REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: 37 Pž-927/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac doc. dr. sc. Jelena Čuveljak u pravnoj stvari tužitelja-predlagatelja osiguranja IGOR & SONS, OIB 31308344595, Avenue Edouard Vaillant 34, Boulogne-billancourt, Francuska, kojeg zastupa punomoćnica Darja Maoduš Palić, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Palić i Partneri j.t.d. iz Zagreba, Crkvenog križa 33, protiv tuženika-protivnika osiguranja UNLIMITED COMMUNICATION d.o.o., OIB 36263560033, Zagreb, Ulica Vladimira Ruždjaka 2B, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Garac, odvjetnik iz Zagreba, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika-protivnika osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-800/2022 od 22. prosinca 2022., 13. ožujka 2023.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-800/2022 od 22. prosinca 2022.
Obrazloženje
1. Rješenjem citiranim u izreci ove odluke određena je prethodna mjera radi osiguranja tužiteljeve novčane tražbine u iznosu od 44.609,00 EUR s kamatama i troškovima ovršnog postupka te je naloženo Financijskoj agenciji da bankama kod kojih tuženik ima otvorene račune i oročena novčana sredstva izda nalog sa zabranom da tuženiku ili trećoj osobi, po nalogu tuženika, isplati s njegovog računa novčani iznos za koji je određena prethodna mjera.
2. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je predlagatelj osiguranja (dalje u tekstu: tužitelj) kao ovrhovoditelj protiv protivnika osiguranja (dalje u tekstu: tuženik) kao ovršenika pokrenuo ovrhu a tuženik je protiv rješenja o ovrsi javnog bilježnika, podnio pravovremeni prigovor, zbog čega je daljnji postupak nastavljen prema odredbama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP). Tužitelj je naveo da su stranke bile u poslovnom odnosu i kako su korištenje autorskog djela te usluge njegova servisiranja odnosno ispravljanja pogrešaka dorade i prerade kao i davanje izvješća o korištenju aplikacije naplaćivana tuženiku putem tužitelja. Igor Račić je bio osnivač i direktor tužitelja, kao i osnivač i član društva tuženika koji je 2016. stvorio i stavio na raspolaganje tuženiku autorsko djelo, računalni program, aplikaciju naziva TAPOINT, ali pravo iskorištavanja predmetnog autorskog djela nije uređeno ugovorom u pisanom obliku, jer je tužitelj u vrijeme stvaranja djela i njegove implementacije kod tuženikovih klijenata bio vlasnik tuženika, a i radi toga što je s Markom Račićem, sadašnjim direktorom i vlasnikom tuženika, u rodbinskoj vezi. Ta aplikacija je instalirana kod niza klijenata, ali nakon što je Igor Račić istupio iz tvrtke tuženika-protivnika osiguranja, suradnja između stranka je nastavljena na način da je Valamar nastavio koristiti aplikaciju TAPOINT i za takvo korištenje je nastavio plaćati naknadu tuženiku, a Igor Račić je nastavio pružati usluge servisiranja, ispravljanja grešaka, dorade i sl. svog autorskog djela - aplikacije TAPOINT-a. Korištenje autorskog djela te usluge njegova servisiranja odnosno ispravljanja grešaka, dorade i prerade i sl. kao i davanje izvješća o korištenju aplikacije, Igor Račić je naplaćivao tuženiku putem svog francuskog društva IGOR & SONS S.A.S.U, a visina naknade za korištenje/usluge utvrđivala se na temelju podataka o prihodima koje je tuženik ostvario u poslu s Valamarom i to po ključu kojega je Igor Račić dogovorio s Markom Račićem. Suradnja se odvijala nesmetano između stranaka od istupa Igora Račića iz tvrtke tuženika u listopadu 2019. pa sve do veljače 2022. godine kada je tužitelj ispostavio tuženiku utuženi račun za korištenje TAPOINT-a i njegovo održavanje u prethodnoj godini. Iz nalaza i mišljenje vještaka dr. sc. Denisa Hrestak, dipl. ing. proizlazi da je nositelj autorskih prava tvrtka Igor & Sons, odnosno Igor Račić kao osoba koja je kreirala aplikaciju, a korisnik aplikacije je Valamar Riviera d.d. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da je tužitelj učinio vjerojatnim svoju tražbinu sukladno odredbi čl. 501.a ZPP-a.
3. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio tuženik – protivnik osiguranja zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava te predlaže da ovaj sud ukine pobijano rješenje. U žalbi u bitnome ponavlja navode istaknute u tijeku postupka pred sudom prvog stupnja zašto smatra da tražbina tužitelja nije osnovana.
Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
Ispitavši pobijano rješenje na temelju odredaba čl. 365. st. 1. i 2. te čl. 381. ZPP-a, u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava (čl. 356. ZPP-a), ovaj sud utvrđuje da je ono pravilno i zakonito.
5. Predmetni se postupak vodi povodom prigovora protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave a pobijana odluka je donesena na tužiteljev prijedlog sukladno odredbi čl. 501.a ZPP-a.
6. Odredbom čl. 501.a ZPP-a propisano je da će sud u postupku pred trgovačkim sudovima koji se vodi povodom prigovora protiv platnog naloga na temelju vjerodostojne isprave ili rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, najkasnije do zaključenja glavne rasprave na prijedlog tužitelja, neovisno o uvjetima za određivanje prethodne mjere, odrediti zabranu banci da tuženiku ili trećoj osobi, po nalogu tuženika, isplati s njegova računa novčani iznos za koji je određena prethodna mjera, u pravilu iznos sporne tražbine, osim ako iz navoda u prigovoru i spisu priloženih isprava proizlazi veća vjerojatnost da tuženik uspije u sporu.
7. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da sud može odrediti predmetnu mjeru osiguranja ako su kumulativno ispunjene sljedeće pretpostavke: a) ako se spor o osnovanosti tužbenog zahtjeva vodi povodom prigovora protiv platnog naloga na temelju vjerodostojne isprave ili rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i b) ako je tužitelj do zaključenja glavne rasprave podnio prijedlog da se odredi zabrana banci da tuženiku ili trećoj osobi po nalogu tuženika, isplati s njegova računa novčani iznos za koji je određena prethodna mjera - osim ako iz navoda u prigovoru i spisu priloženih isprava proizlazi veća vjerojatnost da tuženik uspije u sporu. Ako su ispunjene te pretpostavke, sud će najkasnije do zaključenja glavne rasprave odrediti predloženu mjeru osiguranja.
8. Dakle, za pružanje pravne zaštite propisane odredbom čl. 501.a ZPP-a, dovoljno je da tužitelj učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, odnosno da je veća vjerojatnost da će on uspjeti u sporu, a i konkretnom slučaju je tužitelj dokazao da su stranke bile u poslovnom odnosu temeljem kojeg je tuženik autorsko djelo tuženika – program TAPOINT isporučivao trećim osobama a tužitelj je i održavao predmetni program za korisnike predmetne aplikacije, te je u tijeku postupka dokazao da je veća vjerojatnost da tužitelj uspije u postupku.
9. S obzirom na prethodno iznijete i utvrđene okolnosti, imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno ocijenio da je u konkretnom slučaju predlagatelj svoju tražbinu učinio vjerojatnom te da postoji veća vjerojatnost da će u ovom sporu uspjeti predlagatelj, a ne protivnik osiguranja.
10. Kako, dakle, tuženik svojim žalbenim navodima nije doveo u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, valjalo je sukladno čl. 380. t. 2. ZPP-a žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.
Zagreb, 13. ožujka 2023.
Sudac
doc. dr. sc. Jelena Čuveljak
Broj zapisa: 9-30856-169bc
Kontrolni broj: 00393-18e47-8a0f4
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Jelena Čuveljak, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
