Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

    Zagreb, Savska cesta 62

    Poslovni broj: I Kž-113/2022-7

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Ljiljane Stipišić, predsjednice vijeća te dr.sc Lane Petö Kujundžić i Snježane Hrupek- Šabijan, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Vanje Petrović, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog A. J., zbog kaznenog djela iz članka 110. u vezi s člankom 34. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženog Ante Jozića podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, broj K-11/2021-35 od 9. veljače 2022., u sjednici vijeća održanoj 9. ožujka 2023.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba optuženog A. J. kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Županijskog suda u Slavonskom brodu, broj K-11/2021 od 9. veljače 2022. optuženi A. J. proglašen je krivim da je na način i pod okolnostima opisanim u izreci te presude počinio kazneno djelo ubojstva u pokušaju iz članka 110. u vezi članka 34. KZ/11. pa je na temelju članka 110. u vezi sa člankom 34. KZ/11. uz primjenu članka 48. stavak 2. i 49. stavak 1. točka 2. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine, a na temelju članka 57. stavak 1. i 2. KZ/11. izrečena mu je djelomična uvjetna osuda na način da se od zatvorske kazne na koju je optuženik osuđen izvršava 1 (jedna) godina, a dio kazne u trajanju od 1 (jedne) godine se neće izvršiti ako optuženik u roku od 3 (tri) godine od dana pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo. Na temelju članka 54. KZ/11. optuženom A. J. u izrečenu kaznu zatvora u neuvjetovanom dijelu uračunava se vrijeme uhićenja te vrijeme oduzete slobode od 11. do 13. rujna 2020.

    1.1. Na temelju članka 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08) oštećeni P. L. s imovinskopravnim zahtjevom za naknadu štete upućuje se u parnicu.

    1.2. Na temelju članka 148. stavak 1. i 6. ZKP/08. nalaže se optuženom A. J. podmirenje troškova kaznenog postupka u iznosu od 31.191,60 kuna u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku 15 dana od pravomoćnosti pod prijetnjom ovrhe.

    2. Protiv te presude optuženi A. J. žali se po branitelju J. B., odvjetniku u S. B. i po branitelju Z. M., odvjetniku u S. B., a oba podneska predstavljaju jednu žalbu.

    2.1. Optuženi A. J. žali se po branitelju J. B., odvjetniku u S. B. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešne primjene kaznenog zakona i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se presuda ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje ili presuda preinači u pravnom opisu i istog proglasi krivim za kazneno djelo teške tjelesne ozljede te mu izrekne uvjetnu osudu u maksimalnom trajanju. Optuženi A. J. se po branitelju Z. M., odvjetniku u S. B. žali zbog povrede kaznenog zakona i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se prvostupanjska presuda ukine u cijelosti i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odluku.

    3. Odgovor na žalbu podnio je državni odvjetnik s prijedlogom da se žalba odbije kao neosnovana.

    4. Spis je sukladno članku 474. stavak 1. ZKP/08. prije dostave sucu izvjestitelju bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

    5. Žalba nije osnovana.

    6. Nije u pravu optuženik kada tvrdi da je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08., za koju žalitelj navodi da "s odlučnim činjenicama nema obrazloženja".

    7. U pobijanoj presudi prvostupanjski sud je naveo razloge o odlučnim činjenicama, koji su jasni i logični i na kojima zasniva zaključak da je dokazano da je optuženik počinio kazneno djelo na način kako je opisano u izreci presude te ga je za to kazneno djelo i proglasio krivim. Naime, prvostupanjski sud je ispravno utvrdio da je optuženi A. J. svojim preklopnim nožem s oštricom od 7,5 cm oštećeniku P. L. zadao ubode u predjelu trbuha, prsišta i lijeve natkoljenice, teške i po život opasne ozljede zbog kojih je postojala realna opasnost za njegov život. Prvostupanjski sud je jasno naveo da je optuženik bio svjestan svih obilježja kaznenog djela, htio njegovo izvršenje, postupao s oblikom krivnje, neizravnom namjerom jer je ubadao nožem oštećenika, zadao mu teške po život opasne ozljede, a u vrijeme počinjenja djela je bio ubrojiv.

    7.1. Nije u pravu žalitelj kada navodi da je prvostupanjski sud počinio povredu kaznenog zakona jer je trebao isto ponašanje označiti kao kazneno djelo osobito teške tjelesne ozljede iz članka 119. KZ/11., odnosno usmrćenje iz članka 112. KZ/11., jer je prvostupanjski sud utvrdio da nije bilo potrebno da se optuženik istovremeno brani od izravno predstojećeg protupravnog napada oštećenika. Time optuženik zapravo upire na tzv. posrednu povredu kaznenog zakona koja bi proizlazila iz pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. No, ni o takvoj vrsti povrede nema govora. Naime, oštećenik P. L. je optuženika A. J. prvi udario šakom u nos, no optuženik A. J. potom dolazi do vrata svog kombija, uzima preklopni nož i zadaje tri uboda oštećeniku, dakle, nije postupao u nužnoj obrani jer nije odbijao istodobni i izravni predstojeći protupravni napad nego je postupao ljut i bijesan zbog prethodnog udarca, nakon kojeg oštećenik nije nastavio s agresijom. Prema nalazu vještaka psihijatra ne proizlazi da je doveden teškim napadom vrijeđanjem ili zlostavljanjem od strane oštećenika u stanje jake razdraženosti i prepasti već su se obojica prepirali i svađali zbog prometne situacije na cesti, iako se nisu od ranije poznavali te nakon verbalnih sukoba oštećenik udara šakom u nos optuženika, a optuženik reagira tako da uzima nož iz svoga vozila i ubada oštećenika, a za koje postupanje se ne može smatrati da je doveden bez svoje krivnje napadom oštećenika teškim vrijeđanjem ili zlostavljanjem u stanje dugotrajne patnje, jake razdraženosti ili prepasti. Također, ne može se smatrati da je namjera optuženika bila usmjerena na nanošenje teške tjelesne ozljede, jer upravo takva ozljeda nanesena s nožem u trbušnu šupljinu je po nalazu i mišljenju liječnika vještaka po život opasna ozljeda, a što je poznato svakom prosječnom čovjeku.

    7.2. Nije u pravu optuženik niti kada tvrdi da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno. Naime, nije nepotpuno utvrđeno činjenično stanje iz razloga što je prvostupanjski sud odbio dokazni prijedlog obrane za dodatnim psihijatrijskim vještačenjem kao odugovlačeći dokaz, jer je provedeno interdisciplinarno vještačenje po stalnim sudskim vještakinjama, psihijatrici dr. I. Z. i psihologinji prof. dr. sci. S. G., koje su u nalazu i mišljenju odgovorile na sva pitanja. Ujedno, prvostupanjski sud je osnovano odbio dokazni prijedlog obrane za provođenje rekonstrukcije kao odugovlačeći jer je liječnik vještak dr. M. M. odgovorio na sva pitanja oko mehanizma ozljeđivanja oštećenika i optuženika i dao jasno i određeno mišljenje o mehanizmu nastanka ozljede oštećenika i optuženika pa stoga rekonstrukcija ne bi zbog suprotnih iskaza optuženika i oštećenika, dovela do nekog drugog zaključka i utvrđenja.

    7.3. Naime, liječnik vještak M. M. je naveo da je vrlo vjerojatno prvi ubod bio u prsni koš, a u tom trenutku da je optuženik bio relativno udaljen od oštećenika pa je udarac jedva dosegnuo prsni koš i nož nije ušao u prsnu šupljinu nakon čega se oštećenik mogao sagnuti, a potom je uslijedio brzi ubod u trbuh i u natkoljenicu što znači da je oštećenik bio u obrambenom položaju, a da je optuženik nakon prvog uboda u prsni koš s veće udaljenosti prišao oštećeniku i zadao mu još dva uboda, pa neutemeljeno žalitelj prigovara da sud nije utvrdio kako i koje su bile prve ozljede nanesene oštećeniku. Naime, iz obrane optuženika A. J. proizlazi da nije isprva optuženik u ruci imao nož već tek nakon udarca oštećenika uzima nož iz svojeg kombija te ubada oštećenika.

    8. Prvostupanjski sud je na temelju svih relevantnih dokaza potpuno i pravilno utvrdio postojanje svih odlučnih činjenica te savjesnom ocjenom dokaza osnovano zaključio da je optuženik počinio kazneno djelo ubojstva u pokušaju kako je to i navedeno u izreci pobijane presude.

    9. Optuženik se nije izrijekom žalio zbog odluke o kazni, međutim njegova žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o kazni, djelomičnoj uvjetnoj osudi. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u smislu članka 478. ZKP/08. ispitao je pobijanu presudu u odnosu na kaznu, djelomičnu uvjetnu osudu i utvrdio da je izrečena kaznena sankcija adekvatna kako počinitelju tako i počinjenom kaznenom djelu pri čemu je izrečena kazna u trajanju od dvije godine ujedno i najniža koja se primjenom instituta ublažavanja kazni za to djelo može izreći.

    9.1. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio sve odlučne činjenice važne za individualizaciju kazne. Kao olakotne okolnosti optuženiku je cijenio dosadašnju neosuđivanost te činjenicu da optuženik iskazuje da mu je žao što se ovo desilo kao i da je kazneno djelo ostalo u pokušaju, a da je oštećenik doprinio reakciji i ponašanju optuženika, jer je oštećenik prvi udario optuženika i nanio mu laku tjelesnu ozljedu, dok otegotnih okolnosti sud nije našao te da iste predstavljaju u svom zbiru naročito olakotne okolnosti koje opravdavaju primjenu ublažavanja kazne na minimalnu moguću kaznu uz djelomičnu uvjetnu osudu, jer je vrlo visok stupanj vjerojatnosti da i bez izvršenja cijele kazne se optuženik neće ubuduće delikventno ponašati.

    10. S obzirom na izloženo, a budući ispitivanjem prvostupanjske presude u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08. nisu utvrđene niti bitne povrede odredaba kaznenog postupka niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti trebalo je na primjenom članka 482. ZKP/08. odlučiti kao u izreci ove presude.

    U Zagrebu 9. ožujka 2023.

    Predsjednica vijeća:

    mr.sc. Ljiljana Stipišić, v.r.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.