Republika Hrvatska
Županijski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 1
Poslovni broj: Gž-118/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, po sutkinji Smiljki Premužić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja B. I., P. 29, S., O.: …, zastupanog po punomoćnici N. S., odvjetnici u Z., protiv protustranke S. L., odsutne i nepoznata boravišta, radi priznanja strane sudske odluke, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu broj R1-66/2022-7 od 11. listopada 2022., dana 10. ožujka 2023.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba predlagatelja i ukida rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu broj R1-66/2022-7 od 11. listopada 2022., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1.Prvostupanjskim rješenjem riješeno je tako da izreka u cijelosti glasi:
"Odbija se prijedlog predlagatelja za priznanje presude Općinskog suda u Alkmaaru 34735/ES RK 98-6304 od 18. veljače 1999."
2.Protiv ovog rješenja pravovremeno je izjavio žalbu predlagatelj, navodeći da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže da se njegova žalba uvaži, pobijano rješenje preinači, sukladno žalbenim navodima, a podredno ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovnu odluku.
3. Žalba je osnovana.
4.Prvostupanjski sud je odbio prijedlog predlagatelja za priznanje strane sudske odluke iz razloga što nije pobliže označena protustranka koja bi imala pravo na sudjelovanje u ovom postupku i ulaganje eventualnog prigovora u smislu odredbe članka 68. Zakona o međunarodnom privatnom pravu ("Narodne novine" broj 101/17). Smatra da nisu ispunjeni uvjeti za priznanje predmetne strane odluke, obzirom na činjenicu da je za protustranku navedeno samo ime i prezime, te ni jedan drugi podatak koji bi je identificirao, pa da tako nije poznato, je li državljanka Republike Hrvatske i koje joj je zadnje poznato prebivalište, kao i zbog toga što niti u odluci čije se priznanje traži, tužena S. L. je navedena bez osobnih podataka kao odsutna i bez poznatog mjesta prebivališta i boravišta.
5. Postupak priznanja strane sudske odluke je dvostranački, pa obzirom da je postupak iz kojeg potječe sudska odluka, čije se priznanje traži, bio dvostranački postupak, a radi se o postupku razvoda braka, to svakako i u ovom postupku priznanja strane sudske odluke treba biti i i protustranka naznačena. Točno je da je predlagatelj kao protustranku u svom prijedlogu naznačio S. L., odsutnu i nepoznatog boravišta, a bez bilo kakovih drugih podataka. No, po ocjeni ovoga suda, to samo za sebe nije dovoljan razlog za odbijanje podnesenog prijedloga.
6. Naime, na izvanparnični postupak supsidijarno se primjenjuju i odredbe parničnog postupka, a prema članku 106. stavak 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. i 70/19 – dalje: ZPP) podnesci, a u ovom slučaju prijedlog, moraju biti razumljivi i moraju sadržavati sve ono što je potrebno da bi se u vezi s njima moglo postupiti, a osobito trebaju sadržavati oznaku suda, ime, prebivalište, odnosno boravište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika ako ih imaju, osobni identifikacijski broj stranke koja podnosi podnesak, predmet spora, sadržaj izjave i potpis podnositelja. Obzirom da prijedlog predlagatelja doista ne sadrži prebivalište, odnosno boravište protustranke S. L., to je prvostupanjski sud trebao postupiti u smislu članka 109. stav 1. i 2. ZPP-a i pozvati predlagatelja na ispravak, odnosno dopunu prijedloga.
7. Iz priloga I. Potvrde iz članka 39. Uredbe vijeća (EZ) br. 2001/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću, kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000 ( list 27-28 spisa) od 18. svibnja 2022. proizlazi da je protustranaka, rođena u Dubrovniku 3. siječnja 1969. godine, da je sudska odluka, čije se priznanje traži u državi članici u kojoj je donesena pravomoćna 23. lipnja 1999. godine, da je ta odluka donesena u odsustvu stranke, a što omogućava predlagatelju traženje adrese od policijske postaje, a ukoliko to nije moguće utvrditi postoji institut skrbnika, kojeg se može zahtijevati od Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb u smislu članka 241. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" 113/15 i 98/19 –dalje: ObZ), a u krajnjem slučaju, ako ni to nije moguće, postoji mogućnost predlaganja postavljanja privremenog zastupnika u smislu članka 84. ZPP-a.
8. S obzirom na izloženo, valjalo je uvažiti žalbu predlagatelja, ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, sukladno članku 380. točka 3. ZPP-a.
9. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će najprije postupiti u smislu članka 109. stavak 1. i 2. ZPP-a, a potom će ovisno o prijedlozima predlagatelja donijeti daljnju odluku u ovom predmetnu.
10.Radi navedenog, riješeno je kao u izreci.
Bjelovar, 10. ožujka 2023.
Sutkinja
Smiljka Premužić
