Republika Hrvatska

Poslovni broj 13 Gž Zk-30/2023-2

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikole Ramušćaka predsjednika vijeća, Jasminke Pavković suca izvjestitelja i člana vijeća i Vesne Težak-Škrbina člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja N. P. iz Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica R. Ž., odvjetnica u Z., protiv tužene I. B. iz B., OIB: …, koju zastupa punomoćnik R. A., odvjetnik u C., radi brisovne tužbe, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-300/2021-25 od 16. prosinca 2022., u sjednici vijeća 8. ožujka 2023.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-300/2021-25 od 16. prosinca 2022. u dijelu pod st. I. izreke i u dijelu pod st. II. izreke gdje je prihvaćen zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 9.637,50 kn / 1.279,12 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16. prosinca 2022. pa do isplate te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o naknadi troška žalbenog dijela postupka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

'' I. Nalaže se upis brisanja zemljišno knjižnog stanja upisanog rješenjem Općinskog suda u Rijeci zemljišno knjižni odjel Crikvenica broj Z-1206/16 u z.k.ul. 6374 (prije 2481), k.o. B., a koje je donijeto temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Crikvenici P-66/16 prema kojem zemljišno knjižnom stanju je tužena I. B. iz B., OIB … upisana kao vlasnik nekretnina upisanih u z.k.ul. 6374 (prije 2481 k.o. B.), u naravi zk.č.br. 12641 oranica i trsje na njivi u za S. I. površine 591 čhv, uz istovremeni ponovni upis prava vlasništva na istim nekretninama u korist tužiteljeva prednika i dotadašnjeg knjižnog samovlasnika P. F. N. iz B.,.

II. Nalaže se tuženoj nadoknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak u iznosu od 9.637,50 kn/1.279,12 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 16. prosinca 2022. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe, dok se s preostalim zatraženim parničnim troškom tužitelj odbija.''

2. Protiv te presude u dijelu pod st. I. izreke i u dijelu pod st. II. izreke gdje je prihvaćen zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška, žali se tužena iz razloga bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

3. Žalba tužene je osnovana.

4. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud je ostvario žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava, a radi čega je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno.

5. Prvostupanjski sud odbija prigovor tužene da je sporno knjižno pravo tužitelja prestalo stjecanjem vlasništva sporne nekretnine dosjelošću od strane tužene i njezinih prednika, jer da tužena svoje pravo vlasništva eventualno stečenog dosjelošću može ostvarivati jedino u posebnom parničnom postupku.

6. Takvo pravno shvaćanje prvostupanjskog suda je pogrešno.

7. Prema odredbi čl. 129. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13) nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

8. Kada je tužena tvrdila i predlagala u tom smislu dokaze na okolnost da je sporno knjižno pravo prednika tužitelja prestalo stjecanjem vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću od strane tužene i njezinih pravnih prednika, onda je upravo u ovom parničnom postupku valjalo raspraviti i odlučiti o tom prigovoru tužene. Taj prigovor je upravo jedno od sredstava kojim tužena u postupku povodom brisovne tužbe može osporavati tužbeni zahtjev. Dakle, taj je prigovor valjalo raspraviti i o njemu odlučiti u ovom postupku povodom brisovne tužbe.

9. Radi pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjskog suda spornom odnosu među strankama, prvostupanjski sud propustio je raspraviti i utvrditi činjenice vezane za tvrdnju tužene da je ona osobno i putem svojih pravnih prednika dosjelošću stekla pravo vlasništva sporne nekretnine (a čime bi prestalo pravo tužitelja na zaštitu zemljišnoknjižnog prava njegovog prednika).

10. Zbog nepravilnosti odluke o tužbenom zahtjevu tužitelja, kao nepravilna ukazuje se i odluka prvostupanjskog suda o zahtjevima stranaka za naknadu parničnog troška.

11. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 370. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP) prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu ukinuti te predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

12. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će nakon što raspravi i utvrdi sve činjenice odlučne za ishod spornog odnosa među strankama, ponovno odlučiti o predmetnom tužbenom zahtjevu tužitelja i o zahtjevima stranaka za naknadu parničnog troška.

13. Odluka o naknadi troška žalbenog postupka osniva se na čl. 166. st. 3. ZPP.

U Velikoj Gorici 8. ožujka 2023.

Predsjednik vijeća

Nikola Ramušćak, v.r.