REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: U-zpz 8/2022-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Branka Medančića člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u upravnom sporu tužiteljice VU rođ. RU iz [adresa], koju zastupa opunomoćenica Petronela Radman, odvjetnica u Odvjetničkom uredu Nobilo i dr. Zagreb, Amruševa 7, protiv tuženika Ministarstva uprave Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, Zagreb, Maksimirska 63, radi ispravka podataka u matici rođenih, odlučujući o zahtjevu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske broj GZ-DO-335/21-7 od 25. veljače 2022. za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-2073/21-2 od 21. srpnja 2021., kojom je potvrđena presuda Upravnog suda u Zagrebu broj UsI-909/20-5 od 22. veljače 2021., u sjednici održanoj 14. ožujka 2023.,
p r e s u d i o j e :
Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude se usvaja i preinačava se presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž- 2073/21-2 od 21. srpnja 2021. i presuda Upravnog suda u Zagrebu broj UsI-909/20-5 od 22. veljače 2021. te se sudi:
Odbija se tužba:
„Poništava se rješenje Ministarstva uprave Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, klasa: UP/II-223- 01/20-01/5, urbroj: 515-07-01/2-20-2 od 5. veljače 2020. i rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu, Područni odsjek Maksimir klasa: UP/I-223-06/04- 03/175, urbroj: 251-02-02/6-04-2 od 17. kolovoza 2004.
Utvrđuje se da je tužiteljica državljanka Republike Hrvatske i nalaže se ispravak podataka u maticu rođenih koja se vodi za matično područje Zagreb- Maksimir za godinu 1980. pod rednim brojem 1971. na način da se u rubrici državljanstvo upiše državljanstvo Republike Hrvatske.
Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici troškove upravnog spora zajedno sa zakonskim kamatama od dana presuđenja“.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž- 2073/21-2 od 21. srpnja 2021., potvrđena je presuda Upravnog suda u Zagrebu broj UsI-909/20-5 od 22. veljače 2021 kojom je poništeno rješenje Ministarstva uprave Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, klasa: UP/II-223-01/20-01/5, urbroj: 515-07-01/2-20-2 od 5. veljače 2020. (točka I. izreke) i rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu, Područni odsjek Maksimir klasa: UP/I-223-06/04-03/175, urbroj: 251-02-02/6- 04-2 od 17. kolovoza 2004. (točka II. izreke). Odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora (točka III. izreke).
2. Rješenjem tuženika od 5. veljače 2020. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Gradskog ureda za opću upravu Grada Zagreba, Područni odsjek Maksimir klasa: UP/I-223-06/04-03/175, urbroj: 251-02-02/6-04-2 od 17. kolovoza 2004., kojim se odobrava ispravak podataka u matici rođenih koja se vodi za matično područje Zagreb-Maksimir za godinu 1980. pod rednim brojem 1971, kod upisa činjenice rođenja RU na način da se u rubriku „Naknadni upisi i bilješka“ upiše bilješka: Državljanstvo upisano u trenutku činjenice rođenja ispravno glasi: „SR Bosna i Hercegovina“.
3. Protiv presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-2073/21-2 od 21. srpnja 2021. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske podnijelo je zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude. Predlaže da Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvati zahtjev i preinači pobijanu presudu i odbije tužbeni zahtjev tužiteljice.
4. U odgovoru na zahtjev Državnog odvjetništva Republike Hrvatske tužiteljica osporava navode tuženika.
5. Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti je osnovan.
6. Pobijana presuda ispitana je samo u granicama zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude.
7. U zahtjevu za izvanredno preispitivanje zakonitosti u bitnome se navodi - da ispravak u matici rođenih, neovisno o kakvom ispravku se radi nema utjecaja na državljanski status osobe na koji se upis odnosi, jer se upis činjenice rođenja neke osobe u Republici Hrvatskoj obavlja na temelju važećih propisa koji se ne odnose na stjecanje državljanstva. Stoga da se ispravkom podataka o državljanstvu u matici rođenih VU rođ. RU državljanki Bosne i Hercegovine ne oduzima hrvatsko državljanstvo, budući da isto nikada nije imala. Nadalje, navodi da je Visoki upravni sud Republike Hrvatske pogrešno primijenio odredbe čl. 30. st. 1. i čl. 39. st. 2. Zakona o državnim maticama („Narodne novine“, broj 96/93), a s time u vezi i Zakon o hrvatskom državljanstvu („Narodne novine“, broj 53/91, 70/91, 28/92, 130/11 i 110/15) i Zakon o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14 i 29/17 - dalje: ZUS).
8. Citiranim rješenjem drugostupanjskog upravnog tijela odbijena je žalba VU rođ. RU izjavljena protiv rješenja prvostupanjskog upravnog tijela kojim je odobren ispravak državljanstva u matici rođenih koja se vodi za matično područje Zagreb-Maksimir za 1980. pod rednim brojem 1971 kod upisa činjenice rođenja RU na način da se u rubriku „Naknadni upisi i bilješke“ upiše bilješka: Državljanstvo upisane u trenutku rođenja ispravno glasi: SR Bosna i Hercegovina.
9. U pobijanoj presudi u bitnome se ističe da se prvostupanjski sud pogrešno poziva na odredbe čl. 30. i čl. 39. Zakona o državnim maticama budući da navedene odredbe kao ni ostale odredbe citiranog zakona ne propisuju ovlast matičara da po službenoj dužnosti pokreće postupak kojim se mijenjaju podaci o državljanstvu. Nadalje ističe da se u konkretnom slučaju ne radi o ispravku pogrešaka nego o promjeni podataka o državljanstvu, koja promjena se ne može izvršiti bez znanja i sudjelovanja tužitelja te bez ispunjenja zakonom propisanih uvjeta za promjenu odnosno prestanak državljanstva, jer su Zakonom o hrvatskom državljanstvu propisani uvjeti za prestanak državljanstva kao i postupak prestanka hrvatskog državljanstva.
10. Prema čl. 30. st. 1. Zakona o državnim maticama („Narodne novine“, broj 96/93) propisano je da nakon zaključenja upisa, ispravke u državnu maticu matičar smije izvršiti na temelju rješenja županijskog, odnosno gradskog ureda na čijem području se vodi državna matica.
11. Člankom 38. st. 1. Zakona o državnim maticama određeno je da su naknadni upisi i bilješke dopune i izmjene temeljnog upisa, a odnose se na činjenice koje su nastale, ili su postale poznate, nakon izvršenog temeljnog upisa.
12. Člankom 39. st. 1. Zakona o državnim maticama propisano je da se kao naknadni upisi u državne matice unose i svi ispravci grešaka u izvršenim temeljnim ili naknadnim upisima.
13. U zahtjevu za izvanredno preispitivanje zakonitosti ističe se da su upravna tijela pravilno primijenila odgovarajuće odredbe, ranije citiranog Zakona o državnim maticama kojima je uređen način ispravka temeljnog ili naknadnog upisa u državnu maticu, te da je matičar po službenoj dužnosti u smislu čl. 33. st. 2. istog Zakona obvezan i po službenoj dužnosti zatražiti ispravak pogrešno upisanog podatka. Takav ispravak se može izvršiti samo na temelju rješenja nadležnog ureda na čijem području se vodi državna matica, što je u konkretnom slučaju i učinjeno.
14. Ovaj sud nalazi da Visoki upravni sud Republike Hrvatske pogrešno polazi od pretpostavke da se hrvatsko državljanstvo stječe samim upisom činjenice rođenja u maticu rođenih.
15. Uzimajući u obzir sve navedeno, a posebice odredbe čl. 27. Zakona o hrvatskom državljanstvu da se pred matičnim uredima o hrvatskom državljanstvu vodi posebna evidencija te čl. 30. st. 3. Zakona o hrvatskom državljanstvu kojom je propisano da se hrvatskim državljaninom smatra osoba koja je upisana u evidenciju državljanstva u periodu od 1. ožujka 1978. do 8. listopada 1991. a izdana mu je javna isprava kojom se dokazuje hrvatsko državljanstvo pravilan je zaključak prvostupanjskog suda o tome da se hrvatsko državljanstvo ne stječe, a samim time niti gubi ispravkom pogrešnog upisa u matičnoj knjizi rođenih.
16. Obzirom da pred nižestupanjskim sudovima nije utvrđeno da bi tužiteljica ikada ostvarila upis u evidenciju o državljanstvu, niti da bi upis u maticu rođenih na ikakav način utjecao na državljanstvo tužiteljice, tužiteljica ranijim pogrešnim upisom nije ostvarivala nikakva prava, pa se niti ne radi o povredi stečenih prava na strani tužiteljice. Stoga se ovdje ne radi o pitanju državljanskog statusa podnositelja (odnosno o postupku oduzimanja njezinog državljanstva, a time i oduzimanju prava koja se stječu na temelju tog statusa), već o postupku koji je bilo nužno provesti radi ispravka nepravilno utvrđenog i pogrešnog upisa podatka (o hrvatskom državljanstvu podnositelja).
17. Iz navedenih razloga, na temelju odredbe čl. 78. st. 8. ZUS-a valjalo je usvojiti zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude, preinačiti pobijane odluke i presuditi kao u izreci.
Zagreb, 14. ožujka 2023.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
