REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 329/2021-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice B. Z., OIB …, iz P., koju zastupa punomoćnik S. S., odvjetnik u P., protiv tuženika O. b. P., OIB …, sa sjedištem u P., kojeg zastupa punomoćnica T. T., odvjetnica u P., radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1478/2019-2 od 16. listopada 2019. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli - Pola poslovni broj Pr-250/2017 od 18. srpnja 2019., u sjednici održanoj 14. ožujka 2023.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se revizija tuženika kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom je presudom u točki I. izreke naloženo tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 2.494,56 € (18.322,61 kuna) bruto s pripadajućim zateznim kamatama tekućim na pojedine iznose kako je pobliže određeno u izreci. Nadalje je točki II. izreke naloženo tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.124,49 € (8.472,50 kuna), dok je u točki III. izreke odbijen zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.392,27 € (10.490,07 kuna).
2. Drugostupanjskom je presudom u točki I. izreke djelomično odbijena žalba tuženika Opće bolnice Pula kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda u dijelu točke I. izreke kojim je prihvaćen zahtjev za isplatu bruto razlike plaće u iznosu od 2.494,56 € (18.322,61 kuna) sa zateznim kamatama tekućim na pojedine iznose kako je pobliže označeno u izreci, osim dosuđenih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto plaći, a prvostupanjska je presuda potvrđena i u dijelu pod točkama II. i III. izreke. Nadalje je u točki II. izreke preinačena prvostupanjska presuda u dijelu točke I. izreke kojim je prihvaćen dio zahtjeva tužiteljice za isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto plaći na način da je taj dio zahtjeva tužiteljice odbijen kao neosnovan. Ujedno je u točki III. izreke odbijen zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka.
3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-464/2020-2 od 25. studenoga 2020. dopustio tuženiku izjavljivanje revizije protiv drugostupanjske presude zbog slijedećih pitanja:
Je li je redovni mjesečni fond sati umnožak radnih dana s osam sati u koji ulaze i dani blagdana i neradni dani ili umnožak radnih dana s osam sati bez blagdana i neradnih dana;
Smatraju li se radni sati ostvareni na dan blagdana i obračunavaju li se kao prekovremeni sati iako se radi o redovnom radu radnika koji radi u turnusima 12-24- 12-48 i isti u trenutku kada su odrađeni nisu prešli redovan mjesečni fond sati?.
4. Postupajući po dopuštenju revizijskog suda, protiv navedene presude reviziju podnosi tuženik pobijajući je u dijelu kojim je tužbeni zahtjev prihvaćen pozivom na odredbu članka 382. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) zbog materijalnopravnih pitanja zbog kojih je dopuštena predlažući presudu u pobijanom dijelu preinačiti odbijanjem tužbenog zahtjeva, podredno ukinuti obje nižestupanjske presude i predmet vratiti na ponovno suđenje.
5. Tužiteljica je odgovorila na reviziju tuženika, ocijenila ju je neosnovanom te ju je predložila odbiti.
6. Revizija nije osnovana.
6.1. Predmet je postupka zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće po osnovi prekovremenog rada za rad na blagdan u radnom tjednu u razdoblju od prosinca 2013. do svibnja 2015.
7. U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđene su slijedeće pravno odlučne činjenice:
- da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre na Odjelu objedinjenog hitnog bolničkog prijema,
- da u redovni mjesečni fond ulaze i radni dani i radni sati jer je pravilo da se na dane blagdana koji padaju u vrijeme radnog tjedna od ponedjeljka do petka ne radi zato što su to neradni dani, pa se kao takvi ne mogu računati u redovnu satnicu niti u redovni mjesečni fond radnih sati,
- da tužiteljici nije isplaćena plaća (redovna naknada za blagdan/državni praznik koji pada u radnom tjednu - ne dodatak) za utuženo razdoblje, odnosno kada je tužiteljica prešla puni mjesečni fond sati rada odrađen na blagdan/državni praznik koji pada u radnom tjednu, a tužiteljica za te sate nije dobila plaću,
- da je tužiteljici za sate rada na blagdan/državni praznik izvršen obračun i isplata dodatka na plaću po stopi 150%,
- da je tuženik pogrešno obračunao naknade plaće na koje tužiteljica ima pravo utvrđujući prosjek prethodno isplaćenih plaća od plaća koje su već umanjene po prethodnoj osnovi,
- da razlika neisplaćenog dijela plaće po osnovi neobračunatog dodatka za prekovremeni rad u utuženom razdoblju iznosi 2.494,56 € (18.322,61 kuna) bruto.
8. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja nižestupanjski su sudovi primjenom relevantnih odredbi Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 9/05 - dalje: KU/05), Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 143/13 i 96/15
- dalje: KU/13) zatim odredbi Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08,74/11 i 130/11 - dalje: ZB) te relevantnih odredaba Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14 i 127/17 - dalje: ZR/14) i Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 - dalje: ZOO) ocijenili tužbeni zahtjev u cijelosti osnovanim.
9. Prema odredbi članka 391. stavka 1. ZPP, u povodu revizije iz članka 382. tog Zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
10. S obzirom na sadržaj pitanja u odnosu na koje je revizija dopuštena proizlazi da je u ovom stadiju postupka sporan način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati, odnosno sporno je tumačenje odredbe članka 51. stavka 10. KU/13.
11. Odredbom je članka 51. stavka 10. KU/13 određeno da redovni mjesečni fond radnih sati čine sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna, a mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s osam sati.
12. Prema shvaćanju ovoga suda, s obzirom na odredbu članka 19. stavka 6. KU/13, prema kojoj tumačenje povjerenstva ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, sud je prilikom primjene KU/13 vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU/13 (tako i ovaj sud u odlukama broj Rev 587/2021-2 od 31. kolovoza 2022., Revr 630/2017., i dr.). Pri tome nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili sl.
13. Odredbu članka 51. stavka 10. KU/13 Zajedničko povjerenstvo za tumačenje dva puta je tumačilo. Na 23. sjednici održanoj 1. srpnja 2015. članovi Povjerenstva donijeli su Zaključak broj 148. koji glasi:
''Sukladno Kolektivnom ugovoru, mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s osam sati. Svi sati odrađeni iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad. U skladu s ustavnim izjednačavanjem prava radnika prema Zakonu o blagdanima i neradnim danima, kada blagdan pada u radni dan svaki radnik odrađuje manji broj sati. Poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili u turnusu zaduživati s većim brojem sati od radnika s 40-satnim radnim tjednom. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćen. Primjerice, s obzirom da u listopadu 2015. godine jedan blagdan pada u radni dan mjesečni fond radnih sati za taj mjesec iznosi 168 sati i za sve je radnike isti neovisno u kojim oblicima rada oni rade (od ponedjeljka do petka, u smjeni, turnusu i dr.). Svaki sat rada koji radnik odradi iznad 168 sati predstavlja prekovremeni rad i tako treba biti plaćen.''
14. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na sjednici od 21. prosinca 2015. donijelo je Zaključak broj 153. koji glasi:
''Sukladno Kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s osam sati. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno. Sati odrađeni po redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju se u redovnu mjesečnu satnicu. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima. Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa, a koji pada na radni dan, imaju pravo na naknadu plaće. Ovim zaključkom stavljaju se izvan snage Zaključci broj 21, 48 i 148.''.
15. Ovaj sud ne nalazi da bi s obzirom na opće odredbe obveznog prava trebalo otkloniti primjenu navedenih tumačenja kao sastavnog dijela KU/13 zato što sadržaj tumačenja ne ukazuje na nemoralnost, pretjeranu strogost ili slične moguće razloge otklanjanja njegove primjene.
16. Zaključak broj 153. razlikuje se od Zaključka broj 148. (koji Zaključak je stavljen izvan snage nakon donošenja Zaključka broj 153. u tome što po njemu redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i osam sati, dok je prema Zaključku broj 148. redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati. Zaključak broj 153. o tumačenju odredbe članka 51. stavka 10. KU/13 nije stavljen izvan snage.
17. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na 30. sjednici donijelo je Zaključak broj 169. koji glasi:
''Zaključci povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora. Izmijenjeni zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana donošenja te izmjene.''.
18. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja stupio je na snagu 1. prosinca 2013. te se tumačenje odredbe članka 51. stavka 10. KU/13 doneseno po povjerenstvu pod brojem 148., a prema kojem mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati, primjenjuje od njegovog stupanja na snagu, a utuženo je razdoblje, prema utvrđenju iz pobijane presude, od prosinca 2013. do svibnja 2015..
19. S obzirom na to da je tumačenje broj 148. izmijenjeno (stavljeno izvan snage) tumačenjem broj 153. od 21. prosinca 2015., a prema kojem tumačenju bi redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) i osam sati, od dana izmjene tumačenja, tek od 21. prosinca 2015., (dakle nakon utuženog razdoblja) primjenjuje se tumačenje broj 153.
20. Kao što je već navedeno, tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora obvezuju te predstavljaju sastavni dio Kolektivnog ugovora (članak 19. stavak 6. KU/13). Odredbom je članka 51. KU/13 određeno da se sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu ZB evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenski rad i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati se uvećavaju u postocima navedenim u članku 52. KU/13. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike) tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe članka 51. stavka 9. KU/13.
21. Ispitujući pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojih je dopuštena, revizijski sud ocjenjuje da su sudovi osnovanost tužbenog zahtjeva za isplatu s osnove prekovremenog rada za utuženo razdoblje raspravili pravilnim tumačenjem mjerodavnog materijalnog prava, pa se revizija tuženika ukazuje neosnovnom te ju je kao takvu valjalo odbiti temeljem odredbe članka 393. ZPP radi čega je presuđeno kao u izreci.
Zagreb, 14. ožujka 2023.
Predsjednica vijeća:
Viktorija Lovrić, v.r.
