REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 770/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice K. B. iz D., OIB: ..., zastupane po punomoćniku K. V., odvjetniku u R., protiv tuženika A. B. d.d., Z., OIB: ..., zastupane po punomoćnici I. Š., odvjetnici u Z., radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-1031/2022-2 od 25. kolovoza 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-1444/2021-22 od 18. svibnja 2022., u sjednici održanoj 8. ožujka 2023.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se revizija tuženiku protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-1031/2022-2 od 25. kolovoza 2022. koje se u bitnom svodi na slijedeće:
"1. Može li sud, u individualnoj parnici radi naknade štete koja se temelji na utvrđenjima iz presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, izvesti činjeničnu presumpciju da je tuženik kao banka u ugovoru o kreditu donosio jednostrane odluke o promjeni kamatne stope koje su dovele do bitne neravnoteže, te činjeničnu presumpciju da je prednik tuženik propustio informirati tužitelja o pravnim i ekonomskim posljedicama ugovaranja valutne klauzule CHF, iako je banka kao tuženik tijekom postupka tvrdila da je informirala tužitelja u konkretnom ugovoru o kreditu te predložila adekvatne dokaze na te okolnosti, posebice u vidu saslušanja djelatnika tuženika, a koje dokazne prijedloge sudovi nisu proveli?"
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-1031/2022-2 od 25. kolovoza 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-1444/2021-22 od 18. svibnja 2022. u pobijanom dosuđujućem dijelu pod toč. I., II., III. i V. izreke.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženik je naznačio slijedeća pravna pitanja:
"1. Može li sud, primjenom čl. 502.c ZPP-a u tužbi tužitelja kao potrošača na kojeg se odnose presude VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17, donesenim povodom tužbe Udruge "Franak" za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, izvesti pravno utvrđenje i činjeničnu presumpciju da je tuženik kao banka u konkretnom ugovoru o kreditu donosio jednostrane odluke o promjeni kamatne stope koje su dovele do bitne neravnoteže, bez obzira što banka, ovdje tuženik, u parnici tvrdi da u spornom ugovoru o kreditu nije donosio jednostrane odluke o promjeni kamatne stope, a ako i jest, da promjene kamatne stope nisu dovele do bitne neravnoteže, a za koje tvrdnje predlaže adekvatne materijalne i personalne dokaze, posebice u vidu saslušanja djelatnika tuženika, a koje dokazne prijedloge sudovi nisu proveli?
2. Može li sud, u individualnoj parnici radi naknade štete koja se temelji na utvrđenjima iz presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, izvesti činjeničnu presumpciju da je pravni prednik tuženika propustio informirati tužitelja o pravnim i ekonomskim posljedicama ugovaranja valutne klauzule CHF, iako je banka kao tuženik tvrdila tijekom postupka da je informirala tužitelja u konkretnom ugovoru o kreditu te predložila adekvatne dokaze na tu okolnost, posebice u vidu saslušanja djelatnika tuženika, a koje dokazne prijedloge sudovi nisu proveli?
3. Može li se podnošenje tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača (i kojom se ne traži utvrđivanje, osiguranje ili ispunjenje točno određene, individualne tražbine vjerovnika, već je svrha iste zaštita potrošača na općenitoj razini) smatrati vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom/drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja konkretne tražbine, a kojom se radnjom prekida zastara u smislu odredbe č. 241. ZOO-a?
4. Je li u primjeni čl. 1115. Zakona o obveznim odnosima sud, u individualnoj parnici radi naknade štete koja se temelji na utvrđenjima iz presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, ovlašten izvesti činjeničnu presumpciju da je pravni prednik tuženika bio nepošten od dana stjecanja slijedom čega je dužna platiti zatezne kamate od dana stjecanja a ne podnošenja zahtjeva?
5. Da li je presuda nezakonita i nepravilna i da li je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a ako sud izostavi razloge o pravnoj osnovi dosude zatezne kamate, a osobito u tijeku zateznih kamata, tj. o dospijeću tražbine?
6. Je li sud u individualnoj parnici radi naknade štete, koja se temelji na utvrđenjima iz presuda VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužbe Udruge "Franak" za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, prilikom određivanja financijskog vještačenja radi izračuna preplate ovlašten samostalno popuniti pravnu prazninu koja može nastati u slučaju utvrđenja ništetnim dijela odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli, na način da odredi izračun razlike temeljem fiksne kamatne stope i temeljem fiksnog tečaja na dan sklapanja ugovora, protivno odredbama članka 324. i 319. Zakona o obveznim odnosima, ili je potrebno navedenu prazninu popuniti na način da se za sve izračune koristi promjenjiva kamatna stopa primjenjiva na HRK kredite za predmetno razdoblje?
7. Je li sud omogućio raspravljanje o činjenicama koje su predmet vještačenja u parnici ako nije prihvatio dokazni prijedlog za usmenim saslušanjem vještaka na glavnoj raspravi na okolnost istaknutih prigovora na pisani nalaz i mišljenje ili je na taj način počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a što presudu čini nezakonitom i nepravilnom?
8. Je li sud u individualnoj parnici radi naknade štete, koja se temelji na utvrđenjima iz presuda VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužbe Udruge "Franak" za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, bez suglasnosti i protivno volji ugovornih strana, ovlašten samostalno, urediti postojeći ugovorni odnos na način da pravne praznine nakon ništetnosti pojedinih odredbi, popuni novim ugovornim odredbama o nepromjenjivosti početno ugovorene kamatne stope i ukidanjem valutne klauzule, iako zakon dopušta ugovaranje valutne klauzule i promjenjivu kamatnu stopu, te iako postoji protivljenje jedne ugovorne strane takvom popunjavanju pravne praznine?
9. Je li presuda nezakonita i nepravilna i je li počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a ako sud izostavi razloge o popunjavanju pravne praznine u ugovorima o kreditu nastale zbog utvrđenja ništetnim odredbi ugovora o kreditu koje se odnose na promjenjivost kamatne stope i na ugovaranje valutne klauzule, a osobito ako se jedna ugovorna strana protivi popunjavanju pravne praznine kako predlaže druga ugovorna strana?"
3. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
4. Postupajući po odredbi čl. 385.a st. 1. i čl. 389.b st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da su u odnosu na prijedlog za dopuštenje revizije ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP zbog pravnog pitanja pobliže navedenog u izreci ovog rješenja. To iz razloga jer je riječ o pravnom pitanju koje je važno za rješenje ovoga spora te za razvoj prava kroz sudsku praksu s obzirom na to da o navedenom pitanju nema prakse revizijskog suda, dok bi sudsku praksu trebalo preispitati uzimajući u obzir promjene u pravnom sustavu uvjetovane odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-5458/21 od 30. lipnja 2022.
5. Slijedom navedenog, a postupajući u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske ocijenilo je da je protiv drugostupanjske presude dopuštena revizija zbog pravnog pitanja navedenog u izreci.
6. U odnosu na preostala pitanja navedena u prijedlogu uzima se da je prijedlog za dopuštenje revizije povučen u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP. Ipak, u odnosu na šesto pitanje treba reći da je tuženik u smislu odredbe čl. 387. st. 3. ZPP propustio dostaviti dijelove spisa s jasnim naznakama spornih dijelova na koje se u prijedlogu za dopuštenje revizije poziva, a što je prema ocjeni ovog suda bilo nužno obzirom iz obrazloženja nižestupanjskih presuda ne proizlazi da bi sud tuženiku onemogućio raspravljanje o činjenicama koje su predmet vještačenja time što nije prihvatio dokazni prijedlog za saslušanjem vještaka na glavnoj raspravi na okolnost istaknutih prigovora. Stoga, glede istog pitanja nije moguće prihvatiti tvrdnju podnositelja prijedloga da je riječ o pravnom pitanju u smislu odredbe čl. 385.a ZPP koje opravdava intervenciju ovog suda i dopuštenje revizije.
7. Zbog svega navedenog riješeno je kao u izreci.
Zagreb, 8. ožujka 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
