REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Rijeka, Erazma Barčića 5

Poslovni broj: 11 Us I-1319/2022-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužitelja V. K. iz M., M. 73a, kojeg zastupaju opunomoćenice iz Zajedničkog odvjetničkog ureda A. B.-K. i A. A., odvjetnice u M. L., Z. 67, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, radi promjene podataka u katastarskom operatu, 9. ožujka 2023.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II-932-07/22- 07/00669, URBROJ: 541-11/4-22-2 od 31. listopada 2022. i rješenja Područnog ureda za katastar Rijeka, Ispostava Cres KLASA: UP/I-932-07/22-04/53, URBROJ: 541-19-07-01/2-22-2 od 23. kolovoza 2022.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem Područnog ureda za katastar Rijeka, Ispostava Cres KLASA: UP/I-932-07/22-04/53, URBROJ: 541-19-07-01/2-22-2 od 23. kolovoza 2022. u katastarskom operatu k.o. M. mijenjaju se podaci na način da se do sada upisani posjednici K. I., pok. I. OIB: …, V. 11, u Posjedovnom listu broj … k.o. M. na dijelu k.č. … – oranica površine 580 m[2] i K. V. od G., OIB: …, M. 73, upisan u Posjedovni list broj … k.o. M. na dijelu k.č. … – oranica površine 20 m[2] , brišu te se u novo stanje u Posjedovni list .. k.o. M. na k.č. … – oranica površine 600 m[2] , kao vlasnica za cijelo upisuje G. A. OIB: …., B. H. 20, M., N., sukladno stanju u zemljišnoj knjizi za zk.ul. … k.o. M., a sve kako je to precizno iskazano u izreci pobijanog rješenja pod A) dosadašnje stanje i B) novo stanje.

2. Protiv navedenog rješenja tužitelj je izjavio žalbu koju je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-932-07/22-07/00669, URBROJ: 541-11/4-22-2 od 31. listopada 2022. odbio kao neosnovanu.

3. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno podnio tužbu ovom sudu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja tuženika ističući kako isti nije uzeo u obzir činjenicu da se u bitnome radi o neusklađenom zemljišnoknjižnom i faktičnom stanju na k.č.br. … k.o. M., budući da na dijelu k.č.br. … oranica površine 20 m[2] k.o. M. postoji stvarno pravo tužitelja. U takvoj pravnoj situaciji, prema stajalištu tužitelja trebalo je odbiti zahtjev za promjenom podataka u katastru do usklađenja zemljišnoknjižnog i faktičnog stanja.

4. Slijedom navedenog, po provedenom postupku predloženo je donošenje odluke kojom će se poništiti rješenje tuženika kao i rješenje prvostupanjskog upravnog tijela.

5. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao u cijelosti kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te je predložio odbiti tužbeni zahtjev.

6. Sud je održao ročište za raspravu 1. ožujka 2023. u odsutnosti uredno pozvanog tuženika na temelju odredbe čl. 39. st. 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS) u svezi sa čl. 37. st. 3. ZUS-a. Na predmetnom ročištu zamjenica opunomoćenica tužitelja istaknula je kako ostaje u cijelosti kod navoda iz tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva. Predala je u spis prijedlog radi pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, potvrdu o njegovu zaprimanju kod Općinskog suda u Rijeci, Zemljišno-knjižni odjel Mali Lošinj te izvadak iz zemljišne knjige i pregled stanja zemljišnoknjižnog predmeta iz kojih je vidljivo kako je povodom ranije citiranog prijedloga u zemljišnoj knjizi zabilježena aktivna plomba. Slijedom navedenog, istaknula je ustraje kod navoda da se u konkretnom slučaju radi o neusklađenom zemljišnoknjižnom i faktičnom stanju, a što će tužitelj dokazati ranije citiranim pokrenutim zemljišnoknjižnim postupkom te posljedično kako smatra da treba odbiti zahtjev za promjenom podataka u katastru do navedenog usklađenja. Predložila je usvajanje tužbenog zahtjeva te zatražila trošak.

7. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika u sporu je izveden dokaz uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

9. Odredbom čl. 97. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ broj 112/18, 39/22, dalje: Zakon) propisano je da se promjene glede nositelja prava na zemljištu (upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove) provode u katastru zemljišta na temelju obavijesti koju čini rješenje zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova ili pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnom postupku (st. 1.). Upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove provodi se u katastru zemljišta na temelju pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnom postupku kada stranka podnese zahtjev kojem je priložena odgovarajuća isprava o vlasniku i ovlašteniku zemljišta ili ako se, postupajući prema obavijesti zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova, utvrdi da pravni prednici upisani u neki posjedovni list ne odgovaraju pravnim prednicima upisanim u zemljišnu knjigu (st. 3.). Odgovarajućom ispravom iz st. 3. ovoga članka smatra se izvadak iz zemljišne knjige (st. 4.).

10. Sukladno citiranoj zakonskoj odredbi u konkretnom slučaju tuženik je zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem, postupajući po žalbi ovdje tužitelja, potvrdio prvostupanjsko rješenje. Ovo stoga što je i ovaj sud stajališta kako su u predmetnoj upravnoj stvari bile ispunjene sve pretpostavke za provođenje predmetnih promjena u katastarskom operatu kakve u vidu ima mjerodavna, naprijed citirana odredba čl. 97. Zakona, uslijed čega ovaj sud cijeni kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjsko rješenje, pravilnima i zakonitima, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

11. Vezano za pitanje problematiziranja prava vlasništva u odnosu na predmetnu česticu, za kazati je kako pitanje prava vlasništva nije u nadležnosti upravnih tijela niti je pravo vlasništva utvrđivano u provedenom postupku, već je isključivo došlo do provođenja promjena u posjedovnim listovima i to sukladno rješenju Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju, Zemljišnoknjižni odjel poslovni broj Z-26356/2022 od 10. kolovoza 2022., dakle došlo je do usklađenja stanja u katastarskom operatu sa stanjem evidentiranim u zemljišnoj knjizi. Naime, kada je u pitanju pravo vlasništva mjerodavno je stanje u zemljišnim knjigama, dok zemljišnoknjižni izvadak predstavlja javnu ispravu koja je valjani osnov za provođenje promjena u posjedovnim listovima u smislu naprijed citirane odredbe čl. 97. st. 4. Zakona.

12. Uslijed navedenog, ukoliko zemljišnoknjižno stanje ne bi bilo točno, odnosno ukoliko bi tužitelj bio vlasnik nekretnine koja je predmet promjene katastarskog upisa, to pak znači da je isti dužan svoje pravo vlasništva utvrditi u zakonom propisanom postupku. Ukoliko bi tužitelj ishodio odgovarajuću ispravu u kojoj bi bilo iskazano drugačije stanje prava vlasništva na predmetnoj čestici od sada razvidnog u zemljišnoj knjizi, u tom slučaju ne bi postojale nikakve zapreke da se o istome odluči u novom upravnom postupku, no takvo što nije predmet ovog spora.

13. Isto tako, tužitelju se skreće pozornost da odredbe novog Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ broj 112/18), za razliku od onog koji je na snazi bio do stupanja na snagu citiranog Zakona, ne sadrže odredbu o tome da bi se u slučaju spora radi utvrđenja prava vlasništva upravni postupak za upis vlasnika prekinuo do rješenja spora, s tim da po stajalištu ovog suda samo vođenje sudskog spora radi utvrđenja prava vlasništva ne predstavlja niti prethodno pitanje kakvo u vidu ima odredba čl. 55. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP).

14. Slijedom navedenog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti onim prvostupanjskog tijela nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja pa kako tužitelj u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje tužbe.

15. Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo u prvostupanjskom rješenju, kod kojeg stanja stvari je i tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja, uslijed čega tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

16. Slijedom svega navedenog, na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a tužbeni zahtjev valjalo je odbiti kao neosnovan kao pod toč. I. izreke ove presude.

17. Odluka o troškovima spora tužitelja temelji se na odredbi čl. 79. ZUS-a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora te je stoga odlučeno kao pod toč. II. izreke ove presude.

18. Tužitelj je u okviru tužbe postavio i prijedlog za određivanje odgodnog učinka tužbe. Navedeno obrazlaže činjenicom da bi se tužitelju izvršenjem pobijanog rješenja nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti te da odgoda nije protivna javnom interesu. Stoga smatra da su ispunjeni uvjeti za određivanje odgodnog učinka tužbe.

19. Odredbom čl. 26. st. 2. ZUS-a propisano je da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

20. Dakle, da bi sud odredio odgodni učinak tužbe uvjeti iz citirane odredbe čl. 26. st. 2. ZUS-a trebaju biti kumulativno ispunjeni. Međutim, u konkretnom slučaju ti uvjeti nisu ispunjeni budući da tužitelj u prilog svojih navoda o nastanku štete nije priložio dokaze iz kojih bi bilo razvidno da bi se istome nanijela šteta koja bi se mogla teško popraviti. Neispunjavanje jednog od zakonom propisanih uvjeta je razlog za odbijanje prijedloga za određivanje odgodnog učinka tužbe.

21. Stoga, kako nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 26. st. 2. ZUS-a valjalo je odbiti prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe i odlučiti kao u izreci rješenja.

U Rijeci 9. ožujka 2023.

Sutkinja

Dubravka Zec v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.