Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 11 Kž-1157/2022-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jasne Smiljanić kao predsjednice vijeća, te Siniše Pleše i Marijana Garca kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv optuženog M.B., zbog kaznenog djela krivotvorenja – krivotvorenje isprave – iz članka 278. stavak 1. i 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17 u daljnjem tekstu: KZ/11) i drugih, odlučujući o žalbi koju je protiv presude Općinskog suda u Vukovaru, broj K-76/2022- 4 od 21. rujna 2022., podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Vukovaru, u sjednici vijeća održanoj 14. ožujka 2023.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski sud u Vukovaru proglasio je krivim optuženog M.B. zbog počinjenja dva kaznena djela krivotvorenja – krivotvorenjem isprave – iz članka 278. stavak 1. i 3. KZ/11 i - ovjeravanja neistinitog sadržaja - iz članka 281. stavak 1. KZ/11, sve u svezi članka 52. KZ/11, činjenično pobliže opisanih u izreci presude. Na temelju članka 278. stavak 3. KZ/11 optuženom M.B. utvrđena je kazna zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci, a na temelju članka 281. stavak 2. KZ/11 utvrđena mu je kazna zatvora u trajanju 10 (deset) mjeseci i na temelju članka 52. KZ/11 optuženi M.B. osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine te mu je primjenom članka 56. stavak 1., 2. i 3. KZ/11 izrečena uvjetna osuda na način da kazna zatvora na koju je osuđen neće biti izvršena ako optuženik u roku 4 (četiri) godine ne počini novo kazneno djelo.
1.1. Na temelju članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14,70/17 i 126/19 – u daljnjem tekstu: ZKP/08) u svezi članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08 optuženik je dužan naknaditi trošak kaznenog postupka u paušalnoj svoti 1.000,00 kuna/132,72 eura (sto trideset dva eura i sedamdeset dva centa), u roku 15 dana od dana pravomoćnosti presude.
2. Protiv navedene presude žalbu je podnio državni odvjetnik, a žali se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 3. ZKP/08 i odluke o kazni te predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, podredno predlaže optuženika osuditi na bezuvjetnu kaznu zatvora.
2.1. Odgovor na žalbu podnio je optuženi M.B. po branitelju G.P., odvjetniku iz Z., s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.
2.2. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
2.3. O sjednici vijeća, na temelju članka 475. stavak 2. ZKP/08, na njihov zahtjev, izvješten je branitelj optuženika odvjetnik G.P., te državni odvjetnik. Na sjednicu nisu pristupili uredno obaviješteni branitelj optuženika, te državni odvjetnik, pa je sjednica održana na temelju članka 475. stavak 4. ZKP/08.
3. Žalba državnog odvjetnika nije osnovna.
4. Nije u pravu državni odvjetnik kada se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 3. ZKP/08 tvrdeći u žalbi da je sud održao raspravu bez prisutnosti optuženika čija prisutnost je po zakonu obvezna. Navedeno državni odvjetnik obrazlaže na način da ističe da je sud, kada je održao raspravu bez prisutnosti optuženika prema odredbi članka 404. stavak 5. ZKP/08, ustvari postupio protivno toj odredbi, smatrajući da nisu ispunjeni uvjeti da se rasprava održi bez optuženikove prisutnosti jer se optuženik nije očitovao o osnovanosti optužbe ili nije ispitan pred sudom koji vodi postupak, već je ispitan pred pravosudnim organima druge države. Državni odvjetnik treba imati na umu da iz odredbe članka 404. stavak 5. ZKP/08 ne proizlazi da optuženik mora biti ispitan ili se očitovati o optužbi pred sudom koji provodi kazneni postupak, već iz navedene odredbe jasno proizlazi da je potrebno da se optuženik očitovao o optužbi ili da je ispitan, a s obzirom da je optuženik ispitan pred Višim sudom u Bijelom Polju, Republika Crna Gora i da je primio na znanje dan održavanja rasprave u ovom postupku i da je u pozivu upozoren da se rasprava može održati i bez njegove prisutnosti, a sud je smatrao da prisutnost optuženika nije nužna, što sve optuženik u odgovoru na žalbu niti ne osporava, prvostupanjski sud je pravilno postupio kada je raspravu održao bez prisutnosti optuženika pa žalba državnog odvjetnika u tom dijelu nije osnovana.
5. Nije u pravu državni odvjetnik niti kada se žali zbog odluke o kazni tvrdeći u žalbi da bi optuženika, zbog njegove upornosti u činjenju kaznenih djela i društvene opasnosti činjenično ovakvih kaznenih djela kojima se dovodi u pitanje sigurnost i povjerenje u pravnom prometu, trebalo kazniti bezuvjetnom kaznom zatvora, kao vrstom kazne.
5.1. Određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti sud mora uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenog djela zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, okolnosti u kojima je počinitelj živio prije počinjenja kaznenog djela i usklađenost njegovog ponašanja sa zakonima, okolnosti u kojima živi i njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju konkretnog kaznenog djela.
5.2. Prilikom odluke o okolnostima koje utječu na vrstu i mjeru kazne prvostupanjski sud je optuženiku cijenio kao olakotno da je otac troje djece od kojih je jedno dijete, koje i uzdržava, maloljetno. U pravu je državni odvjetnik kada tvrdi da je prvostupanjski sud propustio kao otegotno cijeniti upornost optuženika u počinjenju kaznenih djela, kao i činjenicu da počinjenjem činjenično ovakvih kaznenih djela dovodi u pitanje sigurnost i povjerenje u pravnom prometu, međutim, imajući na umu da je optuženik neosuđivan, kako to proizlazi iz Uvjerenja Ministarstva pravde (list 71-72 spisa), a vodeći računa o općim pravilima izbora vrste i mjere kazne (članak 47. KZ/11), te o svrsi kažnjavanja (članak 41. KZ/11), ovaj drugostupanjski sud smatra da će kako utvrđenim kaznama zatvora za svako počinjeno kazneno djelo, tako i jedinstvenom kaznom zatvora u trajanju 1 (jedne) godine, kao mjerom kazne, te izrečenom uvjetnom osudom, kao vrstom kazne, posebice kada se ima na umu duljina vremena provjeravanja u trajanju 4 (četiri) godine, u cijelosti postići svrha kažnjavanja i da će se tom kaznom ispuniti svi zahtjevi specijalne i generalne prevencije, odnosno da će ta kazna u dovoljnoj mjeri utjecati kako na optuženika tako i na sve druge da shvate štetnost i pogibeljnost činjenja kaznenih djela.
6. Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnova iz kojih se pobija (članak 476. stavak 1. ZKP/08 u svezi članka 467. ZKP/08).
7. Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08, nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka, niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
8. S obzirom na navedeno trebalo je primjenom članka 482. ZKP/08 odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 14. ožujka 2023.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Jasna Smiljanić,v.r.
