REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 4450/2019-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek, predsjednice vijeća, Željka Šarića, člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića, člana vijeća, Željka Pajalića, člana vijeća, te mr. sc. Igora Periše, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. TK rođene T, iz [adresa], 2. HK iz [adresa]. PK pok. H iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Dubravko Arapović, odvjetnik iz Dubrovnika, protiv tuženika 1. ŠK pok. P, iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Branka Skansi – Ratković, odvjetnica iz Dubrovnika, i 2. KK rođene ŠK pokojnog P, odsutna i nepoznata boravišta, koju zastupa privremena zastupnica Vedrana Belin, odvjetnica iz Dubrovnika, radi utvrđenja i trpljenja, odlučujući o reviziji tužitelja protiv dijela presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-732/2015-2 od 15. studenog 2017., kojim je djelomično preinačena i djelomično potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-93/2014 od 14. travnja 2015., u sjednici održanoj 14. ožujka 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Ukida se presuda Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž- 732/2015-2 od 15. studenog 2017. u točkama (slovima) a) i c) njezine izreke i predmet vraća tome sudu na ponovno suđenje.
II. O troškovima revizijskog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Pobijanim dijelom drugostupanjske presude u točki (slovu) a) njezine izreke preinačena je prvostupanjska presuda u dijelu točke I. izreke kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev u dijelu kojim se utvrđuje da u korist čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine postoji pravo služnosti puta, staze, progona stoke i kolnika na teret čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužne nekretnine pa su tuženici ŠK pok. P i KK rođ. ŠK pok. P dužni tužiteljima dozvoliti da se tom služnošću koriste, te je tužbeni zahtjev u tom dijelu odbijen kao neosnovan. U točki (slovu) c) izreke drugostupanjske presude potvrđene su točke II. i
III. izreke prvostupanjske presude koje glase:
''II. Odbijaju se tužitelji sa zahtjevom da se naloži tuženicima da tužiteljima izdaju tabularnu ispravu podobnu za upis prava služnosti u zemljišnim knjigama, jer će u protivnom tu ispravu zamijeniti ova presuda u roku 15 dana.
III. Tužitelji ad. 1. 2. i 3. i tuženik ad. 1. snose svoje troškove postupka."
2. Protiv drugostupanjske presude reviziju podnose tužitelji osporavajući ovlaštenje drugostupanjskog suda da u nemogućnosti da se neka činjenica s dovoljno sigurnosti utvrdi, o postojanju te činjenice odluči primjenom pravila o teretu dokazivanja. Naveli su i da drugostupanjski sud nije ocjenjivao dokaze kako to propisuje odredba čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11 i 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13 - dalje ZPP) niti je dao dostatne i valjane razloge zbog čega ne prihvaća ocjenu dokaza izvedenih pred prvostupanjskim sudom, a koji je sud neposredno izvodio dokaze. Smatraju i da je u konkretnom slučaju trebalo primijeniti odredbu čl. 190. st. 3. ZPP koja propisuje da će se smatrati da postoji pristanak tuženika na preinaku tužbe ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinačenoj tužbi, a nije se prije toga protivio preinaci, što su isticali i u žalbi protiv prvostupanjske presude, a o čemu nižestupanjski sudovi uopće nisu vodili računa. Ističu i kako utvrđenje drugostupanjskog suda da ''iz raspravne građe ne proizlazi da je put građen na čest. zem. [katastarska čestica]'' proturječi sadržaju isprava priloženih spisu, konkretno, nalazu i mišljenju sudskog vještaka prema kojemu je trećetužitelj PK 1982. godine dao 54 m2 svoje čest. zem. [katastarska čestica] u dio puta čest. zem. [katastarska čestica]. Traže naknadu troška revizijskog postupka.
3. Tuženici nisu odgovorili na reviziju.
4. Revizija je osnovana.
5. Prema čl. 382. st. 1. toč. 3. ZPP stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako je drugostupanjska presuda donesena prema odredbama čl. 373.a i 373.b toga Zakona.
6. Odredba čl. 373.a st. 1. ZPP glasi:
''Drugostupanjski će sud presudom odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu, odnosno presudom će preinačiti prvostupanjsku presudu ako prema stanju spisa nađe:
1) da bitne činjenice među strankama nisu sporne, ili
2) da ih je moguće utvrditi i na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave, odnosno izvedene dokaze."
7. Iz citirane zakonske odredbe proizlazi da se drugostupanjska presuda donosi prema odredbama čl. 373.a ZPP ako drugostupanjski sud prema stanju spisa nađe da je moguće utvrditi bitne (odlučne) činjenice koje prvostupanjski sud nije, priznanjem ili izvedenim dokazima koji se nalaze u spisu, utvrdio tijekom prvostupanjskog postupka ili ako nađe da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio izvedene dokaze, a odluka prvostupanjskog suda nije utemeljena isključivo na ispravama ili posredno izvedenim dokazima (arg. iz čl. 373. toč. 1. ZPP).
8. Drugostupanjski sud je, za razliku od prvostupanjskog suda, zaključio kako tužitelji nisu dokazali da imaju stvarnu služnost puta na teret čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pritom, također za razliku od prvostupanjskog suda, nije ocijenio iskaze svjedoka u dijelu u kojemu je prvostupanjski sud naveo da ''i iz iskaza svjedoka, a koji objektivno zbog svog položaja nisu skloni tužiteljima, jer put uknjižen na tuženike služio bi samo njima za prolaz do njihovih kuća s lijeve strane gledano na put prema vrhu u slučaju uspjeha tužitelja, proizlazi da je zemljište od tužitelja ad. 3. PK ušlo u put još od početka 80-tih i nije mu osporavano pravo prolaza tim putem u razdoblju narednih dvadeset godina i više'', a niti je obrazložio zašto nije prihvatio utvrđenje prvostupanjskog suda utemeljeno na nalazu i mišljenju vještaka prema kojemu je ''svojim dijelom čestica zemlje [katastarska čestica] dio puta oznake 259/6, sve K. O. [katastarska općina], i to kako je vještak prikazao na skici mjerenja iz rujna 2014. godine / označeno žutom bojom taj dio površine od 54 m 2''. I konačno, drugostupanjski sud je utvrđivao, pod toč. 11. obrazloženja ove presude, izložene činjenice od kojih prvostupanjski sud neke uopće nije utvrđivao, te je na tim činjenicama i utemeljio pobijanu presudu. Stoga je pobijana presuda, iako se drugostupanjski sud pozvao na čl. 373. toč. 2. ZPP, donesena na temelju odredaba čl. 373.a ZPP.
9. ''U povodu revizije iz članka 382. stavka 1. ovoga Zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.'' (čl. 392.a ZPP).
10. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje da u korist čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine postoji pravo služnosti puta, staze, progona stoke i kolnika na teret čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužne nekretnine pa da su tuženici dužni tužiteljima dozvoliti da se tom služnošću koriste, te, prema ocjeni nižestupanjskih sudova, nalaganje tuženicima izdavanja tabularne isprave podobne za uknjižbu.
11. Drugostupanjski sud je utvrdio i zaključio da:
- iz spisa P.602/89 i u njemu priloženog Ugovora od 3. rujna 1982. godine proizlazi da navedenim ugovorom PK, NK i LK, i u ime JK i Š K, dozvoljava prolaz puta preko njegovog zemljišta bez ikakve naknade s tim da pravo korištenja puta imaju svi dolje potpisani, koje se u st. 3. Ugovora navodi da prolaz preko njegovog zemljišta dozvoljava uz uvjet da se na čitavoj dužini puta s njegove strane ogradi betonski zid u visini njegovog zemljišta,
- su vlasnici poslužne nekretnine (čest. zem. [katastarska čestica]) tuženici, i oni nisu ni na koji način sudjelovali u predmetu P.602/89 a nisu ni potpisnici Ugovora od 3. rujna 1982. godine a ustupanje prava služnosti prolaza može se ugovoriti samo između vlasnika povlasne i poslužne nekretnine, a ne i trećih osoba,
- iz procesne građe proizlazi da je čest. zem. [katastarska čestica] formirana kao put i to kao poslužno dobro u korist svih nekretnina koje su nastale cijepanjem čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prijavnim listom od 28. kolovoza 1982. (259/1, 259/6, 259/7, 259/8, 259/9) a koje sve nekretnine se nalaze s lijeve strane puta (čest. zem. [katastarska čestica]),
- dijelovi čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nisu prodani nego su ostavljeni i izdvojeni za put čime je prednica tuženika (majka IK) ustanovila služnost prolaza preko tog puta koji je dobio oznaku čest. zem. [katastarska čestica] za nekretnine koje je prodavala, a koje su sve položene s lijeve strane puta, za razliku od nekretnine tuženika koja je s desne strane puta, a što proizlazi iz iskaza svih saslušanih svjedoka koji su 80-tih godina kupovali dio nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] koju su kasnije isparcelirali u podčestice,
- je tužitelj ad 3. PK mogao steći dosjelošću stvarnu služnost puta ukoliko je imao razloga prolaziti preko čest. zem. [katastarska čestica], a iz skice vještaka mjernika i kopije katastarskog plana proizlazi da isti ima pristup preko druge nekretnine i to javnog puta,
- to potvrđuje i sam tužitelj ad 3. navodeći da je prodajom tužiteljici ad 2. dijela nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] presjekao čest. zem [katastarska čestica] tako da donji dio i dalje ima prilaz s javnog puta, a gornji koji pripada tužiteljici nema prilaz s javnog puta,
- je tužiteljica ad 2. HK kupila dio čest. zem [katastarska čestica] od tužitelja ad 3. temeljem kupoprodajnog ugovora od 12. rujna 2007., ali se ni tužiteljica ne poziva da je u ugovoru utvrđeno da ima pravo prolaza preko čest. zem. [katastarska čestica],
- je iz navedenog za zaključiti da tužitelji nisu dokazali da imaju stvarnu služnost puta na teret čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],
- ni iz raspravne građe ne proizlazi da je put građen na čest. zem. [katastarska čestica], međutim sve ukoliko je u jednom dijelu i zašao na čest. zem [katastarska čestica] tužitelji ad 2. i 3. drugu pravnu zaštitu mogu ostvariti u posebnom postupku.
12. Odredba čl. 373.a st. 1. toč. 2. ZPP ovlašćuju drugostupanjski sud da u žalbenom postupku preocjenjuje u prvostupanjskom postupku izvedene dokaze nezavisno od njihove prirode i načina njihova izvođenja (i posredno i neposredno izvedene dokaze), ali ne oslobađa drugostupanjski sud da u obrazloženju presude izloži razloge kako je i zašto ocijenio dokaze kojima je utvrdio odlučnu činjenicu za određeni spor.
13. Štoviše, okolnost da se u konkretnom slučaju, među ostalim, radi i o neposredno izvedenim dokazima saslušanjem pri kojima je upravo izravan kontakt suda koji će donijeti odluku s takvim dokaznim sredstvima ono što omogućuje tom sudu stjecanje osobnih dojmova o stanju stvari i o kvaliteti informacija do kojih je došao prilikom davanja iskaza (ovdje saslušanja osam osoba, i to troje stranaka, četvorice svjedoka i sudskog vještaka), i time stjecanja potpunijeg i istinitijeg uvjerenja o činjenicama koje treba utvrditi primjenom čl. 8. ZPP, zahtijeva od drugostupanjskog suda posebnu pažnju prilikom preocjenjivanja takvih dokaza. Stoga se od drugostupanjskog suda očekuje da u takvoj situaciji podrobnim, jasnim i uvjerljivim razlozima obrazloži svoje uvjerenje o činjenicama koje je na taj način utvrdio te, naročito, razloge zbog kojih mu nije prihvatljiva ocjena prvostupanjskog suda. U konkretnom slučaju, obrazloženje pobijane presude kojim se u određenom dijelu drugačije vrednuje ocjena prvostupanjskog suda o provedenim dokazima (ispravama u spisu, te iskazima svjedoka i sudskog vještaka), nije dovoljno da bi se smatralo da pobijana presuda u dovoljnoj mjeri sadrži razloge o odlučnim činjenicama, na što sve osnovano u reviziji ukazuju tužitelji.
14. No, obrazloženje pobijane presude je, osim toga, i proturječno jer iz zaključka ''da tužitelji nisu dokazali da imaju stvarnu služnost puta na teret čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]'' proizlazi da je doneseno primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 221.a ZPP dok iz preostalog dijela obrazloženja proizlazi da je drugostupanjski sud utvrdio sve činjenice za koje je, većim dijelom pogrešno, smatrao da su odlučne.
15. ''Stvarna služnost stječe se dosjelošću kada je vlasnik povlasnog dobra faktično ostvarivao služnost za vrijeme od 20 godina, a vlasnik poslužnog dobra se tome nije protivio. (čl. 54. st. 1. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, "Službeni list SFRJ" 6/80, 36/90, "Narodne novine" broj 53/91) ''Stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.'' (čl. 229. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, "Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15).
16. Navedene odlučne činjenice prvostupanjski sud je utvrdio na temelju izvedenih dokaza, utvrdivši ''da je zemljište od tužitelja ad. 3. PK ušlo u put još od početka 80-tih i nije mu osporavano pravo prolaza tim putem u razdoblju narednih dvadeset godina i više'', no drugostupanjski sud je te odlučne činjenice zanemario, te je, smatrajući to odlučnim, utvrdio da tužitelji nemaju valjani pravni temelj posjedovanja i da trećetužitelj PK ima prilaz s javnog puta na svoju nekretninu. Kako to, međutim, proizlazi iz citiranih zakonskih odredaba, te činjenice nisu odlučne za konačan ishod ovoga spora, i to, između ostalog, i iz razloga jer tužitelji u ovoj parnici nisu od suda zahtijevali osnivanje nužnog prolaza nego utvrđenje postojanja stvarne služnosti puta, staze, progona stoke i kolnika stečene dosjelošću.
17. Nadalje, osnovan je i revizijski navod kako utvrđenje drugostupanjskog suda da ''iz raspravne građe ne proizlazi da je put građen na čest. zem. [katastarska čestica]'' proturječi sadržaju isprava priloženih spisu, konkretno, nalazu i mišljenju sudskog vještaka prema kojemu je trećetužitelj PK 1982. godine dao 54 m2 svoje čest. zem. [katastarska čestica] u dio puta čest. zem. [katastarska čestica], odnosno ispravama priloženima na listovima 139 do 142 spisa.
18. I konačno, osnovan je i revizijski navod da je u konkretnom slučaju trebalo primijeniti odredbu čl. 190. st. 3. ZPP koja propisuje da će se smatrati da postoji pristanak tuženika na preinaku tužbe ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinačenoj tužbi, a nije se prije toga protivio preinaci, što su tužitelji isticali i u žalbi protiv prvostupanjske presude, a koje žalbene navode od odlučnog značenja drugostupanjski sud nije ocijenio. To iz razloga jer su tužitelji na ročištu održanom 27. lipnja 2014. preinačili tužbu na način da su "tuženici dužni trpjeti upis prava služnosti tužitelja iz stavka 1. točke 1. tužbenog zahtjeva temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi, a sve u roku od 15 dana'', a tuženici se tome nisu protivili. Zato je i drugostupanjskom presudom prekoračen tužbeni zahtjev, kada je potvrđena, pod toč.
1. obrazloženja ove presude citirana, toč. II. izreke prvostupanjske presude, i to na način da je odlučeno o nečem drugom, a ne o onome što je traženo.
19. Zbog svega navedenog, drugostupanjska presuda je zahvaćena bitnim povredama odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8., čl. 190. st. 3. i čl. 375. st. 5. ZPP te čl. 354. st. 2. toč. 11. i 12. ZPP, pa je, primjenom čl. 394. st. 1. ZPP, valjalo odlučiti kao u izreci.
20. U ponovljenom postupku drugostupanjski sud će postupiti u skladu s iznesenim shvaćanjima ovog, revizijskog suda, te ovisno o rezultatima utvrđivanja i ocjene svih relevantnih okolnosti na koje upućuju citirane mjerodavne materijalnopravne odredbe, ponovno odlučiti o žalbama stranaka.
21. O troškovima postupka nastalima u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a.
Zagreb, 14. ožujka 2023.
Predsjednica vijeća
Renata Šantek