Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: I Kž-51/2023-6
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Sande Janković i Sanje Katušić-Jergović, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Buge Mrzljak Stenzel, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog B. D. i okrivljene N. M., zbog kaznenog djela iz članka 230. stavka 2. u vezi stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 25. siječnja 2023. broj Kov-66/2022., u sjednici vijeća održanoj 14. ožujka 2023.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, na temelju članka 10. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.- Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22. dalje: ZKP/08.) djelomično je prihvaćen prijedlog branitelja okrivljenog B. D. i braniteljice okrivljene N. M. za izdvajanje iz spisa kao nezakonitog dokaza zapisnika o ispitivanju svjedoka T. G. od 5. listopada 2022. (list 172-174) te su kao nezakonit dokaz izdvojeni dijelovi iskaza svjedoka i to: 2. stranica 3. odlomak 5. red: "te mi je rekao da je na ulaznim vratima susjedne kuće vidio osobu koja mu je večer prije prijetila nožem", 3. stranica 1. odlomak dio: "da je S. I. meni rekao da su to te osobe koje su večer ranije ušle u njegovu kuću", te 3. stranica 2. odlomak dio: "S. I. mi je odmah rekao koji predmeti mu nedostaju iz kuće. Sjećam se da se radilo o televizoru, radio prijemniku, satu, mobilnom telefonu i ključevima kuće", dok je u preostalom dijelu iskaz T. G. zakonit dokaz.
2. Protiv dijela tog rješenja kojim su izdvojeni dijelovi iskaza svjedoka T. G. žalbu je podnio državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 3. ZKP/08. s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske pobijano rješenje "ukine i prihvati žalbu u smislu gore navedenih razloga".
3. Okrivljeni B. D., po branitelju, odvjetniku R. K. i okrivljena N. M., po braniteljici, odvjetnici V. K., podnijeli su odgovore na žalbu u kojima predlažu da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske odbije žalbu državnog odvjetnika.
4. Spis je, na temelju članka 495. u vezi sa člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
5. Žalba nije osnovana.
6. Prvostupanjski sud je ožalbeni dio pobijanog rješenja utemeljio na ocjeni da sadržaj iskaza građanina policijskom službeniku ne može biti predmet dokazivanja u kaznenom postupku niti izravno čitanjem isprave koja sadrži takvu izjavu niti posredno ispitivanjem policijskog službenika o sadržaju te obavijesti.
7. Ispitujući pobijano rješenje iz osnova iz kojih se pobija žalbom te sukladno članku 493. stavku 4. ZKP/08. ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bile ostvarene povrede na koje upire žalitelj kao niti one koje ispituje po službenoj dužnosti.
8. Naime, nije u pravu državni odvjetnik kada smatra da je pri donošenju rješenja sud prvog stupnja nepravilno primijenio odredbu članka 10. stavka 2. ZKP/08., čime upire na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 3. ZKP/08.
9. Iz stanja spisa proizlazi da je svjedok T. G. kao policijski službenik nakon zaprimanja kaznene prijave pristupio na adresu oštećenika radi osiguranja mjesta događaja do poduzimanja dokazne radnje očevida. Sadržaj zapisnika o ispitivanju ovog svjedoka sadrži njegova neposredna i osobna zapažanja, ali i iskaz o onome što mu je oštećenik tada rekao o okolnostima počinjenja kaznenog djela i počinitelju.
10. Prema članku 208. stavak 1. ZKP/08. policija može prikupljati obavijesti od građana, ali istovremeno se prilikom prikupljanja obavijesti građani ne mogu ispitivati u svojstvu svjedoka ili vještaka. Obavijest koju oštećenik kao građanin daje policajcu, znajući da se radi o policijskom službeniku, što je ovdje slučaj, obavještavajući ga na vlastitu inicijativu o okolnostima vezanim uz kazneno djelo i počinitelja, i po ocjeni drugostupanjskog suda, predstavlja obavijesni razgovor policijskog službenika s građaninom. Zato je potpuno nevažno to što iskaz svjedoka T. G. ne sadrži ništa u smislu informacija koje bi mu tom prilikom govorili okrivljenici, na što, promašeno, u žalbi upire državni odvjetnik.
11. Slijedom navedenog, policijski službenik ne može biti ispitan kao svjedok o onome što mu je oštećenik kao građanin iskazao, odnosno o onome što je od njega čuo jer se time na zaobilazan način unosi sadržaj koji ne može biti osnova donošenja sudske presude budući da djelatnici policije, sukladno članku 208. stavku 1. ZKP/08. građane ne mogu ispitivati u svojstvu svjedoka. Zbog toga je prvostupanjski sud s pravom izdvojio dijelove iskaza svjedoka T. G. o onome što mu je iskazao oštećenik, jer je riječ o nezakonitom dokazu iz članka 10. stavka 2. ZKP/08. No, s tim u vezi treba istaknuti da zaprimanje obavijesti od građanina nije nezakonita radnja, međutim sadržaj onoga što je građanin rekao policijskom službeniku ne može biti predmet dokazivanja u kaznenom postupku kako je to naprijed navedeno.
12. Zbog toga je, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno kao u izreci rješenja.
U Zagrebu 14. ožujka 2023.
Predsjednik vijeća:
Željko Horvatović, v.r.
