Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj: Gž-464/2023-3

Split, Gundulićeva 29a

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Nediljke Radić kao predsjednice vijeća, te Miha Mratovića (suca izvjestitelja) i Mirjane Rubić kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. A., udove A., OIB:…, iz G., koju zastupa punomoćnik J. M., odvjetnik u Z. odvjetničkom uredu M. & P., odvjetnicima u Z., P. u S., protiv tuženih 1. S. A. pok. I., OIB: …, iz G., 2. M. A., pok. M., OIB: …, iz G., 3. I. A., pok. M., OIB: …, iz G., 4. I. Š., pok. S., OIB: …, iz G., 5. A. B., OIB:…, iz G., pod 6. M. B., pok. P., OIB: …, iz G., koju tuženu pod 5. zastupa tuženik pod 6. M. B., pod 7. L. B., pok. P., OIB: …, iz S., (tuženici pod 5., 6., i 7. kao nasljednici pok. P. B. pok. M.), i pod 8. O. Š., OIB: …, koju zastupa punomoćnica M. B.-L., odvjetnica u I., I., radi nepačanja i uspostave prijašnjeg stanja, odlučujući o tužiteljičinoj žalbi protiv presude Općinskog suda u Splitu od 16. studenog 2022. pod poslovnim brojem P-2516/20, u sjednici vijeća održanoj 8. ožujka 2023.

p r e s u d i o  je

Odbija se tužiteljičina žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu od 16. studenog 2022. pod poslovnim brojem P-2516/20.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je presudu koja u izreci glasi:

Odbija se tužbeni zahtjev:

"I. Dužni su tuženici u roku 15 dana solidarno ukloniti sjevero-istočni dio zida, pozicioniran sjevero-istočno od stambenog objekta anagrafske oznake … položen na nekretnini tužitelja označenoj kao čest. zem. 576/5, i to za 50 cm u dubinu, prema putu, i za dužinu sukladno skici i fotodokumentaciji vještaka I. B., d.i.geod., lipanj 2021., V-33/2021, na kojoj je predmetni dio zida označen slovima A-B.

II. Dužni su tuženici sazidati stari kameni suhozid na mjestu na kojem se isti nalazio ranije, poravnati iskopanu zemlju, ukloniti ostatke građevinskog otpada, te se ubuduće kloniti takvog i sličnog zadiranja u tužiteljeve nekretnine.

III. Dužni su tuženici u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka."

II. Dužan je tužitelj u roku od 15 dana naknaditi parnični trošak tuženiku pod 1. S. A. u iznosu od 2.850,00 HRK, tuženiku pod 2. M. A. u iznosu od 880,00 HRK, tuženiku pod 3. I. A. u iznosu od 1.700,00 HRK, tuženiku pod 6. M. B. u iznosu od 1.820,00 HRK i tuženoj pod 8. O. Š. u iznosu od 13.500,00 HRK. Za više zatraženi trošak tuženika pod 6. M. B. u iznosu od 200,00 HRK i za više zatraženi trošak tužene pod 8. O. Š. u iznosu od 6.500,00 HRK zahtjev se odbija kao neosnovan.“

2. Protiv prvostupanjske presude pravovremeno se žali tužiteljica osporavajući presudu, zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP - "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22), s prijedlogom da se presuda preinači i prihvati u tužbeni zahtjev u cijelosti ili podredno da se presuda u osporenom dijelu ukine te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu podnio je tuženik pod 6. koji predlaže odbijanje tužiteljičine žalbe i potvrdu prvostupanjske presude

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet postupka između stranka jest tužiteljičin zahtjev za zaštitu od uznemiravanja, a koji zahtjev je tužiteljica podnijela na temelju odredbe članka 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje ZV-„Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 ).

6. U provedenom postupku je prvostupanjski sud utvrdio:

- kako je u zemljišnim knjigama nekretnina označena kao čest. zem. 576/5 k.o. G. upisana kao vlasništvo tužiteljice,

- kako dio predmetne nekretnine na kojem se nalazi sjeveroistočni zid predstavlja nerazvrstanu cestu, odnosno sjeveroistočni zid je međa između tužiteljičine nekretnine i nerazvrstane ceste,

- kako tužiteljica nije dokazala da su tuženici srušili kameni suhozid, iskopali zemlju i ostavili građevinski otpad.

7. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je utvrdio kako s obzirom dio nekretnine predstavlja nerazvrstanu cestu da tužiteljici ne pripada pravo na vlasničko pravnu zaštitu u smislu odredbe članka 167ZV-a, u svezi odredbe članka 131 Zakona o cestama (dalje: ZOC - "Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14).

8. Ujedno s obzirom da je za pružanje zaštite od uznemiravanja potrebno dokazati da je tuženik ta osoba koja uznemirava vlasnika u izvršavanju vlasničkih ovlasti a to tužiteljica nisu se po pravnom shvaćanju niti ostvarile pretpostavke za pružanjem vlasničkopravne zaštite glede točke II. tužbenog zahtjeva.

9. Zaključke i činjenično pravna utvrđenja prvostupanjskog suda kao pravilne prihvaća i ovaj sud.

10. Odredbom članka 131. stavak 1. ZOC-a propisano je kako ceste koje se na dan stupanja na snagu ZOC-a koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koja nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ZOC-a postaju nerazvrstane ceste.

11. Odredbom članka 133. stavak 1. ZOC-a bilo propisano da nerazvrstane ceste pa tako i ceste iz odredbe članka 131. stavak 1. ZOC-a se evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste javno dobro općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze neovisno o postojanju upisa vlasništva ili drugih stvarnih prava trećih osoba.

12. Odredba članka 133. ZOC-a bila je predmetom ustavnopravne ocjene Ustavnog suda Republike Hrvatske, te je Ustavni sud Republike Hrvatske svojom odlukom pod poslovnim broj U-I6326/11 od 7. veljače 2017. („Narodne novine“, broj 23/17) odbio prihvatiti prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka 133. ZOC-a.

13. Upravo je u citiranoj odluci Ustavnog suda naznačeno kako odredbom članka 133 ZOC-a nije došlo do zadiranja u pravo vlasništva jer su nekretnine koje su od ranije postale ceste prešle u status javnog dobra odnosno promijenjeno im je vlasništvo, pa stoga tužiteljičini žalbeni navodi kojim ukazuje da se predmetna nekretnina koristi kao cesta i prije stupanja na snagu ZOC-a ne mogu dovesti do drugačijeg zaključka glede statusa nekretnine.

14. Očito je iz stanja spisa da se traži zaštita od uznemiravanja na nekretnini koja u tom dijelu predstavlja nerazvrstanu cestu.

15. Od onog trenutka kada je nekretnina stekla svojstvo javnog dobra – nerazvrstane ceste tužiteljica je mogla postaviti obvezno-pravni zahtjev, pa stoga okolnost, koja se ističe u žalbi, je li ili nije tužiteljici odnosno njenom pravnom predniku plaćeno zbog prolaska ceste nije u ovom konkretnom slučaju pravno odlučna.

16. Prvostupanjski sud nije počinio povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365 stavak 2. ZPP-a

17. Odluka o troškovima postupka je pravilna jer je utemeljena na odredbi članka 154 stavak 1. ZPP-a u svezi odredbe članka 155. ZPP-a.

18. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe članka 368 stavak 1. ZPP-a odbiti tužiteljičinu žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

Split 8. ožujka 2023.

Predsjednica vijeća:

Nediljka Radić , v. r.