Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-477/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Denis Pancirov Parcen, u pravnoj stvari tužitelja J. R., OIB: …, D. zastupan po punomoćniku I. S., odvjetniku u Z., protiv tuženika T. R., OIB: …, D., zastupan po punomoćnici I. R., odvjetnici u Z., radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Psp-31/2022 od 2. siječnja 2023., 10. ožujka 2023.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Psp-31/2022 od 2. siječnja 2023.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim pobijanim rješenjem riješeno je:

"I. Utvrđuje se da je tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti prolaza i provoza u korist nekretnine kat. čest. 5205 oznake zemljišta pašnjak, maslinjak, oranica i maslinjak ukupne površine 8206 m[2] upisane u zk. ul. 596 k.o. S. kao povlasnog dobra, na teret nekretnine katastarske oznake kat. čest. 5212 oznake zemljišta D., dvorište površine 2228 m[2] upisana u zk. ul. 31 k.o. S. kao poslužnog dobra na način da je dana 27. ožujka 2021. na dijelu kat. čest. 5212 k.o. S. kao poslužne nekretnine razvukao žicu preko željeznih kolaca, visine cca 1- 1,20m, a koji dio je na Izmjeni skice sudskog očevida koju je izradio F. V. dipl. ing. geod. dana 14. srpnja 2022. godine, a koja Izmjena skice sudskog očevida je sastavni dio ovog rješenja označen slovima A-B i širine 7.55 m na koji način je zagradio i onemogućio tužitelju da vrši posjed prava stvarne služnosti prolaza i provoza na predmetnoj nekretnini, slijedom čega se nalaže tuženiku uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja na način da ukloni žicu i željezne kolce na dijelu koji je na Izmjeni skice sudskog očevida koju je izradio F. V. dipl. ing. geod. dana 14. srpnja 2022. godine, a koja Skica je sastavni dio ovog rješenja označen slovima A-B, te mu se zabranjuje takvo ili slično smetanje ubuduće, sve to u roku od 24 sata II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 849,48 EUR (6.400,00 kuna), u roku od 15 dana."

2. Pravovremeno podnesenom žalbom tu presudu pobija tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava, kao i odluke suda o troškovima postupka, predlaže da drugostupanjski sud prihvati žalbu tuženika, preinači odluku suda na način da donese rješenje kojim se smatra da je tužba povučena, podredno odbije tužitelja sa tužbenim zahtjevom u cijelosti uz dosudu troškova postupka tuženiku.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da ga tuženik smetao u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti prolaza i provoza u korist nekretnine kat. čest. 5205 oznake zemljišta, pašnjak, maslinjak, oranica i maslinjak ukupne površine 8206 m[2] kao povlasnog dobra na teret nekretnine kat. čest. 5212 oznake zemljišta D., dvorište površine 2228 m[2] k.o. S. kao poslužnog dobra dana 27. ožujka 2021. i na način kako je to utvrđeno pobijanim rješenjem suda prvog stupnja.

6. Ispitujući pobijano rješenje povodom žalbe tuženika glede ukazane apsolutno bitne povrede odredaba Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje u tekstu: ZPP), iz članka 354. stavka 2. točke 11. ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio ukazanu bitnu povredu budući da rješenje sadrži jasne, valjane i obrazložene razloge o odlučnim činjenicama, te se isto može ispitati a ne postoji proturječnost između onoga što se u obrazloženju rješenja navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima svjedoka danih u postupku.

7. Istovremeno ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio ni jednu od bitnih povreda normiranih odredbom članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a.

8. Pogrešno žalitelj smatra da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz članka 354. stavak 1. u svezi sa člankom 295. stavka 2. ZPP-a kojim se normira da ako sa ročišta za glavnu raspravu opravdano izostanu obje stranke, ili ako s ročišta opravdano izostane tužitelj, a tuženik se ne upusti u raspravljanje, smatrat će se da je tužitelj povukao tužbu, a sve s obzirom na činjenicu da je na ročištu održanom 12. srpnja 2022. prvostupanjski sud zakazao ročište koje će se održati 12. rujna 2022. a na koje je tužitelj uredno pozvan i na koje ročište nije pristupio, a tuženik se nije htio upustiti u raspravljanje, stoga tuženik smatra da je došlo do povlačenja tužbe.

9. Odredbom članka 43. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22 – stupio na snagu 22. srpnja 2022.), izmijenjen je članak 295. stavak 2., te se iza članka 295. stavka 2. dodaje stavak 3. koji glasi: Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka sud može, ocjenjujući sve okolnosti:

- zaključiti glavnu raspravu i odlučiti o tužbi, odnosno tužbenom zahtjevu na temelju već izvedenih dokaza te stanja spisa ako smatra da je predmet dovoljno raspravljen ili

- zbog važnih razloga odgoditi ročište za glavnu raspravu i to najviše jednom tijekom cjelokupne glavne rasprave.

10. Dakle proizlazi da je prvostupanjski sud nije morao donijeti rješenje o presumiranom povlačenju tužbe.

11. Među strankama nije sporno da je tuženik postavio žičanu ogradu dana 27. ožujka 2011. na dijelu kat. čest. 5212 k.o. S. i razvukao je preko željeznih kolaca visine 1 do 1,20 m.

12. Sporno je među strankama da li je tuženik postavljanjem navedene žičane ograde smetao tužitelja u zadnjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti prolaza i provoza.

13. Nesporno je da je kao vlasnik čest. zem. 5212 k.o. S. upisan tuženik a čest. zem. 5221 k.o. S. tužitelj.

14. Iz postupka proizlazi:

- da je pred Općinskim sudom u Zadru pod poslovnim brojem P-484/2021 u tijeku parnični postupak po tužbi tužitelja u ovom postupku protiv tuženika u ovom postupku radi utvrđenja postojanja prava stvarne služnosti,

- da iz očevida na licu mjesta proizlazi da nekretninu tužitelja čest. zem. 5221 od nekretnine tuženika čest. zem. 5212 dijeli asfaltni put-ulica te da se na nekretnini tuženika nalazi utabani put koji vodi do nekretnine na kojoj tužitelj ima posađene masline čest. zem. 5205, a i neposrednim opažanjem suda utvrđeno je da je utabani put prostire od asfaltirane ceste-P. T. sve do maslinika tužitelja i to u površini na način kako je označio geometar vještak u svom nalazu i mišljenju od 14. srpnja 2022.

15. Prvostupanjski sud je pravilno ocijenio iskaze svjedoka N. M., M. S. i M. R. iz čijih iskaza proizlazi da još od 1989. od kada je tužitelj napravio kuću na svojoj nekretnini nesmetano se koristi putem koji je označen u skici kao utaban put da bi došao do svojeg maslinika, te da je tuženik postavio žičanu ogradu, te da se tužitelj više ne može koristiti utabanim putem do svoje nekretnine na kojoj su masline.

16. Iskaz svjedoka N. M. koji je iskazao da se kokošinjac tužitelja nalazi na njegovoj zemlji (na kojoj je maslinik) i da bi tužitelj za doći do kokošinjca morao zaobići žičanu ogradu da bi došao do utabanog puta i tako do kokošinjca, a na što ukazuje tuženiku žalbi, je irelevantan u konkretnoj pravnoj stvari, budući da tužitelj želi ostati u posjedu stvarne služnosti i prolaza i provoza u korist svoje nekretnine utabanim putem, na način kako je dolazio do tada, pa sama činjenica što on koristi "alternativan način" za dolazak do utabanog puta i do svoje nekretnine ne umanjuje činjenicu da on ne može preko utabanog puta dolaziti do svoje nekretnine direktno kako je dolazio i do tada.

17. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da se tužitelj nalazi u posjedu tzv. utabanog puta najmanje od 1989. kojim utabanim putem prolazi i provozi se do nekretnine na kojoj ima masline.

18. Također pravilno nije prihvaćen kao vjerodostojan iskaz tuženika da je on bratu 2018. rekao da ne prolazi tim putem, jer je to suprotno iskazima i samog tužitelja i saslušanih svjedoka.

19. Isto tako mogućnost da tužitelj dođe do svoje nekretnine na drugi način nije predmet ovog postupka.

20. Naime, odredbom članka 441. ZPP-a normirano je da se u tužbi zbog smetanja posjeda ograničava raspravljanje samo na raspravljanje i dokazivanje činjenice posljednjeg stana posjeda i nastalog smetanja a da je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti, poštenju posjeda ili zahtjevima za naknadu štete.

21. Odredbom članka 21. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV) normirao je da tko drugoga samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava u posjedu ili bi ga oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, a pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana saznanja ako je smetan i saznao za čin smetanja počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

22. Nije sporno da je tužba u konkretnoj pravnoj stvari podnesena u rokovima iz članka 21. stavka 3. ZV-a.

23. Odredbom članka 22. ZV-a normirano je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda naredi uspostava posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje posjeda.

24. Kako je i prema utvrđenju ovog suda tužitelj bio zadnji, mirni i faktični posjednik prava stvarne služnosti i prolaza i provoza u korist svoje nekretnine kat. čest. 5205 kao povlasnog dobra na teret nekretnine oznake 5212 kao poslužnog dobra, to je ovaj sud odbio žalbu tuženika kao neosnovanu, a potvrdio prvostupanjsko rješenje temeljem odredbe članka 380. stavak 1. točka 2. ZPP-a.

U Splitu 10. ožujka 2023.

Sutkinja:

Denis Pancirov Parcen, v. r.