Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Stalna služba u Ogulinu

Bernardina Frankopana 1

47300 Ogulin

Broj: 16 P-464/2022-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, po sucu Blaženki Glad, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja I. B. iz G. S. OIB …, zastupanog po punomoćnici T. M.-Š., odvjetnici u K., protiv 1. tuženika Ž. B. iz G. S., G. S. , OIB …, zastupanog po punomoćniku D. B., odvjetniku u ZOU D. B. i T. H. u K., 2. tužene V. B. iz G. S., OIB … zastupane po punomoćniku D. B., odvjetniku u ZOU D. B. i T. H. u K. i 3. tužene M. C. iz A, G., W., OIB …, radi utvrđenja i uznemiravanja prava vlasništva, nakon ročišta glavne i javne rasprave zaključene 8. veljače 2023. u nazočnosti tužitelja, punomoćnice tužitelja, 1. tuženika, 2. tužene, punomoćnika 1. i 2. tuženika te 3. tužene, na ročištu za objavu i uručenje presude 8. ožujka 2023.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tužitelj B. I. samovlasnik kčbr. … S. oranica od 350 m2 k.o. M. s. koja dolazi upisana u zk. uložak … k.o. M. s. što su mu II tuženik V. B. (kao nasljednica II. tuženika M. B.) i III tužena C. M. dužni priznati, te trpjeti tužiteljev upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama, na gore citiranoj nekretnini, bez ikakove daljnje dozvole tuženika.

II. Utvrđuje se da je III tuženik Ž. B. uznemiravao tužitelja B. I. u njegovu pravu vlasništva na kčbr. … S. Oranica od 350 m2 k.o. M. s. koja dolazi upisana u zk. uložak… k.o. M. S., na način da je postavio drvene i metalne kolčiće po međi ove parcele, te mu se nalaže da iste ukloni s parcele i zabranjuje svako daljnje ovakovo ili tome slično uznemiravanje tužitelja u njegovu pravu vlasništva.

III. Nalaže se tuženicima da solidarno tužitelju B. I. naknade parnični trošak zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku na dosuđeni iznos Broj : 16 P-464/2022-44Error! No text of specified style in document. parničnog troška od dana donošenja prvostupanjske presude, odnosno rješenja o troškovima, pa do isplate, i to po stopi od 7,09% godišnje, pa nadalje ukoliko dođe do promjene stope zakonske zatezne kamate, po stopi kamate u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećane za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.", kao neosnovan.

II. Nalaže se tužitelju I. B. iz G. S., M. B. , OIB … platiti 1. tuženiku Ž. B. iz G. S., OIB … i 2. tuženoj V. B. iz G. S., , OIB … parnični trošak u iznosu 1.383,21 eura[1] / 10.421,80 kuna, u roku 15 dana.

III. Nalaže se tužitelju I. B. iz G. S., OIB … platiti 3. tuženoj M. C. iz A., , W., OIB …, parnični trošak u iznosu 270,00 eura[1] / 2.034,32 kune, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 26. srpnja 2018. podnio tužbu protiv 1. tuženika Ž. B., 2. tuženika M. B. i 3. tužene M. C., radi utvrđenja i uznemiravanja prava vlasništva.

Tužitelj u tužbi navodi da uživa kč.br … S., oranica, od 350 čhv, k.o. M. S. (…) i to već dugi niz godina, sigurno više od četrdeset, time da je prethodno njemu ovu česticu uživao njegov otac M. B., koji ju je neposredno nakon drugog svjetskog rata kupio od tadašnje vlasnice C. M. i od tada ovu česticu obitelj B. uživa na način da siju djetelinu i kukuruz.

U zemljišnim knjigama predmetna čestica dolazi upisana kao suvlasništvo 2. i 3. tuženika, B. M. u 2/3 dijela i C. M. u 1/3 dijela, koji su, vjerojatno nasljednici ranije vlasnice C. M., budući prilikom kupoprodaje između C. M. i M. B. u skladu s ondašnjim običajima nije izvršen prijenos u zemljišnim knjigama.

Tužitelju i njegovom pravnom predniku nitko nikada nije osporavao uživanje ove čestice sve dok 13.lipnja 2018. nije 1. tuženik Ž. B., koji je sin 2. tuženika M. B. došao s mjernikom, omeđio navedenu parcelu željeznim i drvenim klinovima, iako je vidio da je na istoj posijan kukuruz. Isto tako 1. tuženik je rekao tužitelju da mu ubuduće mora plaćati za korištenje ove čestice, jer je on vlasnik.

Obzirom na navedeno, tužitelj ima pravni interes za utvrđivanje svog prava vlasništva na predmetnoj parceli koju je stekao dosjelošću, nesmetanim uživanjem preko četrdeset godina. Isto tako, ima pravo i na zaštitu uznemiravanja ovog prava vlasništva, pa slijedom toga predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će prihvatiti tužbeni zahtjev kao osnovan.

2. Tuženici Ž. B. i M. B. u pisanom odgovoru na tužbu navode da je predmetna nekretnina vlasništvo obitelji tuženika što je vidljivo i iz povijesnog zk. izvatka te iz povijesti promjena po katastarskim česticama.

Broj : 16 P-464/2022-44Error! No text of specified style in document. Tuženici navode da su stekli predmetnu nekretninu kao nasljednici iza svojih pravnih prednika – roditelja D. (D.) B. i M. B. rođene P.

Tuženici navode da nikada M. C. nije bila upisana kao vlasnica ove nekretnine, stoga poriču da je otac tužitelja kupio ovu nekretninu nakon II. svjetskog rata od osobe takvog imena i prezimena.

Priznaju da su 2. i 3. tuženici upisani kao suvlasnici predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama i to odgovara pravom stanju stvari. Ponovno naglašavaju da im nije poznato tko je to M. C. na koju se poziva tužitelj, a koja je navodno sklopila neki ugovor s ocem tužitelja. Osoba takvog imena i prezimena nikada nije bila upisana kao vlasnica ove nekretnine.

Tužitelj je kao i njegov otac prije njega bio u izmoljenom posjedu predmetne nekretnine te je stoga bio svjestan da koristi tuđu nekretninu kao što to radi i s nekretninom u državnom vlasništvu koja međaši s ovom predmetnom nekretninom. Otac tužitelja M. B., a tako i tužitelj osobno priznavali su vlasništvo ove nekretnine obitelji B. pa se stoga tužitelj suglasio s 1. tuženikom da se na predmetnu nekretninu izvede geodet i da se označi B. zemlja kako je to tužitelj osobno rekao kako bi se utvrdila međa u odnosu na susjedne nekretnine.

Tuženici Ž. B. i M. B. se stoga protive tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu te predlažu da se tužitelja odbije uz obvezu naknade troškova parničnog postupka uz pripadajuću zakonsku zateznu kamatu.

3. 3. tužena M. C. dostavila je 11. rujna 2018. odgovor na tužbu u kojem navodi da ona ne zna za tu zemlju u M. S. niti je zainteresirana.

4. Tijekom postupka umro je 2. tuženik M. B. te je postupak preuzela njegova nasljednica V. B., supruga, kao 2. tužena.

4.1. Tijekom postupka utvrđeno je da je pravo ime 3. tužene M. C. te da je u zemljišnim knjigama upisana kao M. C.

5. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid i čitanje Izvoda iz katastarskog plana (list 5-6 spisa), Izvatka iz zemljišne knjige (list 7-8 spisa), povijesti promjena na katastarskim česticama (list 15 spisa), Izvatka iz zemljišne knjige (list 16 spisa), povijesnog izvatka iz zemljišne knjige (list 17-19 spisa), Rješenja o nasljeđivanju (list 20 spisa), očitovanja (list 38 spisa), skice iskolčenja (list 39 spisa), Skice lica mjesta (list 76 spisa), Rješenja o nasljeđivanju (list 88-91 spisa).

Proveden je očevid na licu mjesta uz mjerničkog vještaka N. B., ing.geod. (list 65-67 spisa). Saslušani su svjedoci T. N., S. K., M. K., I. P., M. B. (listovi 67-70 spisa) te M. C. i V. K. (list 109-111 spisa). Saslušani su tužitelj, 1. tuženik, 2. tužena te 3. tužena, kao stranke (list 112-115 spisa).

6. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Predmet spora je utvrđivanje prava vlasništva tužitelja na utuženoj nekretnini temeljem dosjelosti uračunavajući i kvalitetu i trajanje posjeda tužitelja i prednika tužitelja njegovog oca M. B..

Broj : 16 P-464/2022-44Error! No text of specified style in document. 8. Nije sporno tijekom postupka da su M. B. i M. C. upisani na utuženoj nekretnini kao suvlasnica u zemljišnim knjigama.

Nije sporno ni da je Ž. B. stavio drvene kolce po međi ove parcele kako ju je utvrdio geometar kojeg je Ž. B. angažirao i platio.

Nesporno je i da je tužitelj, a prije njega i njegov otac M. B., koristio predmetnu nekretninu na način da je sadio na predmetnoj nekretnini, a što proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka S. K., M. K., I. P., M. B. i V. K.

9. Sporno je, jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva tužitelja na utuženoj nekretnini temeljem dosjelosti, kakvoća i trajanje posjeda prednika tužitelja M. B. i tužitelja.

10. Radi utvrđenja odlučnih činjenica, a na sporne okolnosti sud je izveo dokaze koje su stranke predložile te je iste cijenio sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje u tekstu: Zakona o parničnom postupku).

11. Na predmetnoj nekretnini mjernički vještak N. B. izvršila je identifikaciju. Iz Nalaza mjerničkog vještaka proizlazi da je snimila točke koje je pokazao tužitelj da su se na tim mjestima nalazile međašne oznake kao i sadašnje uživanje nekretnine. Tužitelj je pokazao kč.br. … oranicu koja u katastarskom operatu ima površinu 1259 m2 i upisana je u posjedovni list br. k.o. M. s. na B. M., G. S. u 2/3 i C. M. rođ. B., G. A., W.. Ista parcela u zemljišnim knjigama upisana je kao oranica površine 350 čhv u zk.ul.br. … k.o. M. s. u suvlasništvo B. M., G. S. u 2/3 i C. M. rođ. B., G. , A., W. Na parceli u naravi se nalazi ječam i djelomično trava, livada.

11.1. Na Skici lica mjesta mjernički vještak prikazala je točke na kojima je tužitelj pokazao da su se nalazile međašne oznake – kolci (list 76 spisa), a što je između stranaka nesporno.

12. Iz iskaza svjedoka T. N. proizlazi da je Firma G. radila iskolčenje za gospodina M. B. za česticu … k.o. M. S.. On osobno nije bio na terenu ali jedna od terenskih ekipa njihove firme G. je izvršila iskolčenje za gospodina B. i to na tri mjesta, lokacije. M. C. mu je rekao da koliko se sjeća da misli da je tužitelj I. B. bio prolazio dok su vršili iskolčenje ali nije siguran je li to taj teren ili neki drugi.

12.1. Iz iskaza svjedoka M. C. proizlazi da oni imaju kontakt gospodina Ž. B. i on je od njih naručio obilježavanje parcele…da se vidi gdje se ta parcela nalazi na terenu. Nakon što mu se daje na uvid skica iskolčenja s lista 39 potvrđuje da da je on tu skicu napravio. Ne može reći sa sigurnošću da li je terenu bio prisutan gospodin I. B. na terenu, ali uvijek strankama koje su prisutne na terenu daju savjet kako da riješe eventualni spor za koji im kažu, a u ovom slučaju misli da su bili ljudi tamo, ne zna sa sigurnošću tko je sve bio ali sjeća se da je rekao, da ih je uputio da riješe na sudu. Navodi da je za B. taj dan vršio identifikaciju još na jednoj parceli blizu groblja. Ž. B. je znao potez na kojem je ova parcela ali nije znao točno njezinu poziciju, lokaciju. Broj : 16 P-464/2022-44Error! No text of specified style in document. 12.2. Iz iskaza svjedoka S. K. proizlazi da on o ovoj nekretnini ne zna ništa, da je to uživanje od M. G., pa je prešlo na I. i to već ima tolike godine. M. G. se prezivao B. i to je I. otac. To se je zvalo G. zemlja. G. zemlja se je zvalo sve do staze. Nikada na ovu parcelu nisu dolazili nitko od tuženika, koliko on zna. Oni su svi znali da je to zemlja od I. B. sve dok Ž. nije doveo geometre.

Na upit jesu li M. B, otac tužitelja i tužitelj I. B. davali nešto od poljoprivrede D. B. tuženikovom djedu i M. B., tuženikovom ocu zato što obrađuju njihove nekretnine, svjedok odgovara da on to ne zna. Bilo je najprije trnje pa su B. to očistili, nije bio kukuruz, bila je trava i ječam. Svjedok tuda ne ide svaki dan, njegova kuća je 100 m dalje.

12.3. Iz iskaza svjedoka M. K. vezano uz pitanje da li su I. B. i njegov otac M. B. davali što prihoda s ove zemlje B. jer uživaju njihovu zemlju, svjedok navodi da misli da ne jer oni nisu ni znali da tako to stoji. Pojašnjava riječ „stoji“ na način da misli na upis u knjigama jer bi oni to sigurno rješavali već da su znali.

12.4. Iz iskaza svjedoka I. P. proizlazi da nitko tužitelja ni njegovog oca nije smetao u tom obrađivanju i uživanju, koliko on zna, jer ih to nije pitao. Ne zna je li M. B. D. B., D., davao poljoprivredne proizvode godišnje za ono što su uživali.

12.5. Iz iskaza svjedoka M. B., sina tužitelja, proizlazi da oni tu zemlju uživaju kao obitelj već stoljećima i nije uopće znao da je ta zemlja upisana na tuženike. Svjedok, na pitanje je li njegov djed M. davao bilo kakve poljoprivredne proizvode tuženikom djedu D. B. zato što je uživao ovaj dio nekretnine koji je bio iskolčan od strane tuženika, svjedok odgovara da oni to uopće nisu znali da je upisano na tuženike, da su uživali tu zemlju stotinama godina, možda i više i uopće nisu znali da ta zemlja glasi na tuženike. Svjedok navodi da je to njihova zemlja samo nije preneseno na njegovu obitelj, to je njegov djed kupio ali nije upisano u gruntovnici. Ne zna kada je njegov djed to kupio, jer se tada nije rodio.

12.6. Iz iskaza svjedoka V. K. proizlazi da svjedok nije znao da je ta parcela od Ž. B.. Ne zna, da je B. konkretno ovu česticu od nekoga kupio, ne zna da bi otac I. B. kojeg je svjedok označio kao G. od nekoga kupio ovu parcelu.

Svjedok navodi da je i on imao sam sudski spor sa Ž. B., isti slučaj kao ovaj. Ž. i njegovi su uživali svjedokovu zemlju i on ga je tužio i dobio je taj sudski spor. Ta zemlja je glasila na njih ali kako ju je Ž. i njegovi godinama orali i obrađivali svjedok je to tako i prihvatio. Na toj zemlji bio je upisan u katastru, B. M., Ž. otac.

13. Tužitelj I. B. u svom iskazu navodi da je njegov otac M. B. kupio ovu parcelu i platio ju onima čija je bila zemlja. On ne zna čija je bila zemlja i kome je otac platio ali ti svi ljudi su pomrli i zemlja se nije papirnato prenesla. Zna da je otac plaćao porez i uživao tu nekretninu i 70 godina nitko nije za to pitao dok nije gospodin Ž. B. koji sada to traži. Navodi da on svjedoka M. C. ne pozna ali Ž. B. je pozvao mjernika i mjerio bez tužitelja jer je tužitelj otišao k sinu u G. S. Problem je postao ima već par godina ali Ž. to nije uživao niti je "napadao" da će uživati. Ova parcela je blizu tužiteljeve kuće, a Ž. B. živi u selu P. i u P. je živio i M. B.

Broj : 16 P-464/2022-44Error! No text of specified style in document. Tužitelj iskazuje da je poznavao D. D. B.. On je prije živio u J. S. i onda se tamo priženio u P.. D. je imao puno zemlje i u J. S. i u P. i ovuda. Ovuda pojašnjava u P., a to je selo do tužiteljevog sela koje se zove M. B.

D. B. nije nikada obrađivao ovu zemlju kč.br. …, D. se je priženio ovamo. Tužitelj navodi da nije ništa nikada plaćao D. B. za tu zemlju što ju obrađuje D. se je priženio ovamo, a tužiteljev otac je kupio od drugih ljudi, D. je došao kasnije. On te ljude ne pozna. Njegov otac M. B. tu je nekretninu kupio 1955. godine i tada im je platio, on je išao u školu, a D. B. još tada nije bio tamo niti je D. to poslije tražio. Tužitelj navodi da ne zna točnu godinu kada je umro njegov otac, ali 15 godina ima sigurno, uglavnom poslije Domovinskog rata. Ž. B. napadao ga je prije nego što je bio mjernik.

Na upit koliko prije, tužitelj odgovara: prije 5, 6 godina. Prije toga nije ali i tada nije napadao da će on raditi nego je samo govorio da je ta zemlja njegova.

Navodi da mu otac Ž. B., M. B., nije osporavao zemlju, on tamo nije ni bio, samo mu je osporavao Ž. B.

Na upit punom. 1. i 2. tuženika kada je Ž. B. došao do tužitelja i rekao da je zemlja njegova što mu je tužitelj odgovorio, tužitelj odgovara da je Ž. je išao 5 ili 6 puta k njemu i govorio da je to njegovo, a tužitelj mu je odgovorio da ne zna, da ne zna gdje je on to našao i od kad se to vuče.

Tada je Ž. B. spominjao da će dovesti mjernika, rekao je, ali mjernik je bio kada tužitelja nije bilo i susjed M. K. je rekao tužitelju da je tu bilo mjerenje.

Nadalje tužitelj iskazuje da ne zna za koju cijenu je otac kupio tu zemlju, zna da je on platio, kojim ljudima ne zna ali oni su onda to čistili i kasnije je bilo tršće, onda su to tršće i zapustili i opet su očistili i orali su. 70 godina nitko im nije osporavao vlasništvo. To je njima plaćeno, on te ljude ne zna, i porez se je plaćao nakon što je otac kupio, toga ima 70 godina.

Njegov otac kupio je još nekretnina i to od susjeda koji su se odselili u B. Njima je bilo prezime isto B. Ta parcela se spaja s ovom parcelom i tu parcelu sada uživa tužiteljev brat P. B.

Navodi da njegov otac nikada nije bio upisan u katastru kao posjednik, vlasnik. Otac tužitelja plaćao je porez za ovu nekretninu dok se je plaćao porez. Plaćao je općini u D. R.. Tako su se oni dogovorili. Nema toga puno, to je 350 hvati zemlje.

14. 1. tuženik Ž. B. u svom iskazu navodi da je kod B. I. bio 4, 5 puta za tu zemlju. Pošto je on ostao u kući kao muški, kao glava kuće on je išao I. B. da dogovore da riješe ovu parcelu pošto mu je umro deda, a sada i tata. I njegov deda i njegov tata su znali za tu parcelu da je njihova, a da je koristi I. B. Njegovi pok. deda i baka M. B. i D. D. B. sklopili su sa tužiteljevim ocem M. B. dogovor da neka oni uživaju ovu parcelu s obzirom da im je blizu kuće, a njegovoj baki i djedu je dalje jer su oni bili u P., a za uzvrat će tužiteljev otac i majka godišnje davati nešto poljoprivrednih proizvoda za to i pomagati im u radovima. Njegovi imaju 3 jutra zemlje još malo niže dolje pa kada su oni tu zemlju radili tužiteljevi otac i majka bi im došli pomoći. Ta se parcela zove d. nj. Kako je tuženik ostao u kući, mama mu je stara 80 godina, on se htio s I. B. dogovoriti. 4 puta je bio kod njega i razgovarali su i bila je njegova žena A., a jednom je čak došao kada ga i nije bilo i tada je bila žena A. Kada su razgovarali I. B. i on bila je i žena A. i oni su mu rekli neka izvadi mjernika i šta je njegovo da si odmjeri. Navodi da oni nisu svađani, on je njima čak nešto i radio s traktorom, balirao. Angažirao je mjernika i tada mu je mjernik išao na ovu parcelu i na Broj : 16 P-464/2022-44Error! No text of specified style in document. parcelu R. b.. Kada je bio mjernik cestom je došao i I. B. i on je tada rekao da što to mjeri, a tuženik mu je odgovorio da mu je on rekao da izvede mjernika i da izmjeri što je njegovo. Tada je mjernik stavio međe kolce i on to nije dirao tada nego je te kolce I. B. počupao par dana kasnije. Tada su na parcelu došli njegova žena A. i on, I. B. Tuženik navodi da ne zna zbog čega I. B. njega tuži ako su se oni dogovorili da će izvesti mjernika i tada nije bilo ništa sporno, on je došao poslije i počupao te flokove. Ako su se dogovorili, a bili su njegova žena i on i oni su tuženiku rekli: Ž. ako je tvoje izmjeri si što je tvoje, mi smo stari i ostavi nas na miru. Rekli su i da je njihov sin bolestan i da na zemlji neće raditi i neka on izvede mjernika. Tuženik je izveo mjernika, on živi od zemlje, platio je mjernika i ta zemlja nije tužiteljeva i nikada nije ni bila. Ima dvoje djece i mirovinu od 1.450,00 kn i mora raditi na zemlji da bi preživio. Mora raditi i njegova zemlja nije zapuštena i nema novaca za bacanje ali je platio mjernika jer on mora znati koja je njegova zemlja jer od nje živi.

Tuženik iskazuje da mu nije poznato da bi njegov djed, otac ili baka prodali tu nekretninu tužitelju ili njegovom ocu, nikada to nije čuo.

Na upit što to znači da su tuženikov otac i djed znali za tu zemlju u B., 1. tuženik odgovara da su oni bili vlasnici te zemlje, oni su za nju znali i oni su za nju plaćali porez.

1. tuženik navodi da kada je razgovarao s B. prethodno izmjeri da mu B. nije rekao da polaže neko pravo na tu zemlju, rekao mu je neka on izvede mjernika i da ono što je tuženikovo da izmjeri.

Na upit kada je zadnji put dana naknada za koju tvrdi da je dogovorena, 1. tuženik odgovara: negdje u Domovinskom ratu i poslije rata, tako je to išlo sve manje. Zato je on htio to riješiti. Oni su njemu dali prijedlog da izvede mjernika i da se to riješi. Na upit konkretno što su to davali za naknadu, 1. tuženik odgovara: krumpir, kukuruz, pšenicu kad se vršila, takav je bio dogovor, nije bilo uvijek isto, što je čovjek imao to je donio. Sjeća se da su mu baba i deda pokazivali kad su išli kolima mimo ove zemlje da je to njihova zemlja.

15. 2. tužena V. B. u svom iskazu navodi da je njezin svekar redovito plaćao porez za svu zemlju. Obrađivao je sve što god je imao. Njezin sin sve što je rekao to je istina. On ima dva đaka, vojnu skrb od 1.450,00 kn i ništa drugo, a te đake treba podignuti i ona im pomaže s mirovinom.

Na upit da li su I. B. ili M. B. za to što su obrađivali ovu nekretninu davali što, 2. tužena odgovara da jesu, prije je to bilo tako, oni nisu imali zemlje, a obrađivali su onda ovu i za to su davali kako su imali, takva su vremena bila. Tko je imao zemlju davao je onima koji nisu imali na korištenje i tako bi dobivali nešto od proizvoda, to je bio ušur, da svi lakše preživljavaju. Jedni su imali s čim delat, a drugi nisu imali zemlje i tako su se potpomagali. Ona se udala 1965. godine i došla živjeti u P. k B..

D. B. bio je njezin svekar.

2. tužena navodi da nikada nije čula da bi D. B. prodao tu zemlju, on nikada ne bi prodao tu zemlju jer je bio vrijedan, radio je u tvornici i još je radio na zemlji. Na upit da li su B. davali B. tzv. ušur, 2. tužena odgovara da ona to nije vidjela ali je čula od svekrve i svekra da su B. davali njima za korištenje ove nekretnine ušur i to kako kada su imali kaj. Takvo je prije to vrijeme bilo.

Na upit da li su davali njoj i njenom mužu, 2. tužena odgovara da ne, njima nisu, ona je radila u tvornici.

Broj : 16 P-464/2022-44Error! No text of specified style in document. 16. 3. tužena M. C. u svom iskazu navodi da ne zna zašto je tužena jer ona ne živi ovdje i ne zna gdje se nalazi ova zemlja. Da je to oko kuće znala bi. Ona je tu zemlju naslijedila i točno je da je upisana u 1/3 i na toj parceli.

Navodi da ona tu parcelu nije prodala. Njezin otac se je priženio u P. Ova parcela je bila od P. M., to je svekar od M. P., a M. P. je bila druga žena njenog oca i njena svekrva se zvala M. P. M. P., svekrva od M. P., druge žene njenog oca je iz M. B. i ova parcela je bila njihova. Onda kada je ih je otac dopeljao u P. 1952. godine njezin otac je plaćao dva poreza, jedan za M. P. i drugi za D. B.. Njezin otac je naslijedio nekretnine iza M. P. i iza D. B.. Ova nekretnina je iza M. P. Ona je išla u školu i sjeća se da joj je otac rekao da plaća dva poreza i za zemlju iza M. P. i iza D. B. Nitko se nije nikada svađao oko zemlje i svatko je svakome pomagao.

M. P. ovu zemlju nije prodao.

Ne zna jesu li P. u B. imali više zemlje ili ovu jednu parcelu, ona tamo nikad nije išla. Na upit kako onda zna da nije prodana, 3. tužena odgovara da zna jer ništa nije prodavano. Koliko ona zna.

Koliko se sjeća, nije joj poznato da bi otac dobivao ušur od B., a zna da su si samo pomagali jedni drugima, općenito su si svi pomagali.

Na upit je li 3. tuženoj poznato da bi otac imao kakvih problema da mu netko koristi zemlju, 3. tužena odgovara da koliko ona zna, ne, otišla je sa 18 godina van živjeti. 1966. godine su otišli iz K. u A., a 3 godine prije je živjela u K., podstanar. 17. Uvidom u Povijest promjena na katastarskim česticama (list 15 spisa) od 26. rujna 2018. razvidno je da je revizijom posjedovnog stanja 1948./1950. godine kč.br. k.o. M. S. upisana u posjedovni list broj … na B. D., P.Nadalje, 2009. godine iskazom promjena…, a temeljem Rješenje X… O-…/01, kč.br…. k.o. M. S. prenesena je iz posjedovnog lista br. …u novi posjedovni list br. … na B. M., P. 19 u 2/3 dijela i C. M. rođ. B., A., W.u 1/3 dijela i do danas nije bilo promjena.

17.1. Uvidom u Izvadak iz zemljišne knjige, povijesni prikaz (list 16-19 spisa) razvidno je da je kč.br…. upisana u zk.ul.br. …k.o. M. S. u suvlasništvo M. B. rođenog 14….., P. , G. S.u 2/3 dijela i C. M., rođene B, G .W., A u 1/3 dijela te da je u spisu Z-…od 30. ožujka 1953. predmetna nekretnina upisana na B. D. i B.M, oboje kućni broj P., svakog u ½ dijela. Nadalje u spisu Z-…od 23. listopada 1986. dio nekretnina B. M. upisan je za korist B. D., P. kućni broj … te je u spisu Z-…/07 od 19. ožujka 2007. predmetna nekretnina upisana u suvlasništvo M. B., sina, rođenog…., P., G. S. u 2/3 dijela i C. M., kćeri, rođene B., G., W., A. u 1/3 dijela.

18. Dakle, iz iskaza tužitelja proizlazi da je njegov otac M. B. kupio 1955. predmetnu nekretninu, od drugih ljudi koje tužitelj ne pozna, a ne od D. B. i da je nakon kupnje plaćao porez kada se je porez plaćao.

19. Međutim, iz povijesnog posjedovnog stanja proizlazi da je revizijom posjedovnog stanja 1948./1950. godine kč.br. … k.o. M. S. upisana u posjedovni list broj … na B. D., P., a 2009. godine iskazom promjena…, a temeljem Rješenje…, kč.br. k.o. M. S. prenesena je iz posjedovnog lista br. …u novi posjedovni list br. …na B. M., P.u 2/3 dijela i C. M. rođ. B., A.u 1/3 dijela i do danas nije bilo promjena dok je uvidom u povijesni prikaz Izvatka iz zemljišne knjige, razvidno da je kč.br. …upisana u zk.ul.br. …k.o. M. S. u suvlasništvo M. B., G. S. u 2/3 dijela i C. M., rođene B., A. u Broj : 16 P-464/2022-44Error! No text of specified style in document. 1/3 dijela te da je od 1953. godine predmetna nekretnina upisana na B. D. i B.M., oboje kućni broj …selo, svakog u ½ dijela; da je od 1986. dio nekretnina B. M. upisan za korist B. D., P.te da je od 2007. godine predmetna nekretnina upisana u suvlasništvo M. B., sina, rođenog…., , G. S. u 2/3 dijela i C. M., kćeri, rođene B., G., W, A. u 1/3 dijela, iz čega proizlazi da su prednici tuženika 1955. bili vlasnici predmetne nekretnine pa sud zaključuje da ako je tužiteljev otac i kupio predmetnu nekretninu, kupio ju je od nevlasnika.

20. Dakle, temeljem utvrđenja iz Povijesnih podataka katastra i zemljišnoknjižnog izvatka sud utvrđuje da je nekretnina kč.br…. za koju tužitelj tvrdi da je njegov otac kupio 1955. bila upisana samo na prednike tuženika od 1953. godine i kao vlasnica nije bila upisana niti na bilo koji način utvrđena punoljetna osoba imenom M. C. Stoga otac tužitelja nije kupio nekretninu od vlasnika, a ako je nekretninu kupio onda ju je kupio od nevlasnika, a u tom slučaju dosjelošću ne može steći vlasništvo. Nadalje, tužitelj je znao da za zemlju treba plaćati porez, ali nije dokazao da je za tu zemlju plaćao porez, a tuženici tvrde da su oni plaćali porez što i proizlazi iz Povijesnih podataka katastra i zemljišne knjige jer se porez određivao prema stanju upisa posjeda odnosno vlasništva, pa sud zaključuje da je tužitelj s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. 21. Slijedom prethodnih utvrđenja sud smatra da M. B., otac tužitelja nije mogao prenijeti više prava tužitelju nego što ga on sam ima. Kako tužitelj I. B. dosjelošću ne može steći vlasništvo od nevlasnika, a budući je za to znao, njegov je posjed nesamostalan i nepošten pa kako tužitelj nije dostavio dokaz da bi M. B. bio vlasnik odnosno samostalni posjednik predmetne nekretnine i nije dokazao da bi M. B. kupio predmetnu nekretninu od vlasnika, to sud smatra da nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću sukladno članku 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

22. Naime, člankom 159. stavak 1., 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je:

(1) Dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

(2) Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

(3) Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

23. Navode tužitelja da se plaćao i porez nakon što je kupljena ta nekretnina sud smatra paušalnim jer tužitelj nije dokazao da su otac tužitelja odnosno tužitelj plaćali porez za ovu nekretninu s obzirom da se porez plaćao prema upisanom posjedu odnosno vlasništvu u katastru, a nesporno je i iz iskaza tužitelja da otac tužitelja nikada nije bio upisan u katastru kao posjednik. Stoga sud zaključuje da, ako je i plaćao porez znao je da plaća za tuđu nekretninu odnosno za koju nije upisan kao posjednik, vlasnik. Stoga je njegov posjed nepošten.

Broj : 16 P-464/2022-44Error! No text of specified style in document. 24. Sud neposredno uvjerljivijim u odnosu na iskaz tužitelja cijeni iskaze 2. tužene V. B. i 3. tužene M. C. da je njihov svekar odnosno otac D. D. B. plaćao porez te i nadalje iskaz V. B. da je čula od svekrve i svekra da su B. davali njima za korištenje ove nekretnine "ušur" i to kako kada su imali od poljoprivrednih proizvoda jer su njihovi iskazi logični, životni i uvjerljivi te u skladu s materijalnim dokazima u spisu.

25. Pored ovako utvrđenog činjeničnog stanja sud smatra da sadržaj iskaza saslušanih svjedoka S. K., M. K., I. P., M. B. i V. K. te iskaza tužitelja ne daju osnovu za drukčiji zaključak suda jer se sadržajem iskaza saslušanih svjedoka i iskaza tužitelja ne može nadomjestiti utvrđena činjenica nesamostalnosti posjeda i M. B. i tužitelja kao i njihov nepošten posjed, a koji su zakonski uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Naime, M. B. je bio nesamostalan posjednik predmetne nekretnine, a umro je prije 15 godina prema iskazu tužitelja odnosno nakon Domovinskog rata, a prema iskazu tužitelja njemu je Ž. B. osporavao vlasništvo navodeći da je nekretnina njihova 5, 6 godina prije nego je izašao mjernik, a mjernik je izišao u lipnju 2018., dakle osporavao je od 2012. godine.

26. Temeljem rezultata cjelokupno provedenog dokaznog postupka, sud vezano uz kč.br. … utvrđuje da tužitelj nije dokazao za predmetnu česticu pošten posjed M. B., te na koji bi način i kada tužitelj preuzeo samostalan nesmetan posjed predmetne čestice od M.B kao i ostale pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

27. Temeljem prethodnih utvrđenja sud zaključuje da je posjed tužitelja nepošten pa za stjecanje vlasništva dosjelošću nedostaje zakonska pretpostavka pošten posjed i stoga je tužbeni zahtjev neosnovan.

28. Tužitelj u tužbi predlaže da sud primjenom instituta dosjelosti utvrdi tužitelja vlasnikom predmetne nekretnine.

29. Sud nalazi osnovanim navode tuženika tijekom postupka da tužitelju za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nedostaje jedna od osnovnih pretpostavki, a to je savjestan (pošten) posjed. Posjed je savjestan ako posjednik sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Savjesnost (poštenje) posjeda se pretpostavlja sve dok se protivno ne dokaže, a temeljem rezultata cjelokupno provedenog dokaznog postupka i stanja u katastru i zemljišnim knjigama, sud je utvrdio da u ovom slučaju ne postoji savjestan posjed. Naime, tužitelj nije tijekom postupka dokazao niti je predočio bilo kakav dokaz oko postojanja kupoprodajnog ugovora, nije uspio precizirati ni tko ni s kim je takav ugovor zaključen niti za koju cijenu. Ni osoba koja se navodi u historijatu tužbe pod imenom M. C. u vrijeme navodne kupnje (1955.) nije bila upisana kao vlasnik predmetne nekretnine pa stoga doista i nije jasno na koji način i s kojim ugovorom je prednik tužitelja mogao steći pravo vlasništva.

30. Nesavjestan posjednik ne može ni dosjelošću steći pravo vlasništva, bez obzira na trajanje posjeda (VSH Rev-…).

Broj : 16 P-464/2022-44Error! No text of specified style in document. 31. Budući tužitelj nije dokazao svoje vlasništvo predmetne nekretnine posljedično tome ne može osnovano potraživati niti zaštitu svog vlasništva od uznemiravanja u odnosu na 1. tuženika Ž. B..

32. Stoga je tužbeni zahtjev neosnovan u cijelosti.

33. Odluku o troškovima sud je donio temeljem članka 154. stavak 1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku.

34. Sud je 1. tuženiku Ž. B. i 2.tuženoj V. B., zastupanima po punomoćniku odvjetniku priznao zatražene troškove uvećano za zastupanje dvije osobe i to za: sastav odgovora na tužbu u iznosu 218,99 eura, pribavu povijesnog zk. izvatka i povijesti promjena (2x33,18 eura) u iznosu 66,36 eura, zastupanje na ročištu 15.6.2020. u iznosu 109,50 eura (50% - procesna pitanja), zastupanje na ročištu 17.7.2020. u iznosu 54,75 eura (25% - odgođeno prije upuštanja u raspravljanje), zastupanje na ročištu 3.11.2020. u iznosu 218,99 eura, zastupanje na ročištu 7.12.2022. u iznosu 218,99 eura, zastupanje na ročištu 8.2.2023. u iznosu 218,99 eura i PDV od 25% na gornje radnje u iznosu 276,64 eura, odnosno ukupno 1.383,21 eura.

34.1. 1. i 2. tuženicima sud nije priznao trošak sastava podneska od 15.6.2020. u iznosu 218,99 eura iz razloga što isti nije nužan jer je dostavljen na ročištu 15.6.2020. i punomoćnik je mogao sadržaj podneska iznijeti na ročištu za koje mu je priznat trošak.

35. Sud je 3. tuženoj M. C. koja nije bila zastupana po punomoćniku odvjetniku već se zastupala sama priznao kao osnovan i nužan zatraženi trošak goriva za dolazak na ročište iz mjesta stanovanja u B., A. za relaciju B.-K. za 500 km u jednom pravcu, odnosno ukupno 1000 km po 0,27 eura/km što sveukupno iznosi 270,00 eura.

36. Slijedom navedenog, presuđeno je kao u izreci.

U Ogulinu 8. ožujka 2023.

Sudac

Blaženka Glad,v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Broj : 16 P-464/2022-44Error! No text of specified style in document. Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pisano, u 3 istovjetna primjerka, u roku od 15 dana, računajući od dana objave ove presude. Ako stranka nije pristupila na ročište za objavu presude, a uredno je obaviještena o tom ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem je ova presuda objavljena. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena, rok za žalbu od 15 dana teče od dana dostave prijepisa ove presude.

Dostaviti:

1. T. M.-Š., odvjetnica u K.

2. D. B., odvjetnik u K.

3. M. C., , W., A.