REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu

Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac

21000 Split

P-3970/21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u S. po sucu tog suda Ljiljani Mustapić u pravnoj stvari tužiteljice L. Š., S.,OIB…, zastupana po punomoćniku I. Č.,odvjetnik u S., protiv tuženika Grad S.,S.,OIB…, zastupan po punomoćniku T. S. odvjetnik u S., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 20.siječnja 2023.g., na ročištu za objavu presude dana 14.ožujka 2023. godine

p r e s u d i o  j e

I Tuženiku se nalaže platiti tužiteljici na ime naknade štete za oduzeti dio nekretnine ranije označene kao čest zem 221/11 zk ul 273 KO M., a sada kao čest zem 4243 ZU 1240 KO M. i to baš onog dijela opisane nekretnine označenog u vještvu vještaka K. Š. od 12 listopada 2017 g kao lik označen slovima A;B,C,D,E,F,G,A površine 31 m2 novčani iznos od 7.215,00 Eura/ 54.250,00 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koja na navedeni iznos teče od presuđenja 14. ožujka 2023 g po stopi sukladno čl.29 Zakona o obveznim odnosima, za više zatražene kamate za razdoblje od podnošenja tužbe 1. kolovoza 2014 g do 13. ožujka 2023 g. tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan. II Svaka stranka snosi svoj trošak.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnjela ovom sudu tužbu protiv tuženika radi uspostave prijašnjeg stanja. i isplate U tužbi se navodi tužiteljica vlasnik nekretnine opisane kao č. zem.221/11 upisana u zk. ul.273 k.o. M., anagrafske oznake S., za cijelo, a što u naravi predstavlja građevinsko zemljište ukupne površine 1080 m2. Tuženik je kao investitor izvodio određene građevinske radove na izgradnji ceste u mjestu M., odnosno ceste koja se proteže duž nekretnine označene kao č.zem.319/4-put, upisana u zk. ul.1083, k.o. M. Međutim, tuženik je prilikomizvođenja navedenih radova na predmetnoj cesti, cestu proširio i na zapadni dio susjedne nekretnine označene kao č. zem.221/11 upisana u zk. ul.273 k.o. M., a koja je u vlasništvu tužiteljice za cijelo, i to bez njenog pristanka i dozvole. Tako je na opisanoj nekretnini vlasništva tužiteljice, asfaltirana predmetna cesta te je navedeno stanje na tužiteljičinoj nekretnini jednako do danas. Nesporno je da tuženik nije proveo postupak izvlaštenja vlasnika predmetne nekretnine. Tuženik nije tužiteljici kao vlasniku nekretnine preko koje prolazi navedena cesta niti ponudio otkup po tržišnoj cijeni nekretnine u njenom vlasništvu. Tuženik nije tužiteljici ponudio niti naknadu u obliku novčane rente u visini zakupnine za zahvaćeno zemljište, na što tužiteljica kao vlasnik predmetne nekretnine također ima pravo, a niti joj je ponudio eventualnu naknadu pretrpljene štete. Tužiteljica nije obaviještena da se izvode određeni radovi na njenoj nekretnini, već je o tome saznala znatno kasnije, nakon što su navedeni radovi već odavno bili okončani. Stoga je tužiteljica je dana 3.srpnja.2014.g. podnijela tuženiku prijedlog za mirno rješenje spora, a koji je tuženik zaprimio dana 7.srpnja.2014.g., tuženik se oglušio. na prijedlog. Stoga tužiteljica predlaže donošenje presude kojim se nalaže tuženiku uspostava prijašnjeg stanja n, potražuje naknadu za korištenje u iznosu 400,00 kuna mjesečno počevši od izgradnje ceste s pripadajućom zakonskom zateznom, tuženik se može osloboditi obveze ako isplati iznos od 200.000,00 kuna s zakonskom zateznom kamatom od 3. srpnja 2014 g.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava navode tužba. Dostavlja dokumentaciju iz koje je razvidno kako su netočni navodi tužbe da je tuženik bez pristanka i dozvole vlasnice zemljišta proširio cestu na zapadni dio susjedne č. zem. 221/11 a da vlasnica nije obavještena kako se izvode radovi na njenoj nekretnini,(list 24-67 spisa).

Tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev sukladno vještvu vještaka geodeta, obzirom da je nesporno utvrđeno daje tuženik bez odobrenja i suglasnosti tužiteljice izvršio građevinske radove na njenoj nekretnini,postavio asfalt na zapadnom dijelu nekretnine, izgradio betonski zid, a što utvrđeno očevidom na licu mjesta.

Tuženik se usprotivio uređenom tužbenom zahtjevu tuženik je vlasništvo predmeta spora tj dijela nekretnine nekadašnje čest zem 221/11 KO M. površine 32m 2 stekao temeljem zakona i to temeljem odredaba Zakona o cestama ( NN 84/11) .

3. Tužiteljica navodi točno je da je tuženik dana 8. svibnja 2019 g postao vlasnik predmetnog dijela nekretnine a koji dio nekretnine je do dana upisa predstavljao dio nekretnine označene kao č. zem. 221/11 upisanoj u ZK ul, 273 KO M. u vlasništvu tužiteljice za cijelo, a koji dio nakon tek od dana 8. svibnja 2019 predstavlja dio nekretnine označene kao č zem. 4243 K.O. M.. Utoliko obzirom da je tužiteljica bila isključiva vlasnica predmetnog dijela opisane nekretnine do 8. svibnja 2019 g u tom smislu predstavlja novu okolnost stoga je povukla tužbeni zahtjev pod toč. I i III, ali tužiteljica u cijelosti ustraje u zahtjevu da tuženik naknadi novčane iznose mjesečno za korištenje njene nekretnine i to u razdoblju od podnošenja tužbe od kada je tuženik nesporno već započeo izvođenje spornih radova,odnosno započeo koristiti nadalje predmetni dio tužiteljičine nekretnine sve do mjeseca travnja 2019 g kada je postao vlasnik tog dijela nekretnine.

4. Tuženik se usprotivio i ovako uređenom tužbenom zahtjevu.

Presudom posl br Pst 829/2014 od dana 11. lipnja 2021 g prihvaćen je tužbeni zahtjev tužitelja .Povodom žalbe tužitelja i tuženika Županijski sud u V. – stalna služba u K. posl br Gž1355/2021-2 od dana 22.listopada 2021 g ukinuo navedenu presudu i vratio ovom sudu na ponovno suđenje.

U daljnjem tijeku postupka tužiteljica je ustrajala u tužbi i tužbenom zahtjevu.

5. Tijekom postupka sud je proveo dokaz saslušanjem tužiteljice, svjedoka, očevidom na licu mjesta , pregledom vještva vještaka geometra, K. Š.

vještačenjem po vještaku za graditeljstvo J. Š. , saslušanjem vještaka te je pregledana pisana dokumentacija koja prileži spisu.

6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

7. Predmet spora je tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži od tuženika naknadu za nekretninu opisanu kao u izreci, a koju je tuženik oduzeo iz posjeda tužiteljice bez zakonom provedenog postupka.

8.Nesporno je da nije proveden postupak izvlaštenja dijela tužiteljičine nekretnine 31. m2 pa je tuženik oduzimanjem tog dijela i spajanjem na javni put nanio štetu tužiteljici. Stoga tužiteljica ima pravo na naknadu štete za oduzeti dio nekretnine temeljem članka 1046 Zakona obveznim odnosima ( NN 35/05., dalje ZOO ) čija visina se utvrđuje u visini razlike prometne vrijednosti oduzimanjem spornog dijela i nakon oduzimanja.

9.Temeljem čl 1085 ZOO-a propisano je odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego je šteta nastala , a kada uspostava prijašnjeg stanja nije moguća odgovorna osoba je dužna oštećeniku isplatiti odgovarajući iznos novca. Prema odredbi čl 1089 ZOO-a Visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke , osim u slučaju kada zakon određuje nešto drugo.

10. Očevidom na licu mjesta i pregledom vještva vještaka geometra K. Š., geometar utvrđeno je predmet spora položen je na dijelu kat. i sud. čest. zem.221/11 k.o. M., upisano u katastarskom operatu u posjedovnom listu br.574 evidentirane površine 540 m2, u zemljišnoj knjizi u Z.U.273 upisane površine 540 m2. Stanje katastarskog operata i zemljišne knjige je usklađeno. katastarska i sudska numeracija su identične.U naravi radi se istočnom dijelu asfaltiranog pristupnog puta koji se proteže od sjevera prema jugu, pa i preko dijela čest. zem.221/11 k.o. M. Kooordinatnim preklopom digitalnog katastarskog plana i snimljenog stvarnog stanja terena, utvrdila sam da je u katastru i zemljišniku evidentirana površina puta na dijelu čest. zem.221/11, 60 m2, a što ne odgovara stvarnom stanju na terenu. Stvarna površina dijela puta unutar predmeta očevida iznosi 31 m2. U prikazu lica mjesta lik označen slovima A,B,C,D,E,F,G,A predstavlja pokazani predmet spora položen na dijelu katastarske i sudske čest. zem.221/11 k.o. M. U prikazu lica mjesta pravac označen slovima A-B predstavlja betonski zid koji definira istočnu granicu asfaltnog pristupnog puta. U prikazu lica mjesta lik označen slovima B,C,D,E,F,G,A, predstavlja zapadnu katastarsku među čest. zem.221/11 k.o. M.

11. Iz sadržaja provedenih dokaza iskaza tužiteljice , svjedoka M. Š.

proizlazi da je tužiteljica vlasnica nekretnine č.zem 221/11 upisane u zk ul M. anagrafske oznake S. (vlasnik je onaj tko je upisan u zemljišnim

knjigama, pa je ista aktivno legitimirana u ovoj pravnoj stvari). Predmetne nekretnine oduzete su iz posjeda tužiteljice bez odgovarajućeg pravnog akta (tužiteljica nije dobila nikakvu odluku o oduzimanju zemljišta), te je izgrađena prometnica, koja u naravi predstavlja nerazvrstanu cestu koja je po svom pravnom obilježju javno dobro u općoj uporabi, a tužiteljici u zakonom propisanom postupku nije plaćena naknada za predmetno zemljište.

12. Ceste koje se na dan stupanja na snagu Zakona o cestama koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog Zakona, postaju nerazvrstane ceste, koje se evidentiraju u katastru i upisuju se u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste-javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava trećih osoba pa slijedom toga tužiteljica ne može osnovano tražiti uspostavu ranijih stanja i predaju u posjed predmetnih nekretnina jer su deposedirane i na oduzetim nekretninama djelomično izgrađena cesta u pravnom statusu nerazvrstane ceste. Za pravni status nerazvrstane ceste, kao što je u ovom slučaju, nije bitno je li se nekretnina na kojima se ista nalazi i dalje vode upisane na fizičke osobe (ovdje tužiteljicu).

13. Pravo na naknadu tužiteljici proizlazi iz odredbe čl. 33. Zakona o izvlaštenju ("Narodne novine" broj 9/1994, 35/94, 112/00, 114/01, 79/06, 45/11 i 34/12) prema kojoj odredbi za izvlaštenu nekretninu vlasniku pripada naknada u visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju odnosno u vrijeme sklapanja nagodbe. Kako tuženik nije pristupio formalnom postupku izvlaštenja, a koji bi se okončao donošenjem prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju te u kojem bi trebalo biti riješeno pitanje naknade za oduzetu nekretninu vlasniku, prema mišljenju ovog suda tužiteljici pripada pravo da u sudskom postupku, jer nema drugog načina, riješi pitanje novčane naknade za oduzetu nekretninu od sadašnjeg vlasnika, a to je tuženik koji je kao takav pasivno legitimiran u ovom sporu.

14. Dakle, tužiteljici su predmetne nekretnine faktički oduzete iz posjeda te je na istima započeta izgradnja ceste koja služi za javni promet, radi se o nerazvrstanoj cesti u smislu odredbi čl. 100. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14; dalje ZC) i koja je javno dobro u općoj uporabi i u vlasništvu jedinica lokalne uprave i samouprave, upravo od strane tuženika započeta izgradnja ceste za promet na predmetnim nekretninama, a prije toga nije proveden postupak izvlaštenja, a niti je tužiteljici isplaćena naknada za oduzeto zemljište.

15. Iz provedenih dokaza ne može se utvrditi kada su oduzete nekretnine postale nerazvrstana cesta, Odredbom čl. 221a Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP) određeno je da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku od činjenica, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

16. Teret dokazivanja u parnici ne leži uvijek na tužitelju, već je tužitelj dužan dokazati istinitost svojih tvrdnji, a tuženik svojih navoda ili prigovora. Da bi tuženik stekao vlasništvo dijela nekretnina fizičke osobe u svrhu građenja nerazvrstane ceste, a što je aktivnost od interesa za Republiku Hrvatsku u smislu odredbe čl.105. ZC-a, bilo je potrebno provesti postupak izvlaštenja u smislu odredbe čl.26. tog Zakona, što ovdje nije učinjeno, stoga tužiteljica traži naknadu za oduzeti dio njezinih nekretnina u visini tržišnih vrijednosti predmetnih nekretnina, što odgovara kriterijima za određivanje pravične naknade u smislu odredbe čl.32.ZI. Prema odredbama Zakona o cestama nerazvrstane ceste, nakon što kao takve budu evidentirane, upisuju se u zemljišnu knjigu kao "javno dobro u općoj uporabi", kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Naime, odredbe čl.131. i čl.132. ZC-a propisuju način upisa te potrebne postupke i isprave za upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige (katastarska faza postupka, geodetski elaborati i prijavni listovi).

17.Na okolnost visine štete provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo J. Š.. Pregledom vještva utvrđeno je da tržišna vrijednost č.zem 221/11 KO M. predstavlja građevinsko zemljište na dan 15.rujna 2022 g predstavlja 1750,00 kn /m2 odnosno 233,00 Eura/m2 Navedena tržišna vrijednost predstavlja poreznu osnovicu za obračun PDV-a ili poreza na promet nekretnina ( ovisno o poreznom statusu isporučitelja i nekretnine ) ukoliko dođe do predaje ili preuzimanja nekretnine. Navedena vrijednost predmetne nekretnine uz uvjet da se prodaje kao cjelina i uz adekvatne marketinške alate pretpostavlja mogućnost trgovanja istom između stranaka slobodne volje i bez prisile u istim ili sličnim uvjetima na slobodnom tržištu , u razdoblju od tri mjeseca ( sukladno intervalima obavljenih indeksa DSZ-a)Sudski vještak za geodeziju K. Š. u vještvu je navela da je stvarna površina dijela puta unutar .č zem 221 /11 ko M. iznosi 31 m2 visina razlike prometne vrijednosti nekretnine tužiteljice č zem 221/11 ko M. prije oduzimanja spornog dijela i nakon oduzimanja iznosi 31,00 m2x1.750,00 kn/m2= 54.250,00 kn /7.215,00 Eur-a Tuženik je prigovorio vještvu , vještak se očitovao o prigovorima na način da je u cijelosti ostao , pri datom vještvu. ( list 218 spisa)

18 Imajući u vidu prednje tužiteljici je dosuđen zatražen iznos sukladno vještvu vještaka. Što se tiče početka tijeka zatezne kamate prema odredbi čl 33 Zakona o izvlaštenju za izvlaštenu nekretninu vlasniku pripada naknada u visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju na dosuđeni iznos tužiteljici su dosuđene i zakonske zatezne kamate sukladno odredbi čl 29 ZOO-a počevši od dana 14. ožujka 2019 kao dana presuđenja jer je visina naknade utvrđena u vrijeme presuđenja , a za više zatražene kamate počevši od podnošenja tužbe 1. kolovoza 2014 g do 13 ožujka 2023 g. , tužiteljica se odbija u svom zahtjevu. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl.155 i 158 ZPP-a.

U Splitu, 14. ožujak 2023.g.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka.