Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Dubrovniku

    Dubrovnik

    Poslovni broj: Kž-254/2020-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Zorana Čengije, kao predsjednika vijeća, te Nikše Lučića i Noemi Butorac, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Katije Ucović kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženika M. O., zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 – dalje u tekstu: KZ/11) odlučujući o žalbi državnog odvjetnika u Rijeci podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci pod poslovnim brojem 10 K-924/2017-22 od 13. listopada 2020., u sjednici vijeća održanoj 10. ožujka 2023.

    r i j e š i o  j e

    I. Povodom žalbe državnog odvjetnika, a po službenoj dužnosti, ukida se presuda suda prvog stupnja i predmet upućuje tom sudu na ponovno suđenje.

    II. Uslijed odluke pod točkom I. žalba državnog odvjetnika je bespredmetna.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Rijeci broj K-924/2017-22 od 13. listopada 2020., optuženi M. O. oslobođen je optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnja, opisano i kažnjivo po članku 139. stavak 2. KZ/11.

    2. Sud je, na temelju odredbe članka 149. stavak 1. ZKP/08 u svezi članka 145. stavak 2. točka 1. do 5. ZKP/08 odredio da troškovi kaznenog postupka padnu na teret proračunskih sredstava suda.

    3. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka budući je ista nerazumljiva i proturječna samoj sebi i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te je predložilo da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

    4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    5. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08, spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.

    6. Žalba državnog odvjetnika je bespredmetna.

    7. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u skladu s odredbom članka 476. stavka 1. točke 1. i 2. ZKP/08, ovaj drugostupanjski sud je našao da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 3. ZKP/08. iz razloga što svjedok I. O. na zapisniku rasprave održane 17. srpnja 2020. prije ispitivanja nije upozoren u smislu odredbi članka 288. stavak 3. ZKP/08 i članka 286. stavak 1. ZKP/08.

    7.1. Iz sadržaja odredbe članka 300. stavak 1. točka 5. ZKP/08. proizlazi da se iskaz svjedoka ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku, ako upozorenja iz članka 288. stavak 3. ZKP/08 nisu ubilježena u zapisnik. Pri tome treba uzeti u obzir procesni smisao, odnosno samu suštinu zakonske odredbe iz članka 300. stavak 1. točka 5. ZKP/08, koja se primarno sastoji u tome da je svjedok upoznat s njegovim zakonskim pravima i dužnostima u kaznenom postupku koja su sadržana u odredbama članka 288. stavak 3. i članka 286. stavak 1. ZKP/08. U tim je odredbama propisano da je svjedok dužan govoriti istinu i da ne smije ništa prešutjeti, da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo, kao i da nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako bi time izložio sebe ili svog bliskog srodnika kaznenom progonu, teškoj sramotnoj ili znatnoj materijalnoj šteti.

    7.2. Svjedok I. O. je dao iskaz na raspravi bez da je bio upozoren u smislu odredbe članka 288. stavak 3. ZKP-a, pa je takav iskaz pribavljen povredom odredaba kaznenog postupka i predstavlja nezakoniti dokaz u smislu odredbe članka 10. stavak 2. točka 3. ZKP/08, te se ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku (članak 300. stavak 1. ZKP/08). Dokaz koji je u jednoj fazi postupka ocijenjen nezakonitim ne može u daljnjem tijeku postupka postati zakoniti dokaz, niti se iskaz svjedoka koji je pribavljen povredom odredaba kaznenog postupka može upotrijebiti kao dokaz u kasnijim fazama postupka.

    7.3. Ovaj sud drži i da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08, jer je izostala detaljna i valjana ocjena vjerodostojnosti iskaza svjedoka, odnosno analiza provedenih dokaza. U skladu sa odredbom članka 450. stavak 2. ZKP/08 te članka 459. stavka 5. ZKP/08 sud je dužan iznijeti bitan sadržaj provedenih dokaza, naročito iskaze svjedoka (što je ovdje učinjeno), poglavito ako su svjedoci iskazivali različito i proturječno kao što je bio ovdje slučaj, a onda u razlozima izvršiti analizu takvih dokaza i dati određene i argumentirane rezultate te analize i na dovoljno jasan i pregledan način prikazati vezu između pojedinih dokazanih rezultata i ocjenu dokazanosti odnosno nedokazanosti pojedinih činjenica, što je ovdje izostalo.

    7.4. Iz presude nije vidljivo na temelju koje zakonske odredbe je prvostupanjski sud oslobodio optuženika od optužbe ali iz sadržaja obrazloženje pobijane presude proizlazi da ga je oslobodio od optužbe na temelju odredbe članak 453. točka 3. ZKP/08, a što znači da nije dokazano da je okrivljenik počinio djelo za koje se optužuje. To nadalje navodi na zaključak, a i razmatrajući sadržaj obrazloženja pobijane presude, da je prvostupanjski sud u stvari u ovdje konkretnom slučaju primijenio pravilo "in dubio pro reo" i temeljem toga zaključio da je nužno okrivljenika osloboditi od optužbe.

    7.5. Međutim, u ovdje konkretnom slučaju postoje proturječni dokazi, tj. iskazi svjedoka koji potvrđuju navode optužbe kao i iskazi svjedoka koji potvrđuju navode okrivljenika. Isto tako postoji i materijalna dokumentacija, dakle postoje proturječni dokazi koje je potrebno valjano ocijeniti. Kada postoje proturječni dokazi, dakle i oni čini sadržaj upućuje, kao i oni čiji sadržaj ne upućuje, na postojanje neke odlučne činjenice, tada prvostupanjski sud mora ocijeniti koji je od tih dokaza vjerodostojan i na temelju te ocjene donijeti odluku. Takvo postupanje suda slijedi iz dužnosti svestranog raspravljanja predmeta (članak 393. stavak 2. ZKP/08) i dužnosti savjesne ocjene dokaza "pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima" (članak 450. stavak 2. ZKP/08). U ispunjavanju te dužnosti sud nije vezan niti ograničen nekim formalnim dokaznim pravilom, već primjenom načela slobodne ocjene dokaza (članak 9. stavak 3. ZKP/08) tek ako nakon takvog postupanja nije moguće otkloniti dvojbe oko postojanja, odnosno nepostojanja neke odlučne činjenice, sud će primijeniti ''pravilo in dubio pro reo''. Radi se, dakle, o pravno logičnom pomagalu, a ne o dokaznom pravilu ili načelu, koje se primjenjuje tek ako dvojbe oko postojanja neke odlučne činjenice nije moguće otkloniti i tada se postojanje, odnosno nepostojanje takve odlučne činjenice uzima u korist optuženika.

    7.6. Drugim riječima, kod postojanja proturječnih dokaza, pogrešno je postupanje koje bi u svojoj srži imalo zaključak da zbog proturječnosti dokaza nije moguće utvrditi neku odlučnu činjenicu pa tada u sumnji odlučiti u korist optuženika. Sumnja u smislu članka 3. stavak 2. ZKP/08 postoji tek kada iz dokaza nije moguće izvesti zaključak o postojanju, odnosno nepostojanju neke pravno odlučne činjenice ili kada dokaz dopušta mogućnost zaključiti da neka činjenica postoji, ali i da ne postoji. Tek tada se radi o dvojbi koju rješava navedeno pravno logično pomagalo.

    8. S obzirom da je prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba kaznenog postupka, ovaj drugostupanjski sud se nije upuštao u druge žalbene razloge, s time da se radi daljnjeg pravilnog postupanja ističe da će prvostupanjski sud u ponovljenom postupku iznova provesti do sada izvedene dokaze, ponovno će ispitati svjedoka I. O., ispitati će svjedoka B. O. s obzirom da iz iskaza svjedoka oštećenika I. Č. proizlazi da je upravo B. O. te sjedao kraj njega, a po potrebi izvesti i druge dokaze nakon čega će s više pažnje i pozornosti te s većim stupnjem kritičnosti ocijeniti iskaze svih svjedoka ispitanih u dokaznom postupku, obranu optuženika u njihovoj cjelini i to, kako pojedinačno, tako i u svezi s ostalim dokazima, u smislu obveze iz članka 450. stavak 2. ZKP/08-22, a zatim će na temelju takve savjesne, brižljive i sveobuhvatne ocjene cjelokupne dokazne građe te pravilno i potpuno utvrđenog pravno relevantnog činjeničnog stanja donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku za koju će iznijeti uvjerljivo i argumentirano obrazložene razloge u skladu s članka 459. stavak 5. ZKP/08.

    9. Oslonom na gore navedene razloge odlučeno je kao u izreci na temelju članka 483. stavak 1. ZKP/08.

    U Dubrovniku 10. ožujka 2023.

    Predsjednik vijeća:

    Zoran Čengija

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.