Broj: Ppž-7025/2022

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Anđe Ćorluke i Mirjane Margetić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog M.B. zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 5/90.-pročišćeni tekst, 30/90., 47/90., 29/94.) odlučujući o žalbi okrivljenog M.B. podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Senju, od 28. travnja 2022., broj: Pp J- 955/2019., u sjednici vijeća održanoj 8. ožujka 2023.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okrivljenog M.B. osnovanom, ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom okrivljeni M.B. je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanih u izreci pod točkom I. i II. Pozivajući se na članak 44. Prekršajnog zakona, prvostupanjski je sud okrivljeniku izrekao uvjetnu osudu i na temelju članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira okrivljeniku utvrdio kaznu zatvora od 30 dana, istodobno određujući da se ona neće izvršiti ako okrivljenik u vremenu od 12 mjeseci ne počini istovrsno ili teže prekršajno djelo.

1.2. Istom presudom okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 kuna.

2. Protiv prvostupanjske presude je okrivljeni M.B. podnio pravodobnu žalbu bez navođenja žalbenih osnova, ali je iz sadržaja žalbe razvidno da je podnesena zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Okrivljenik, u bitnom, ponavlja da se ne smatra krivim, da se pobijanom presudom „štite izgrednici“ te da je on žrtva nasilnika B.P. koji ima podršku načelnika Policijske postaje C. D.Z..

3. Žalba je osnovana.

4. Razmotrivši predmet, te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 70/17., 118/18., 114/22.), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud) je utvrdio, da u prvostupanjskom postupku činjenično stanje nije u potpunosti i pravilno utvrđeno.

5. Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je prvostupanjski sud tijekom postupka ispitao okrivljenika koji je prekršaj poricao. Nadalje, sud je u svojstvu svjedoka ispitao B.P. i Š.Z. te je pročitao dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta.

5.1. Prvostupanjski sud, obrazlažući svoju odluku, navodi da je saslušanim svjedocima utvrđeno da su isti radnjama okrivljenika permanentno vrijeđani te da sud nije imao razloga ni osnova posumnjati u iskaze saslušanih svjedoka dok iskazu okrivljenika nije povjerovao smatrajući da je isti dan sa subjektivnog stajališta u namjeri izbjegavanja odgovornosti.

5.2. Međutim, okrivljenik se tereti za dva događaja – od dana 22. kolovoza 2019. i od dana 19. srpnja 2020., a iz iskaza svjedoka se ne razabire jasno da bi oni okrivljenika teretili upravo za događaje koji su predmet optuženja, odnosno nije vidljivo što se od opisanih ponašanja okrivljenika, o kojima svjedoci iskazuju, odnosi na spomenute događaje, a što se odnosi na općenit odnos između okrivljenika i svjedoka, odnosno na okrivljenikovo ponašanje koje, kako svjedok Z. iskazuje, traje duži vremenski period. Također, iskaz svjedoka P. je vrlo štur, a u iskazivanju se poziva na riječi iz optužnog prijedloga. Tijekom postupka svjedoka se ne upoznaje sa sadržajem optužnog prijedloga ( isti mu se ne dostavlja niti mu se čita) već ga se poziva da iznese sve što mu je o predmetu poznato, da to učini svojim riječima, uz postavljena pitanja u svrhu razjašnjavanja. Ukoliko je svjedoku bio poznat sadržaj optužnog prijedloga, opravdano se može postaviti pitanje vjerodostojnosti njegovog svjedočenja.

5.3. Osim toga, iz obrazloženja pobijane presude nije vidljivo da bi sud uopće utvrđivao činjenice koje su relevantne za prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira već se bazira na utvrđivanje odnosa između okrivljenika i ispitanih svjedoka. Za navedeni prekršaj je bitno je li okrivljenik svojim radnjama narušavao javni red i mir, a to sud niti je utvrdio već odluku o krivnji temelji na utvrđenju da je okrivljenik svojim radnjama permanentno vrijeđao svjedoke.

5.4. Slijedom navedenog, a uzimajući u obzir iskaze svjedoka na kojima je sud zapravo temeljio osuđujuću presudu, ovaj Sud smatra da je pobijana presuda preuranjena i da činjenično stanje nije u potpunosti i pravilno utvrđeno.

6. Osim toga, iako se okrivljenik ne žali na to, prvostupanjskom sudu se ukazuje da je izreka presude nejasna jer nije sastavljena u skladu sa odredbama Prekršajnog zakona koje se odnose na stjecaj prekršaja, a niti je uvjetna osuda izrečena u skladu sa odredbama Prekršajnog zakona. Odredbama članka 39.

da ako počinitelj prekršaja s jednom ili više radnji Prekršajnog zakona propisano je

počini više prekršaja za koje mu se istodobno sudi i sud se odlučio kazniti ga, sud će za svaki počinjeni prekršaj utvrditi kaznu prema zakonu a zatim će za sve te prekršaje izreći ukupnu kaznu. U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud je propustio utvrditi kazne za svaki od prekršaja za koji je okrivljenika proglasio krivim, odnosno utvrdio je samo jednu kaznu – od 30 dana. Nadalje, odredbom članka 46. stavka 1. Prekršajnog zakona propisano je da sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne ako kažnjenik u vrijeme provjeravanja počini jedan ili više prekršaja za koje mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom, a ne ako okrivljenik počini istovrsno ili teže prekršajno djelo kako je to prvostupanjski sud odredio u pobijanoj presudi.

7. Slijedom svega navedenog valjalo je prvostupanjsku presudu ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje tijekom kojeg će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, sud provesti glavnu raspravu tijekom koje će ponovno ispitati okrivljenika i svjedoke B.P. i Š.Z., a izvest će i druge dokaze čije izvođenje se ukaže potrebnim, i nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

8. Stoga je, na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci.

Zagreb, 8. ožujka 2023.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Martina Bastić, v.r.

Ivanka Mašić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Crikvenici u 4 otpravka - za spis, okrivljenika i tužitelja.

Za točnost otpravka – ovlašteni službenik:

upraviteljica zajedničke sudske pisarnice

Edita Vrkljan