REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Pr-4611/2021-14 Ex
vojarna Sveti Križ, Dračevac
S P L I T
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, a na prijedlog više sudske savjetnice-specijalista Mirande Marušić, u pravnoj stvari tužiteljice B. C. OIB: …, S., koju zastupa punomoćnica M. R.-Š., odvjetnica u S., protiv tuženika Z. z. h. m. S.-d. ž. , OIB:… , S.,, zastupan po ravnatelju i zz L. L., a ovaj po punomoćnicima odvjetnicima iz O. d. L.&p. d.o.o, radi isplate, nakon održane usmene i javne glavne rasprave, zaključene dana 10.veljače 2023., u nazočnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice, a u izočnosti uredno pozvanog punomoćnika tuženika, dne 10.ožujka 2023.,
p r e s u d i o j e
I/ Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici razliku manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je trebao isplatiti po osnovi dodataka na plaću, te po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i bolovanja, za razdoblje od 01. veljače 2016.g. do 31.prosinca 2021.g. u ukupnom iznosu od 485,45 €[1] / 3.657,66 kuna zajedno s pripadajućom:
- zakonskom kamatom koja na iznos od 9,43 € / 71,06 kuna teče od 15. travanj 2016. - zakonskom kamatom koja na iznos od 11,08 € / 83,46 kuna teče od 15. srpanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 4,40 €/ 33,16 kuna teče od 15. listopad 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 14,30 €/107,77 kuna teče od 15.siječanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 19,85 €/ 149,56 kuna teče od 15. travanj 2017.
-zakonskom kamatom koja na iznos od 36,11 €/ 272,10 kuna teče od 15. listopad 2017.
-zakonskom kamatom koja na iznos od 11,05 €/ 83,25 kuna teče od 15. siječanj 2018.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 18,75 € / 141,28 kuna teče od 15. travanj 2018.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 48,14 € / 362,70 kuna teče od 15. srpanj 2018.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 62,18 € / 468,48 kuna teče od 15. listopad 2018.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 10,80 € / 81,41 kuna teče od 15. studeni 2018.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 12,34 € / 93,00 kuna teče od 15. siječanj 2019.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 48,32 € / 364,04 kuna teče od 15. travanj 2019.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 41,56 € / 313,10 kuna teče od 15. srpanj 2019.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 97,53 € / 734,86 kuna teče od 15. listopad 2019.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 3,21 € / 24,18 kuna teče od 15. siječanj 2020.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,48 € / 3,61 kuna teče od 15. veljača 2020.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 1,21 € / 9,14 kuna teče od 15. ožujak 2020.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 34,71 € / 261,50 kuna teče od 15. travanj 2020.
do 31.12.2022., po stopi koja se obračunava, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je
Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.
II/ Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici parnični trošak u iznosu od 883,14 eura[2] / 6.654,02 kuna uvećan za zakonsku kamatu tekuću od dana donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.
Obrazloženje
1.Tužiteljica je dana 26.veljače 2021.god. podnijela kod ovog suda tužbu protiv tuženika radi isplate. U tužbi navodi kako je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinska sestra/tehničar u timu 2HM te da joj je tuženik zbog pogrešnog načina obračuna u posljednjih pet godina pogrešno isplatio i obračunao naknadu plaće. Radni odnos tužiteljice da je reguliran Zakonom o radu , Kolektivnim ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja , Dodacima Kolektivnom ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. Obzirom na činjenicu da tužiteljica obavlja poslove radnog mjesta zdravstvenog radnika, ista je radila u otežanim uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom, pa joj sukladno čl.94 Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, dalje u tekstu ZR ) pripada pravo na povećanu plaću. U spornom razdoblju tuženik da je tužiteljici isplaćivao dodatke samo na redoviti rad, dok joj je na određene sate prekovremenog rada plaćao samo uvećanje od 50% za prekovremeni rad bez ostalih uvećanja za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, iako je čl.51. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.49. KU-a (NN 29/18), propisano kako se navedeni dodaci međusobno ne isključuju (dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom). Odredbom iz čl.57. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.55. KU-a (NN 29/18) je propisano da zdravstveni radnik u Zavodu za hitnu medicinu za otežane uvjete rada ima pravo na uvećanje plaće za 20%, odnosno 23% od 01.rujna 2019.g. sukladno Dodatku II. KU-a (NN 92/19), koji dodatak nije isplaćen tužiteljici za sve odrađene sate (dodatak za otežane uvjete rada). Prema odredbi iz čl.59.a. Dodatka I. KU-a (NN 96/15), koja se primjenjuje od 01.listopada 2015.g., kao i odredbom čl.58. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18), zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja imaju pravo na dodatak na plaću u iznosu od 4%, odnosno 8% od 01.rujna 2019.g., sukladno Dodatku II. KU-a (NN 92/19), koji dodatak nije isplaćen tužiteljici za sve odrađene sate (dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi). Prethodna činjenica ima za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad.
Također, sukladno odredbama čl.81. ZOR-a i čl.37. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.34. KU-a (NN 29/18), radnik ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca. Međutim, tuženik naknadu za godišnji odmor nije obračunavao i isplaćivao sukladno prethodno citiranim odredbama ZOR-a i KU-a.
1.1.Temeljem svega navedenog, tužiteljica potražuje od tuženika, a nakon preciziranja tužbenog zahtjeva u podnesku od 7.veljače 2023. isplatu razlike manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je trebao isplatiti i to po osnovi po osnovi dodataka na plaću, te po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i bolovanja, za razdoblje od 01. veljače 2016.g. do 31. prosinca 2021.g. u ukupnom iznosu od 485,45 eura/3.657,66 kuna zajedno s pripadajućim zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate, bez zakonskih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, kao i trošak postupka.
2. U odgovoru na tužbu tuženik poriče navode tužbe kao neosnovane, protivi se tužbenom zahtjevu kao u pogledu osnove tako i visine te predlaže da isti bude odbijen.Tuženik navodi kako je tužitelju obračunavao plaću sukladno svim važećim propisima uz napomenu da se obračun plaće vrši preko jedinstvenog registra zaposlenih u javnom sektoru. Tuženik je istakao i prigovor zastare
3. Sud je tijekom postupka izveo dokaz pregledom pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za računovodstvo i financije Darke Cecić i pregledom obračunskih platnih lista za tužiteljicu za utuženo razdoblje i evidencije o radnom vremenu za tužiteljicu od 2/2016. do 10/2022. koja dokumentacija je sastavni dio tog nalaza i mišljenja.
4. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan. Tužiteljica je popisala parnični trošak.
5. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike manje isplaćene plaće u razdoblju od 26.veljače 2016. do 31. prosinca 2021.g. i to s osnova neisplaćenog dodatka za otežane uvjete rada i dodatka za odgovornost za život i zdravlje ljudi, te s osnova manje isplaćene naknade plaće za godišnji odmor i naknade za bolovanje.
6. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinska sestra u timu 1 HM , a isto je razvidno i pregledom obračunskih lista za isplatu plaće- naknade za tužiteljicu.
7. Sporna je između parničnih stranaka osnovanost i visina tužbenog zahtjeva. Među strankama je sporno i je li za potraživanje tužiteljice nastupila zastara.
8. Istaknuti prigovor zastare je neosnovan. Naime, tužba je sudu podnijeta dana 26.veljače 2021., time da je najstariji pojedinačni iznos dospio na naplatu 15.travnaj 2016, , pa nije prošao petogodišnji zastarni rok iz čl. 139 Zakona o radu Zakona o radu ( Narodne novine, broj 93/14,127/17 i 98/19, dalje u tekstu ZR) u odnosu na nijedan pojedinačno navedeni bruto iznos plaće koji tužiteljica potražuje.
9. Odredbom čl. 47. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" br. 143/13. i 96/15, dalje: KU/13), odnosno, čl. 45. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine br. 29/18.,35/19, 78/19, 92/19 dalje KU/18), propisano je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća. Pitanje plaće je na isti način definirano čl. 51. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" br. 141/12., dalje: TKU/12) odnosno čl. 50 Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" br. 128/17., dalje: TKU/17)
10. Iz odredbi čl. 57. KU/13 i čl. 55. KU/18 proizlazi da zdravstveni radnik u zavodu za hitnu medicinu ima pravo na dodatak na plaću na ime posebnih (otežanih) uvjeta za 20% do 31.8.2019., a od 1.9.2019. za 23%.
11. Nadalje, odredba čl. 59.a Dodatka I Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" br. 96/15) koja se primjenjuje od 1. listopada 2015. propisuje, da iznimno od čl. 59. tog Ugovora zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi i ostali zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja ostvaruju dodatka na plaću u iznosu od 4% od osnovne plaće. Nadalje, odredba čl. 24. Dodatka II KU koja se primjenjuje od 1. rujna 2019. propisuje da zdravstveni i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u postupku dijagnostike i liječenja ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 8% od osnovne plaće.
12. S obzirom je tužiteljica u utuženome razdoblju obavljala poslove radnog mjesta medicinska sestra u timu 1 HM, tužiteljica je radila u posebnim uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom pa kao zdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu i liječenju ima pravo na uvećanje plaće zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi i zbog posebnih uvjeta rada.
13. Nadalje, kako je među strankama sporno je li tuženik u utuženom razdoblju obračunavao i isplaćivao plaće tužitelju u skladu važećim pravnim propisima proizlazi, da ukoliko nije, da bi u tom slučaju i naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad bila pogrešno obračunata i isplaćena.
13.1. Naime, čl.81. Zakona o radu ("Narodne novine" br., 93/14., 127/17. i 98/19., dalje: ZR/14propisuje da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).
13.2. Članak 36. KU/13 propisuje da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije. .
Članak 34. st.1 i 2 KU/18 propisuje da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije. Od 1.rujna 2019. Dodatkom II KU/19 izmijenjen je stavak 2.čl. 34 tako da isti glasi:"za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu odnosno u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad), ako je to povoljnije za radnika.
13.3. Odredbom čl. 59. st. 1. TKU/12, odnosno čl. 58. st. 1. TKU/17 propisano je da ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, da mu pripada naknada plaće u visini od 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca
14. Slijedom navedenog, sud je po prijedlogu tužiteljice izveo dokaz financijskim vještačenjem kako bi se utvrdilo je li tuženik ispravno obračunao i isplatio tužiteljici ostvareni rad u utuženom razdoblju.
15. Vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za knjigovodstvo i financije Darki Cecić od 15.prosinca 2022. koje je sačinjeno po uvidu u mjesečne platne liste tužiteljice od 1. veljače 2016. do 31. prosinca 2021. godine i odjelne liste s planom rada za period veljača 2016. - prosinac 2021. godine vještak je utvrdio da je tužiteljici za razdoblje od 1.veljače 2016.godine do 31.prosinca 2021.godine tuženik izvršio isplatu svih dodataka na plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom na sve odrađene sate. Nadalje, vještak je utvrdio kako su zaključno s ožujkom 2020. dodaci za otežane uvjete rada te za odgovornost za život i zdravlje ljudi obračunati samo za one sate koji su evidentirani u redovnoj satnici,odnosno da ni u jednom mjesecu u tom razdoblju nisu obračunati dodaci za sate koji su evidentirani kao prekovremeni sati, a nakon ožujka 2020. godine obračun dodataka za otežane uvjete rada te za odgovornost za život i zdravlje ljudi točno evidentiran i plaćen. Vještakinja je dala mišljenje da kod obračuna plaća za promatrano razdoblje , tuženik nije obračunao i isplatio tužiteljici: dodatke na plaću za otežane uvjete rada ukupno 2.658,06 kn, dodatke na plaću za odgovornost za život i zdravlje ljudi ukupno 614,97 kn i naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ukupno 384,63 kn, odnosno u sveukupnom bruto iznosu od 3.657,66 kn.
16. Na nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu imale prigovor, pa ga prihvaća i ovaj sud kao vjerodostojan jer je dat od stručnjaka uz dovoljno i razumljivo obrazloženje.
17. Stoga kako tužiteljici kolektivni ugovori daju istodobno pravo na više različitih dodataka, tužiteljica ima pravo na isplatu kumulativno svih dodataka koje je pripadaju (dodatak za posebne uvjete rada i dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi) zajedno s dodatkom za prekovremeni rad. Naime isplata dodatka za prekovremeni rad, ne isključuje pravo tužiteljice na isplatu tih dodataka jer tužiteljica i kad radi prekovremeno, također radi u svojstvu radnika u otežanim uvjetima, posebnim uvjetima rada te u svojstvu zdravstvenog radnika koji sudjeluju u postupku dijagnostike i liječenja te ostvaruju dodatak na plaću zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi. Tužiteljici pripada pravo na dodatak na plaću za posebne uvjete rada, kao i dodatak na plaću zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi neovisno o tome je li rad ostvaren u redovnom radnom vremenu ili kao prekovremeni rad, jer ukoliko postoje otežani uvjeti rada,te postoji odgovornost za život i zdravlje ljudi, tada oni postoje i pri redovnom i pri prekovremenom radu.
18. Slijedom svega navedenoga sud je imajući u vidu nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje prihvatio konačno precizirani tužbeni zahtjev tužiteljice za isplatu bruto iznosa od 485,45 eura /3.657,66 kuna na ime razlike plaće po osnovi dodatka na plaću s osnova posebnih uvjeta rada i iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi te razlike naknade za godišnji odmor i bolovanje, kao osnovan, sa zakonskim zateznim kamata na pojedinačne mjesečne koje teku od dospijeća, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, sadržanih u navedenim bruto iznosima i stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude. Odluka o kamatama donesena je i sukladno odredbi čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18,126/21,114/22 i 156/22, dalje ZOO ), koja propisuje da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Stopa zatezne kamate određena je čl. 29. st. 2. ZOO-a.. Na sve dosuđene iznose tužiteljici je dosuđena i zatezna kamata sukladno odredbi članka 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18,126/21,114/22 i 156/22, dalje ZOO), osim u dijelu koji se odnosi na zatezne kamate na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, sadržanim u bruto iznosu plaće, što je tužiteljica i specificirala u tužbenom zahtjevu.
19. Odluka o parničnom trošku temelji se odredbi čl. 154. st. 1., te čl. 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19) pa je tužiteljici imajući u vidu vrijednost predmeta spora i popisani trošak valjalo priznati sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15.,37/22 i 126/22 ) trošak za sastav tužbe 50 bodova, za zastupanje na ročištima od 26.rujna 2022. i 10.veljače 2022. po 50 bodova, za sastav dva podneska po 50 bodova, za pristup ročištu za objavu i uručenje presude od 10.ožujka 2023. 25 bodova, što pomnoženo s 1,99 eura koliko iznosi vrijednost boda uz PDV daje iznos od 684,06 eura Tužiteljici je valjalo obistiniti i trošak koji je imala radi izrade nalaza i mišljenja vještaka u iznosu od 199,08 eura, tako da ukupan trošak koji je tuženik dužan nadoknaditi tužiteljici iznosi 883,14 eura/ 6.654,02 kuna. Tužiteljici na dosuđeni iznos troška pripadaju i zatražene zakonske zatezne kamate temeljem odredbe čl. 29.st.2 ZOO koje teku od dana donošenja ove odluke pa do isplate temeljem odredbe čl. 151.st.3 ZPP-a, a kao u točki II.izreke ove presude.
20. Sud je kao tijelo javne vlasti u ovom sudskom aktu ukupne iznose novčane obveze dvojno iskazao u eurima i kunama, sve na temelju odredbi čl. 48. st. 1. i 2., u svezi s čl. 43. st. 1. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 57/22), Odluke o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 85/22) i Odluke o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna.
U Splitu, 10.ožujka 2023.godine
Sutkinja
Katica Bojčić Vidović, v.r.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu u roku od 15 dana, a koji rok se računa: od dana održavanja ročišta na kojem se odluka objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila ili od dana primitka prijepisa odluke, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se odluka objavljuje. Žalba se podnosi pisano u 3 primjerka putem ovog suda, odnosno sukladno odredbi čl. 106.a st. 5. ZPP-a. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.