REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 587/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. E., OIB … iz I., koju zastupa punomoćnik M. T. B., odvjetnica u Z., protiv I-tuženika C. o. d.d., OIB …, Z., i II- tuženika Republike Hrvatske, OIB …, kojeg zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R 3675/2021-2 od 13. lipnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-1332/19-425 od 6. listopada 2021., u sjednici održanoj 14. ožujka 2023.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R 3675/2021-2 od 13. lipnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-1332/19-425 od 6. listopada 2021., uz tvrdnju da pravna shvaćanja drugostupanjskog suda iznesena u predmetnoj presudi odstupaju od pravnih shvaćanja revizijskog suda.
2. U odgovoru na prijedlog tužiteljice I. tuženik osporena je osnovanost istog te je predloženo prijedlog za dopuštenje revizije odbaciti, jer tužiteljica nije učinila vjerojatnim da joj je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP- a, podredno da isti odbije, jer nije riječ o važnim pravnom pitanjima u smislu čl.385.a st. 1. ZPP-a.
3. Prijedlog je dijelom nedopušten.
4. 1. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 79/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da su u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno postavljena pravna pitanja koja glase:
1. Je li sud u parničnom postupku naknade štete vezan pravomoćnim i konačnim upravnim aktima, kojima je oštećenoj priznata ozljeda na radu, profesionalna nesposobnost za rad, te razlozima koji su doveli do nastupa invalidnosti?
2. Odgovara li poslodavac u smislu odredbe čl. 15. Zakona o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96), zaposleniku za štetu po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava?
3. Odgovaraju li u smislu odredbe 178. st. 4., a u svezi čl. 154. st. 2. i 3. i čl. 174. ZOO-a /91 za štetu koju pretrpe treće osobe u slučaju nezgode izazvane motornim vozilom u pokretu imaoci motornih vozila po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), bez obzira na krivnju?
4. Predmnijeva li se uzročnost u smislu odredbe čl. 173. ZOO-a /91 kod objektivne odgovornosti za štetu?
5. Leži li teret dokaza kod objektivne odgovornosti za štetu na poslodavcu i osiguratelju štetnika?''.
4. 2. Uz navedena pitanja prijedlog je podnesen i iz razloga navedenih u čl. 385.a st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 80/22 - dalje: ZID ZPP/22), uz tvrdnju da je arbitrarnom odlukom tužiteljici povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
5. Za postavljena pitanja predlagateljica smatra da su važna u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP-a jer je shvaćanje II-stupanjskog suda protivno stavu Vrhovnog suda RH (Rev-x 437/13 od 9.7.2013., Rev-x 1249/11 od 27.3.2012., Revr 537/05 od 8.2.2006., Rev 925/99 od 16.1.2002. Rev-74/20 od 28. travnja 2021., Revr 842/11 od 6.7.2011., Rev-4984/2019 od 10.12.2019., Rev-826/87 od 01. listopada 1987., Rev- 2053/83 od 30. siječnja 1986., Rev-1767/88-2 od 28. lipnja 1989., shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda RH broj Su-IV-16/2021 od 25. siječnja 2021.
6. Nižestupanjski sudovi su odbili zahtjev tužiteljice iz razloga što nije dokazala uzročno posljedičnu vezu između štetne radnje i štete, a činjenica što je pravomoćnim upravnim aktima utvrđeno da je tužiteljici zbog ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nesreći priznata ozljeda na radu i utvrđena profesionalna nesposobnost za rad i izvršavanje službenih zadataka zbog čega joj je prestala državna služba, smatra neodlučnim zauzimajući shvaćanje prema kojem nema identiteta u ovom predmetu s predmetima upravnih postupaka.
7. 1. Prema ocjeni ovoga suda prvo pitanje koje tužiteljica postavlja odnosi se na vezanost suda odlukom upravnog tijela, odnosno na pitanje je li sud u parničnom postupku vezan upravnim aktima. Ovo pitanje nije važno za sudsku praksu, jer je o istome pitanju Vrhovni sud već zauzeo stav i presude nižestupanjskih sudova nisu u suprotnosti sa stavovima i praksom Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Tako je u rješenju poslovni broj Rev-1869/18-2 od 12. travnja 2022. izneseno pravno shvaćanje, prema kojem:
"parnični sud načelno je vezan za odluku upravnog tijela, ali ga ta odluka obvezuje samo u granicama njegove pravomoćnosti o tome postoji li neko pravo ili pravni odnos, kao i ako postoji identitet stranaka u postupku odnosno ako je stranka, barem kao zainteresirana osoba sudjelovala u postupku, dok je utvrđivanje uzroka i omjera uzroka u nastanku invalidnosti, kao odlučnih okolnosti za pitanje naknade štete u smislu odredbi čl. 161. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15 i 120/16 - dalje: ZMO) u nadležnosti parničnog suda, pa stranka koja nije sudjelovala (niti je bila pozvana sudjelovati) u upravnom postupku utvrđenjem iz upravnog rješenja nije vezana (tako i u odluci ovoga suda broj Rev-450/2021-2 od 22. veljače 2022.).
7. 2. Isti stav zauzet je i od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske u odluci poslovni broj: U-III-350/06 od 20. svibnja 2008.
8. Ostala postavljena pitanja izvedenice su prvog postavljenog pravnog pitanja, a odgovor na ta pitanja nije ni bio sporan tijekom postupka jer se odgovornost štetnika u svezi sa uporabom ili korištenjem motornih vozila zasniva se na načelu objektivne odgovornosti, a u ovome postupku I-tuženik je putem dva kombinirana prometno tehnička-sudskomedicinska vještačenja dokazao da ozljede tužiteljice nisu mogle nastati u prometnoj nesreći na koju tužiteljica poziva da se je dogodila. Tužiteljica u prijedlogu za dopuštenje revizije u postavljenim pitanjima stoga polazi od pogrešne pretpostavke da I-tuženik nije dokazao nepostojanje uzročne veze između štetnog događaja i štetnih posljedica, a s druge strane navodi kako tuženici nemaju pravo na dokazivanje nedostatka uzročen veze, što prijedlog tužiteljice čini i proturječnim.
9. Prema navedenom, nižestupanjski sudovi u svojim odlukama nisu odstupili od stavova i prakse Vrhovnog suda, te nije došlo do povrede prava tužiteljice u parničnom postupku, pa revizijska pitanja nisu relevantna za pitanje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti, niti za razvoj sudske prakse.
10. 1. Drugostupanjska presuda donesena je 13. lipnja 2022., a ZID ZPP/22. stupio je na snagu 19. srpnja 2022. Odredbom čl. 62. ZID ZPP/22 izmijenjen je čl. 385.a ZPP/19. na način da je u stavku 2. tog članka omogućeno podnošenje prijedloga za dopuštenje revizije i iz razloga osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava ako je povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, dok je čl. 107. st. 5. ZIDZPP/22 određeno da će se navedena izmjena primjenjivati i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu toga Zakona nije donesena drugostupanjska presuda.
10. 2. To u konkretnom slučaju znači da predlagateljica nije imala zakonsku osnovu za predložiti podnošenje prijedloga za dopuštenje revizije iz razloga navedenih u čl. 385.a st. 2. ZID ZPP/22), no i kada bi i imala navedenu pravnu osnovu tužiteljica nije, suprotno njezinoj tvrdnji, učinila vjerojatnim da joj je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu članka 385.a stavka 2. ZPP-a.
11. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije, nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 385. ZPP-a, to je na temelju odredbe čl. 385.a u svezi čl. 387. st. 1. i 6. ZPP-a, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 14. ožujka 2023.
Predsjednica vijeća:
Viktorija Lovrić, v.r.
