene šume, da je njegova uloga tada bila procjena šumske štete počinje u šumi tužiteljice te da su pokazana četiri panja navodno bila predmetnom te šumske štete, da mu je FV pokazao te panjeve, da je elaborat napravio i predao ga FV, a koji ga je onda valjda uručio tužiteljici te budući da je od 2018. godine pa do 2020., kada je odlukom suda određen sudskim vještakom u ovom predmetu, proteklo dvije godine i sporno područje je zaraslo u visoku travu i kupine, očekivao od tužiteljice da ona pokaže sporne panjeve koji su predmetnom vještačenja, da je tužiteljica na očevidu tom prilikom pokazala samo dva panja, od kojih je za jedan panj utvrđeno da se ne nalazi na nekretnini tužiteljice, ali i uspoređivanjem tog panja sa svojim preliminarnim vještačenjem iz 2018., utvrdio je da se niti ne radi o panju koji mu je pokazan kao jedan od navedena četiri 2018.;
- da iz iskaza svjedoka FV proizlazi kako se s tužiteljicom poznavao od prije jer su dogovarali rad u njezinoj šumi, da ga je 2019. jedne večeri nazvala i rekla da je netko sjekao njenu šumu, da su se istoga dana odvezli u šumu, i zatekli tamo radnike pa da su pretpostavili da je netko prešao granicu svojeg zemljišta sijekući šumu, da su rekli radnicima da zovu gazdu i da je tom prilikom došao tuženik ČV, da je tužiteljica s njim razgovarala o četiri posječena stabla, da je on prvo tvrdio da nije prešao granicu svojeg zemljišta, rekao je da je to u njegovoj šumi te da su tada dogovorili da se trupci ne mogu nikuda odvoziti dok se ne utvrdi čiji su posječeni, ali da su ih ipak odvezli, da policiju nisu tada htjeli zvati dok geodet ponovno ne utvrdi među, da kada je geodet došao na snimanje radi utvrđenja međe, tuženik nije došao, da se radilo o četiri posječena panja hrasta, da je svjedok bio prisutan kada je geodet utvrđivao među, da je tuženik došao istoga dana, ali kasnije i razgovarao s tužiteljicom da će platiti štetu, ali da tužiteljica nije bila zadovoljna iznosom, jer da je tuženik nudio premalo, da su se posvađali i nisu se dogovorili oko visine štete, da je nakon utvrđenja međa na lice mjesta došao i vještak Anto Rajić radi procijene štete i NV iz državne savjetodavne službe, da je geodet označavao među čestice drvenim kolčićima crveno obojenim, da su bila sporna četiri panja koja su bila od međe udaljena najbliže metar i pol, pa do četiri metra.
6. Polazeći od navedenih utvrđenja sud prvog stupnja je zaključio kako tužiteljica nije dokazala navode iz tužbe. Sud je u bitnom obrazložio kako na očevidu na licu mjesta tužiteljica nije dokazala postojanje četiri panja na svojoj nekretnini koju čini čest kat. br. 592 šuma Panjevi s 22250 m[2] , upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], već da je pronašla i pokazala dva panja, koja su evidentirana i snimljena, a za koja je geodetskim vještačenjem utvrđeno da se jedan od ta dva panja uopće ne nalazi na nekretnini tužiteljice već na katastarskoj čestici [katastarska čestica] šuma površine 2917 m[2] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] u vlasništvu DV iz [adresa], a da se drugi nalazi na katastarskoj čestici [katastarska čestica] šuma [adresa] površine 22250 m[2] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] u vlasništvu tužiteljice, da je uspoređivanjem pokazanog panja za kojeg je utvrđeno da se nalazi na nekretnini tužiteljice s preliminarnim vještačenjem iz 2018., vještak šumarske struke Ante Rajić utvrdio da se ne radi o panju koji mu je pokazan kao jedan od navedena četiri 2018., a koje vještačenje nije provedeno po nalogu suda nego na zahtjev osobno tužiteljice prije pokretanja ovog parničnog postupka, zbog čega nalaz i mišljenje vještaka Rajića od 17. studenoga 2018., nije prihvatio kao vjerodostojan, budući da nije utvrđeno da je nekretnina na kojoj je vještak utvrdio panjeve i izvršio njihovu procjenu upravo sporna čestica u vlasništvu tužiteljice, a niti da se radi spornim panjevima, jer da mu je iste pokazivala treća osoba, a ne tužiteljica, tim više što je sam vještak prilikom saslušavanja istaknuo kako niti jedan od panjeva stabala koja je on vještačio 17. studenoga 2018., nije panj koji je tužiteljica pokazala na očevidu dana 13. studenoga 2020., kao i da tužiteljica u ovom postupku nije dokazala da bi štetnu radnju sječom utuženih stabala počinio upravo tuženik ČV, jer iz iskaza saslušanog svjedoka FV ne proizlazi da je tuženik posjekao četiri stabla hrasta tužiteljice i ne proizlazi koja bi to točno četiri stabla bila, da razgovor koji je svjedok čuo između stranaka ne potvrđuje da se radilo o upravo utuženom štetnom događaju, niti spornoj šteti.
7. Slijedom izloženih razloga, polazeći od zaključka kako tužiteljica nije dokazala da je pretrpjela štetu koja je nastala štetnom radnjom tuženika, sud prvog stupnja je u smislu odredaba čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 - dalje: ZOO), odbio tužbeni zahtjev u cijelosti, kao neosnovan.
8. Donoseći pobijanu presudu sud prvog stupnja počinio je bitnu povredu odredaba parničnog postupka propisanu odredbom čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju povredu određeno ukazuje žaliteljica u žalbi, jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, osobito jer ne sadrži jasne, logične i neproturječne razloge o činjenicama odlučnim za pravilnu primjenu materijalnog prava u smislu odredbe čl. 1045. st. 1. ZOO.
9. Naime, žaliteljica u žalbi, osnovano upire kako su u pobijanoj presudi, pored, u postupku izvedenih dokaza na kojima je presuda utemeljena (očevid na licu mjesta, vještačenja, saslušanje svjedoka FV) te činjenica utvrđenih tim dokazima, izostali uvjerljivi, jasni i neproturječni razlozi koji bi, barem za sada, opravdali pravno shvaćanje suda prvog stupnja izloženo u pobijanoj presudi.
10. Naime, pravo na ocjenu dokaza pridržano je za sud koji prema svojem slobodnom uvjerenju, na osnovu savjesne i brižljive ocjene dokaza, odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane (čl. 8. ZPP), ali je u slobodi ocjene dokaza sud ograničen obvezom da svoju ocjenu opravda jasnim, uvjerljivim i logičnim razlozima iz kojih bi se njegova ocjena mogla provjeriti, a što je, u ovom slučaju, izostalo. 11. Polazeći od utvrđenja da je, tužbeni zahtjev, primjenom pravila o teretu dokazivanja, ocijenjen neosnovanim, iz razloga što je sud prvog stupnja, zaključio da tužiteljica nije dokazala pretpostavke odgovornosti tuženika za imovinsku štetu koja je tužiteljici nastala sječom stabala (hrasta) u šumi u njezinu vlasništvu (čest kat. br. 592 šuma [adresa] s 22250 m[2] , upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), u pobijanoj presudi nedostaju jasni, uvjerljivi, neproturječni i logični razlozi – kada je sud prvog stupnja svoj zaključak utemeljio isključivo na pored nalaz i mišljenja vještaka geodetske i šumarske struke, iskazu svjedoka FV, dok u pogledu odbijanja dokaznog prijedloga tužiteljice da se na sporne okolnosti saslušaju stranke (koji je dokazni prijedlog sud usvojio na pripremnom ročištu održanom 19. listopada 2020. (str. 12 spisa predmeta), sud prvog stupnja nije dao valjane argumente, jer nije pravilan zaključak suda kako saslušanje tužiteljice odnosno, saslušanje stranaka, nije adekvatan dokaz radi utvrđivanja sporne činjenice - osobe koja je počinila štetnu radnju sječom drva u šumi u vlasništvu tužiteljice, tim više što je na očevidu tužiteljica pokazala panj koji je označen pod brojem 2, a za koji je vještačenjem utvrđeno da se nalazi na nekretnini u njezinu vlasništvu, te da je vještak šumarske struke utvrdio da tržišna vrijednost posječene drvne mase pripadajućeg panja oznake 2 za paritet prodaje na panju prema procijenjenoj sortimentnoj strukturi iznosi 6.831,50 kn bez PDV-a. Pored navedenog, valja ukazati kako je sud ovlašten o tužbenom zahtjevu odlučiti primjenom pravila o teretu dokazivanja u smislu odredbe čl. 221.a ZPP. Međutim, pravilo o teretu dokazivanja sadržano u toj odredbi postavlja uvjet da se odlučne činjenice ne mogu utvrditi na temelju izvedenih dokaza, i pritom upućuje na obvezu savjesne i brižljive ocjene svih dokaza u skladu s čl. 8. ZPP (tako primjerice Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 2221/11). Slijedom navedenog, a da bi se primijeniti odredba čl. 221.a ZPP, moraju biti ispunjene dvije pretpostavke: da je sud izveo (predložene) dokaze, i da na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku (odlučnu) činjenicu. Međutim, u procesnoj situaciji kada sud prvog stupnja nije izveo sve dokaze kojima bi se moglo utvrditi postojanje odlučnih činjenica, a koje je tužiteljica predložila (saslušanje stranaka, dopunsko vještačenje), a na kojim dokaznim prijedlozima ustraje i u žalbi, odredba čl. 221.a ZPP, koju je sud prvog stupnja, a prema razlozima koje je iznio u pobijanoj presudi, primijenio, nije se mogla primijeniti. Dakle, pravilo o teretu dokazivanja iz čl. 221.a ZPP, sud može primijeniti tek ako je izveo predložene dokaze te ako je te dokaze ocijenio u skladu s odredbom čl. 8. ZPP, a što je ovdje, kako je prethodno navedeno, izostalo.
12. Slijedom izloženih razloga, a kako je ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka, valjalo na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP, pobijanu presudu suda prvog stupnja ukinuti, i predmet vratiti istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
13. U ponovnom postupku sud prvog stupnja otklonit će navedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka ukazanu ovim rješenjem te će izvesti po tužiteljici predložene personalne dokaze (saslušanjem stranaka), po potrebi i dopunsko vještačenje, ocijeniti sve izvedene dokaze u smislu odredbe čl. 8. ZPP, i potom će moći donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku o tužbenom zahtjevu tužiteljice.
U Zagrebu 14. ožujka 2023.
Predsjednik vijeća
Robert Jambor
