Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 33 Gž Ob-956/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću toga suda sastavljenom od Milene Frankić, kao predsjednika vijeća, te Gordane Bošković Majerović kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vlaste Mrzljak, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice T. R. iz Z., OIB …, zastupane po punomoćniku M. K., odvjetniku u Z., protiv tuženika S. R. iz D. S., OIB …, uz sudjelovanje posebne skrbnice S. M., zaposlene u Centru za posebno skrbništvo Z., Z., radi razvoda braka s maloljetnom djecom, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P Ob-213/2021-22 od 29. rujna 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 14. ožujka 2023.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P Ob-213/2021-22 od 29. rujna 2022. u pobijanoj točki III i IV izreke.

Obrazloženje

1. Presudom citiranom u izreci odlučeno je:

„I. Razvodi se brak što su ga 7. rujna 1996. u Z. sklopili:

T. R., rođena Š., rođena ... u Z., OIB: … i S. R., rođen ... u D., BiH, OIB: … koja činjenica je upisana u maticu vjenčanih Matičnog ureda N. Z. za matično područje N. Z., za godinu 1996., pod rednim brojem 505.

II Zajednička djeca stranaka mlt. B. R., OIB: … i mlt. I. R., OIB: … stanovat će s majkom T. R., na adresi majke …, Z.

III Osobi odnosi mlt. B. i I. R. s ocem S. R. odvijat će se svaku drugu subotu od 11,00 do 14,00 sati, u A. c., pod nadzorom stručne osobe koju će imenovati centar.

IV Majka T. R. će samostalno ostvarivati roditeljsku skrb u odnosu na mlt. B. R., rođ. ..., OIB: … i mlt. I. R. rođ. ..., OIB: ...

V Nalaže se ocu S. R. doprinositi za uzdržavanje mlt. B. R. - iznos od 1.211,93 kuna/160,85 eura1 mjesečno počev od 1. lipnja 2020. do siječnja 2021.,

- iznos od 1.500,00 kuna/199,08 eura mjesečno počev od veljače 2021. do kolovoza 2021.,

- iznos od 1.000,00 kuna/132,72 eura za rujan 2021. te

- iznos od 1.500,00 kuna /199,08 eura mjesečno počev od listopada 2021. nadalje dok za navedeno budu postojali zakonski uvjeti, a za uzdržavanje mlt. I. R. - iznos od 1.425,80 kuna/189,24 eura počev od 1. lipnja 2020. do kolovoza 2021.,

- iznos od 925,80/122,87 eura kn za rujan 2021. te

- iznos od 1.425,80 kuna/189,24 eura mjesečno počev od listopada 2021. nadalje dok za navedeno budu postojali zakonski uvjeti time da dospjele iznose uplati u roku u 15 dana, a ostalo najkasnije do 15.-og u mjesecu za tekući mjesec, s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, na tekući račun majke otvoren kod Z. b. d.d., IBAN ...

VI Odbija se zahtjev tužiteljice za uzdržavanje preko dosuđenog do zatraženog iznosa kao neosnovan.

VII Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

2. Protiv dijela navedene presude, kojim je odlučeno o osobnim odnosima tuženika s mlt. B. i I. te o roditeljskoj skrbi (točka III i IV presude) tuženik je podnio žalbu kojom istu pobija zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br.: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, u daljnjem tekstu: ZPP), koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju odredbe čl. 346. Obiteljskog zakona (Narodne novine br. 103/15, 98/19, dalje: ObZ), uz prijedlog da se presuda u pobijanom dijelu preinači u smislu žalbenih navoda, odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Tužiteljica u odgovoru na žalbu predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Postupajući u skladu s odredbom čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj sud je utvrdio da u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6. O odlučnim činjenicama sud je dao jasne i razumljive koji su u skladu s izrekom i procesnom građom, a tuženik, iako se poziva na bitnu povredu ZPP iz čl. 354. st. 2. t. 11., u žalbi zapravo pobija ocjenu dokaza i zaključke prvostupanjskog suda, čime navedena povreda nije počinjena.

7. U postupku pred prvostupanjskim sudom utvrđeno je, u bitnom:

- da iz mišljenja i prijedloga centra proizlazi da je obitelj R. evidentirana u sustavu socijalne skrbi 2018. kada T. R. podnosi prijavu protiv supruga za obiteljsko nasilje. Odnos supružnika narušen je unatrag nekoliko godina, a do fizičkog razdvajanja dolazi 22. svibnja 2020. nakon što je T. R. izbacila supruga iz kuće njezinih roditelja u kojoj su stanovali i to zato što je tuženik pokušao izbaciti njihovu punoljetnu kćer sa suprugom i kćeri koji su tada privremeno boravili kod njih dok ne renoviraju stan. Oba roditelja su se obraćala Centru radi problema u međusobnoj komunikaciji, evidentirano je i obiteljsko nasilje, a roditeljima je izrečena mjera upozorenja na pogreške i propuste u ostvarivanju skrbi o mlt. djeci. Roditelji nisu postigli dogovor vezano za roditeljsku skrb te je T. R. podnijela tužbu za razvod braka,

- da pred Centrom saslušana mlt. I. na upit o tome kako bi željela viđati tatu govori da joj je svejedno, jer da otac skoro svaki put kad dođe vrijeđa nju i sestru A. U redu joj je da ga vidi, no htjela bi da to bude u prisutnosti majke koja prekine vrijeđanje. Navodi da otac s njima nekad boravi kratko i samo ode, a kasnije okrivi majku da ne dopušta da s njima provede duže vrijeme. Kad dođe na susret, donese im slatkiše, ponekad se igraju i jedu sladoled. Mlt. B. u razgovoru navodi da tata ne živi s njima, jer "laže i jer se želi rastati od mame". Na upit voli li kada tata dođe, odgovara da ne zna. Kad dođe kupi joj slatkiše,

- da na temelju provedenih radnji, Centar smatra kako je u interesu mlt. I. i mlt. B. da nastave živjeti s majkom te da se majci omogući samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi. Majka pokazuje veću osjetljivost i bolje razumijevanje dječjih potreba u odnosu na oca, također u kontinuitetu vodi adekvatnu brigu o mlt. djeci, osigurava djeci sigurnu, stabilnu i predvidljivu okolinu te uvažava njihovu potrebu za prisutnost drugog roditelja s kojim ne žive.

Vezano za ostvarivanje osobnih odnosa oca i mlt. djece, Centar prvotno (6. listopada 2021.) predlaže da se isti odvijaju srijedom od 16.00 do 18.00 sati u prisutnosti majke. Predloženi opseg je u skladu s ustaljenom praksom roditelja u periodu razdvojenog života, djeca su se na isti prilagodila, a budući da Centar procjenjuje da otac nema kapacitet za samostalno ostvarivanje osobnih odnosa, smatraju da je navedeni prijedlog u interesu djece,

- da je u mišljenju i prijedlogu od 3. veljače 2022. Centar naznačio da su u proteklom razdoblju postojale poteškoće prilikom ostvarivanja osobnih odnosa oca i mlt. kćeri, jer su se odvijali u kući gdje kćeri žive s majkom, a zbog narušenog odnosa supružnika učestalo je dolazilo do konfliktne situacije između T. i S. R., zbog čega nastavak održavanja odnosa na takav način nije u interesu djece.

Stoga Centar predlaže da se susreti između oca i djece odvijaju pod nadzorom stručne osobe Centra svaku drugu subotu od 11.00 do 14.00 sati na neutralnom terenu na način da će majka dovesti djecu i doći po njih. Konačno, dopunom mišljenja i prijedloga Centar je predložio da se osobni odnosi odvijaju pod nadzorom stručne osobe svaku drugu i četvrtu subotu u mjesecu od 11.00 do 14.00 sati u A. c. na način da će majka dovesti djecu i doći po njih,

- da je posebna skrbnica tijekom postupka obavila razgovor s mlt. djecom te je tom prigodom mlt. I. (tada u dobi od jedanaest godina) navela kako živi u kući s mamom te sestrama B. i A. Prije razvoda su svi skupa živjeli u toj kući, a sada tata živi u D. S., u L. sa svojim roditeljima. Ona i sestra su viđale tatu jedan put tjedno na način da je tata dolazio kod njih kući, ali više ne dolazi. Pojašnjava kako tata ne želi više dolaziti, a da ih mama uvijek pita kada žele vidjeti tatu. Dok je tata dolazio, igrali bi čovječe ne ljuti se, gledali TV, ali je tata uvijek ružno govorio mami i sestri, pa je tako sestri A. rekao da ima "glup i nikakav posao", da je debela, a i njoj je rekao da je debela i da ne može ništa. Navodi da ona ima svoj mobitel i tatin broj, ali ga nikad ne zove jer niti on nju ne zove, a može ju dobiti jer je dostupna. Mama joj nikada ne brani da zove tatu, ali ona to ne želi. Tatu nije vidjela više od mjesec dana, a on se ne raspituje kako joj je u školi, niti što uči. Zaključno navodi da je zadovoljna stanjem kakvo je trenutno i da bi tatu voljela viđati kao i do sada, ne mora biti u kući, ali bi bila puno sigurnija da je još netko s njima. Ne bi htjela prespavati kod tate jer se ne osjeća ugodno, a nije dugo vidjela ni baku ni djeda s tatine strane, jer oni nikada ne zovu niti ih dolaze vidjeti,

- da je prilikom razgovora s posebnom skrbnicom mlt. B. (tada u dobi od sedam godina), je navela da živi u kući s mamom i starijim sestrama I. i A., a tata živi kod bake i djeda u L. te navodi kako dugo nije bila tamo. Na pitanje kad je zadnji put vidjela tatu, navodi kako ga je vidjela "davno". Tata je dolazio kod njih kući, a nekada bi ih vodio i na B., ali bi i mama bila prisutna susretima i druženjima. Kad bi tata dolazio igrali bi igrice, pričali i gledali TV. Mama bi uvijek bila u blizini i tako je sigurnija. Navodi kako tata uvijek ružno govori mami, a ne zna jel se naljutio, pa ne dolazi više. Navodi kako bi tatu htjela viđati kao i do sada na način da on dolazi kod njih i da mama bude u blizini, jer joj je tako lakše.

8. Iz navedenog proizlazi, da je mišljenje centra, u skladu sa željama mlt. Djevojčica, da se osobni odnosi s ocem održavaju na „neutralnom“ terenu, te je, budući da je prebivalište djece u N. Z., predložen A. c. kao takvo mjesto. Same djevojčice iskazale su da žele da viđanjima s ocem budući prisutne druge osobe jer se tako osjećaju sigurnije, te je mlt. I. iskazala da se ne bi osjećala ugodno kod tate.

9. Nadalje, iz iskaza djece i majke proizlazi da se osobni odnosi odvijaju rijetko i na kratko vrijeme, da se otac ne zanima za to kako je djevojčicama u školi, dakle ne vodi brigu o svakodnevnom životu i problemima djevojčica a kada su zajedno, daje uvredljive izjave o njima, drugim sestrama i majci što djecu pogađa, a čega očito nije svjestan i nije mu važno.

10. Stručni tim centra procijenio je, da otac nema kapacitet za samostalno ostvarivanje osobnih odnosa s djecom, a prijedlog Centra podržala je i posebna skrbnica u predmetnom postupku jer je isti u skladu s mišljenjem djece. Radi toga je osnovano prvostupanjski sud prihvatio takav prijedlog, imajući na umu da su se i do donošenja odluke susreti odvijali u prisutnosti treće osobe (majke) te su se djevojčice na taj način osjećale sigurno.

11. Kako se otac ni tada, u prisutnosti majke, nije suzdržavao govoriti ružno o majci pa i vrijeđati same djevojčice (da su debele i sl.), a sve navedeno je očito suprotno interesima mlt. djece, to sud smatra opravdanim odrediti održavanje osobnih odnosa pod nadzorom stručne osobe na neutralnom terenu u A. c. Kroz navedene susrete otac treba pokazati da je odgovoran roditelj, poraditi na kvaliteti odnosa sa svojom djecom i stvoriti uvjete za eventualno određivanje susreta bez nadzora u budućnosti.

12. Sud je dakle donio odluku u skladu s trenutnom situacijom, kada između oca i djece ne postoji odnos povjerenja te se djevojčice same s ocem osjećaju nesigurno. One istovremeno, posebno mlađa B., iskazuju želju da oca viđaju, ali tako da mama bude u blizini. Ukoliko želi proširenje osobnih odnosa tuženik treba stvoriti s djecom odnos povjerenja u kojem će djevojčice željeti i moći ostati same s njim i dulje vrijeme od određenog (pri čemu se osobni odnosi mjesecima uopće nisu odvijali niti je to tuženik, kako proizlazi iz provedenih dokaza, uopće pokušavao).

13. Tuženik je u postupku naveo da je nakon razdvajanja od supruge iznajmio stan s novom partnericom, djevojkom u ranim dvadesetim godinama, a nakon prekida tog odnosa se vratio živjeti k svojim roditeljima. Potvrdio je da se liječi u bolnici S. I. zbog PTSP-a i pridruženih dijagnoza. Iz otpusnog pisma nakon hospitalizacije od 9. do 19. lipnja 2020. proizlazi da se unatrag petnaestak godina liječi u ustanovi zbog PTSP-a i bipolarno-afektivnog poremećaja, 2006. je bio tri puta hospitalno liječen, a nakon toga je nastavio povremeni ambulantni tretman.

14. Zahtjev majke da samostalno ostvaruje roditeljsku skrb u odnosu na mlt. djecu nadležni Centar je podržao navodeći da majka pokazuje veću osjetljivost i bolje razumijevanje dječjih potreba u odnosu na oca, u kontinuitetu vodi adekvatnu brigu o mlt. djeci, osigurava djeci sigurnu, stabilnu i predvidljivu okolinu te uvažava njihovu potrebu za prisutnost drugog roditelja s kojim ne žive.

15. Navedeno su, suprotno navodima žalbe, upravo oni odlučni razlozi o kojima ovisi odluka o roditeljskoj skrbi. Svrha te odluke nije ostvarenje prava roditelja da zajednički participiraju u odgoju i obrazovanju djece, već ostvarivanje najboljeg interesa djece, a o kojem tuženik nije do sada adekvatno vodio računa. Tuženik se nije interesirao za obrazovanje djece niti pokazivao veći interes za sudjelovanje u njihovom odgoju. Činjenica da nije osuđivan niti lišen poslovne sposobnosti, ne znači da je tuženik osoba s dovoljnim roditeljskim kapacitetima, kako se prigovara u žalbi. U konkretnom slučaju majka djevojčica vodila je brigu o svim njihovim dnevnim potrebama, odgoju i obrazovanju, a omogućavala im je, u okviru u kojem je to bilo moguće, i održavanje osobnih odnosa s ocem, dok otac, kako je već rečeno, u istom za sada nedovoljno sudjeluje.

16. Navedene je činjenice prvostupanjski sud pravilno utvrdio, u skladu s odredbom čl. 8. ZPP, a o istima je dao i valjane razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

17. Zato je materijalno pravo čl. 56. ObZ i čl. 105. ObZ pravilno primijenjeno, kada je odlučeno o ostvarivanju osobnih odnosa oca i mlt. djece, te da majka samostalno ostvaruje roditeljsku skrb.

18. Na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 14. ožujka 2023.

Predsjednik vijeća:

Milena Frankić, v.r.