1                                                         Kž-45/2021-4

  Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku                                                                                                        Kž-45/2021-4

REPUBLIKA HRVATSKA

RJEŠENJE

              Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Nives Nikolac kao predsjednice vijeća, Branka Ivića i Jadranke Biga Milutin kao članova vijeća, uz sudjelovanje Monike Bačelić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. Z. V., zbog kaznenog djela iz čl. 139. st. 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15., - dalje KZ/11) odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i oštećenika M. G. podnesenim protiv presude Općinskog suda u Rijeci broj: 20 K-803/2016-42 od 23. rujna 2020., u sjednici vijeća održanoj dana 25. siječnja 2024.,

riješio je:

I. Žalba oštećenika M. G. odbacuje se kao nedopuštena.

II. Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, a povodom te žalbe i po službenoj dužnosti, ukida se pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku – drugom sucu.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom pod toč. I. na temelju čl. 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19., 130/20. i 80/22. – dalje u tekstu ZKP/08) kazneni nalog Općinskog suda u Rijeci br. K-803/2016 od 10. studenog 2016. stavljen je izvan snage, a pod toč. II. na temelju čl. 435. st. 1. toč. 3. ZKP/08 opt. Z. V. oslobođen je od optužbe, da bi na način opisan u činjeničnom dijelu izreke pobijane presude počinio kazneno djelo prijetnjom iz čl. 139. st. 2. KZ/11 na štetu M. G..

1.1. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08 određeno je da troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv te presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači optuženik proglasi krivim te oštećenik M. G. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i odluke o kazni, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i donese nova presuda kojom optuženika ''treba proglasiti krivim'' za kazneno djelo za koje se tereti.

3. U odgovoru na žalbu državnog odvjetnika optuženik Z. V., po svom branitelju D. J., odvjetniku u Z., predložio je da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana.

4. Spis je u skladu s čl. 474. ZKP/08, prije dostave sucu izvjestitelju, bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku.

5. Žalba oštećenika M. G. nije dopuštena, a žalba državnog odvjetnika je osnovana.

6. Ošt. M. G. podnio je žalbu protiv presude prvostupanjskog suda zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i odluke o kazni. Odredbom čl. 464. st. 1. ZKP/08 propisano je da žalbu protiv prvostupanjske presude mogu podnijeti stranke, branitelj i oštećenik. Nadalje, u čl. 464. st. 4. ZKP/08 propisano je da oštećenik može pobijati presudu zbog odluke suda o njegovim troškovima kaznenog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu, a samo u slučaju ako je državni odvjetnik preuzeo progon od oštećenika kao tužitelja, oštećenik može podnijeti žalbu zbog svih osnova  zbog kojih se presuda može pobijati. U konkretnom slučaju kazneni progon vodio je državni odvjetnik zbog čega oštećenik u predmetnom slučaju prvostupanjsku presudu može pobijati samo zbog odluke suda o njegovim troškovima kaznenog postupka i zbog odluke o imovinskopravnom zahtjevu.

6.1. Obzirom na naprijed navedeno, žalba oštećenika M. G. je nedopuštena te ju je trebalo odbaciti u smislu čl. 481. st. 2. ZKP/08, pa je odlučeno kao pod toč. I. izreke ovog rješenja.

7. Osnovano državni odvjetnik u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da su iskazi svjedoka A. A. G., M. G. i J. G. u odnosu na okolnost prisutnosti inkriminiranom događaju članova obitelji V. (G., L. i L.) u suprotnosti s iskazom oštećenika M. G., kao i zaključak prvostupanjskog suda da oštećenik u svojim iskazima različito iskazuje o osobama koje su bile nazočne tijekom inkriminiranog događaja. Određene razlike u iskazima tih svjedoka postoje, međutim u bitnom su iskazivali suglasno o inkriminiranom događaju, a određene razlike u njihovim iskazima treba promatrati i u kontekstu da je za njih predmetni događaj u određenoj mjeri, manjoj ili višoj, bio stresan, da različite osobe jedan isti događaj mogu percipirati na različite načine, pogotovo ako o tom događaju iskazuju protekom više od dvije i pol godine (inkriminirani događaj se zbio 22. travnja 2016., a svjedoci A. A. G., M. G. i J. G. ispitani su na ročištu rasprave održanom 5. prosinca 2018.), da su svjedoci bili na različitim pozicijama u vrijeme inkriminiranog događaja (ošt. M. G. ispred obiteljske kuće, svjedoci A. A. G. i M. G. u stanu iznad garaže, čiji krov predstavlja terasu istog, a J. G. u stanu na prvom katu obiteljske kuće). Isto tako, u tom kontekstu trebalo je cijeniti iskaz ošt. M. G., koji je ispitan u tri navrata kroz razdoblje od više godina, kao i njegova pojašnjenja u svezi tijeka samog događaja i određenih okolnosti iznesenih u ranijim iskazima. U odnosu na navodnu nedosljednost članova obitelji G. glede broja automobila koje su posjedovali, iako taj podatak i nije od posebnog značaja za pravilno presuđenje, jer da je ošt. M. G. naveo da su u inkriminirano vrijeme imali jedan automobil, a njegova supruga A. A. G., dva automobila, iz navoda svjedokinje A. A. G. na ročištu rasprave od 5. prosinca 2018., koje citira državni odvjetnik u žalbi, može se zaključiti da je ona na dva vozila (automobila) govorila o vremenu u kojem se održavala rasprava, u prosincu 2018., a ne o inkriminiranom, travnju 2016. Uostalom, taj podatak ako se ukaže bitnim, može se relativno lako i točno utvrditi na temelju podataka o vlasništvu automobila.

7.1. Zbog izloženog valjalo je prihvatiti žalbu državnog odvjetnika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

8. Ovaj drugostupanjski sud, ispitujuću pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu čl. 476. st. 1. toč. 1. ZKP/08, utvrdio je da je prvostupanjski sud pri donošenju presude počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 2. ZKP/08.

8.1. Povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 2. ZKP/08 se sastoji u tome što je ispitivanje privilegiranih svjedoka na ročištu rasprave od 21. rujna 2020. (list 142 – 146 spisa) G. V. (brat optuženika), L. V. (nećak optuženika) i L. V. (šogorica optuženika) obavljeno protivno čl. 285. st. 3. ZKP/08. Naime, prema ovoj odredbi tijelo koje vodi postupak dužno je takve svjedoke upozoriti da ne moraju svjedočiti te da će njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz, a ta upozorenja i odgovori unose se u zapisnik. Dakle, radi se o imperativnoj normi, a kako je u zapisniku sa naprijed navedenog ročišta rasprave za imenovane privilegirane svjedoke samo navedeno "Otklanjam blagodat nesvjedočenja", odnosno nije uneseno upozorenje koje propisuje naprijed navedena odredba, kao ni odgovor privilegiranih svjedoka, iskazi ovih svjedoka su pribavljeni povredom odredbe kaznenog postupka koja je kao takva izričito predviđena u čl. 300. st. 1. toč. 3. ZKP/08, prema kojem se iskaz svjedoka ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenje iz čl. 285. st. 3. ZKP/08 nije ubilježeno u zapisnik. Dakle, radi se o nezakonitim dokazima (čl. 10. st. 2. toč. 3. ZKP/08).

9. Slijedom navedenog trebalo je riješiti kao pod toč. II. izreke (čl. 483. st. 1. i čl. 484. st. 1. ZKP/08), s time da će prvostupanjski sud u ponovljenom postupu otkloniti bitnu povredu kaznenog postupka na koju mu je ukazano u ovom rješenju, izvesti sve već provedene dokaze, kao i nove ukoliko će ih naći opravdanim, te će ukupnost tako izvedenih dokaza valjano analizirati, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti i međusobnom odnosu, pa ih kao takve cijeniti. Novu odluku prvostupanjski je sud dužan, sukladno čl. 459. st. 5. ZKP/08 valjano obrazložiti.

U Šibeniku, 25. siječnja 2024.

    PREDSJEDNICA VIJEĆA

Nives Nikolac, v.r.