Poslovni broj 40: Psp-78/2020-42

( Ovr-289/2023 )

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U RIJECI

Rijeka, Žrtava fašizma 7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, po sucu Ivi Smokvina Dadasović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Općina K., OIB: … , zastupan po G. M., odvjetniku iz R., protiv tuženika: 1- S. K., OIB: … , 2- I. K., OIB: … , oboje iz K., i 3- O. R. iz R., OIB: … , svi zastupani po S. P., odvjetniku iz R., radi smetanja posjeda, dana 26. siječnja 2023.g. nakon održane i zaključene glavne javne rasprave u prisutnosti 3- tužene i punomoćnika stranaka, te javne objave 08. ožujka 2023.g.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužitelj sa tužbenim zahtjevom koji glasi:

" I. Utvrđuje se da su tuženici S. K. iz K., OIB: … , I. K. iz K., OIB: … i O. R. iz R., OIB: … , smetali tužitelja Općinu K., K. OIB: … , u posljednjem, mirnom i faktičnom posjedu nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel R., označena kao k.č.br. …, ukupne površine 498 m2, a upisana je u z.k.ul. … k.o. K. L. i to samovlasnim oduzimanjem posjeda predmetne nekretnine na način da su na dijelu navedene čestice koji je označen plavom bojom u nalazu vještaka geodetske struke T. R. iz tvrtke G. d.o.o., a koji nalaz čini sastavni dio ovog rješenja, izvršili neovlašteni iskop na površini od 23 m2, kubature od 12,76m3 te da su na dijelu navedene čestice koji je nalazom vještaka označen rozom bojom izvršili i neovlašteno nasipavanje dijela predmetne čestice iskopnim materijalom na površini od 29 m2, u ukupnoj količini od 24,60 m3.

II. Tuženicima se nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja na način da omoguće tužitelju nesmetano korištenje nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel R., označena kao k.č.br. …, ukupne površine 498 m2, a upisana je u z.k.ul. … k.o. K. L. izravnavanjem iskopa kubature 12,76 m3 sa dijela predmetne čestice u površini od 23 m2 koji dio je nalazom vještaka T. R. koji nalaz čini sastavni dio ovog rješenja, označen plavom bojom, kao i uklanjanjem iskopnog materijala (nasipa) u količini od 24,60 m3 sa dijela predmetne čestice u površini od 29 m2 koji dio je nalazom vještaka označen rozom bojom, sve u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

Nalaže se tuženicima da se suzdrže od takvog ili svakog sličnog smetanja posjeda tužitelja u budućnosti.

( Ovr-289/2023 )

III. Nalaže se tuženicima da tužitelju nadoknade prouzročeni parnični trošak ovog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Odbija se tužitelj sa prijedlogom za izdavanje privremene mjere koji glasi:

" I Zabranjuje se tuženicima/protivnicima osiguranja ili trećim osobama po nalogu protivnika osiguranja vršiti radove daljnjeg iskopavanja i/ili nasipavanja nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, zemljišnoknjižni odjel R., označena kao k.č.br. …, ukupne površine 498 m2, a upisana je u z.k.ul. … k.o. K. L.

II Ako protivnici osiguranja postupe protivno točki I. izreke predlagatelj osiguranja ovlašten je sam ili putem treće osobe obaviti radnje u svrhu izravnavanja iskopa odnosno uklanjanja iskopnog materijala na nekretnini iz točke I. ovog rješenja, a sve radi uspostave prijašnjeg stanja, o trošku protivnika osiguranja.

III Ako protivnici osiguranja postupe protivno točki I. izreke ovog rješenja sud će na prijedlog predlagatelja osiguranja protivnicima osiguranja izreći novčanu kaznu. IV Protivnici osiguranja se upozoravaju da će sud na prijedlog predlagatelja osiguranja izreći novčanu kaznu u iznosu od 10.000,00 kuna. U slučaju nepokoravanju nalogu suda, protivnicima osiguranja se zapriječuje novim kaznama koje će se izricati sve dok protivnici osiguranja ne postupe po nalogu suda. V Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka ili dok sud ne ocijeni da su se stekli uvjeti za ukidanje privremene mjere.

VI Žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu."

III. Nalaže se tužitelju da nadoknadi tuženima trošak parničnog postupka u iznosu od 597,00 eura ( protuvrijednost 4.498,10 kn ) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 08.03.2023.g. do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi, podnijetoj ovom sudu, dana 12.11.2020.g. navodi da je vlasnik i posjednik nekretnine označene kao kč.br. … , ukupne površine 498 m2, upisane u zk.ul. … k.o. K. – L. Predmetna čestica da je u zemljišnim knjigama evidentirana kao javno dobro u općoj uporabi, međutim ista da je faktički izgubila svojstvo i svrhu javnog dobra. Naime predmetna čestica da je nekada bila put, no već godinama da je nekadašnji javni put zakrčen i obrastao u šikaru radi čega da se ne koristi u svrhu prolaza, pa da je javni put prestao biti javno dobro faktičnim nekorištenjem. Navodi da predmetna čestica u naravi predstavlja zemljište obraslo šikarom. Navodi da je 1- tuženik kao investitor izgradnje stambene građevine na kč.br. … , k.o. K. – L., a na kojoj su 2 i 3- tužene upisane kao suvlasnice, započeo sa gradnjom stambene građevine, povodom čega da su komunalni redari izvršili provjeru na terenu i utvrdili da gradilište nije osigurano sukladno propisima. Nadalje tužitelj navodi da je, dana,

( Ovr-289/2023 )

26.10.2020.g. angažirao ovlaštenu geodetsku tvrtku G.- K. d.o.o. koja da je izvršila snimanje i označavanje međe u odnosu na kč.br. … sa kč.br. … i tom prilikom da je utvrđeno da je investitor uzurpirao dio njegove nekretnine kč.br. … , pa da je naručio i elaborat obračuna kubature iskopa i nasipa. Navedenim da je investitor izvršio samovlasno oduzimanje posjeda dijela nekretnine, te pri tom izvršio nasipavanje i iskopavanje dijela terena, a čime da je izvršeno smetanje posjeda.

2. Slijedom navedenog predložio je sudu temeljem čl. 21. i 22. ZV-a donošenje odluke kojom bi se utvrdilo da su ga tuženi smetali u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu nekretnine označene kao kč.br. … samovoljnim oduzimanjem posjeda te nekretnine na načina da su na dijelu navedene čestice izvršili neovlašteni iskop i neovlašteno nasipavanje materijala, uz uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja i zabranu takvog ili sličnog smetanja, te naknadu parničnog troška.

3. Također je tužitelj predložio u tužbi i donošenje privremene mjere zabrane tuženima ili trećim osobama da po njihovom nalogu vrši radove daljnjeg iskopavanja ili nasipavanja nekretnine označene kao kč.br. … , k.o. K. – L. jer da mu je postupanjem tuženika u potpunosti onemogućeno korištenje navedene nekretnine, te da postoji bojazan od daljnjeg neovlaštenog nasipavanja i iskopavanja terena, odnosno sa sadržajem kao u točci II) izreke ovog rješenja.

4. Tuženi su u odgovoru na tužbu istakli da je tužba predana sudu protekom prekluzivnog roka od 30 dana jer da je iz dokaza priloženih uz tužbu vidljivo da je tužitelj još 16.09.2020.g. preko svog komunalnog redara koji je bio na prijeporu i sačinio zapisnik o očevidu, bio upoznat sa predmetnim smetanjem posjeda. Stoga su predložili odbacivanje tužbe kao nepravovremene. Istakli su da predmetna nekretnina nije uopće u posjedu tužitelja, već da se radi o bivšem putu zaraslom šikarom. Istakli su da je, dana 25.06.2020.g. 1-tuženik sa radnim strojem firme „I. d.o.o.“ poravnao teren uz među na kojem je imao namjeru izgraditi ogradni zid i time da nije počinio čin smetanja posjeda jer da je materijal koji je slučajno pao na prijepor izravnao i uklonio. Također su istakli prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na 2 i 3-tužene jer da kao suvlasnice nekretnine nisu sudjelovale niti u jednoj radnji koja bi se mogla smatrati smetanjem posjeda, niti su dale nalog bilo kome da nešto učini. Predložili su odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti uz naknadu parničnog troška.

5. Nakon provedenog geodetskog vještačenje tužitelj je pismenim podneskom od 25.03.2022.g. ( list 118-119 spisa ) konačno precizirao tužbeni zahtjev sa sadržajem kao u točci I) izreke ovog rješenja.

6. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju priloženu spisu i to u Izvatke iz zemljišne knjige ( list 7 i 13 spisa), u Građevinsku dozvolu ( list 9-12 spisa ), u Zapisnik sa očevida od 16.09.2020.g. ( list 14-21 spisa ), u dopis tužitelja od 28.10.2020.g. ( list 23-24 spisa), u Geodetski snimak G.-K. d.o.o. ( list 25- 41 spisa), saslušao 1, 2 i 3-tužene kao stranke i svjedoke A. K., D. S., E. C. i D. M., te proveo očevid na licu mjesta i geodetsko vještačenje.

7. Tužbeni zahtjev je u cijelosti neosnovan, kao i prijedlog za izdavanje privremene mjere.

( Ovr-289/2023 )

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da su ga tuženi smetali u posljednjem mirnom posjedu nekretnine označene kao kč.br. … , upisane u zk.ul. … k.o. K. L., samovlasnim oduzimanjem posjeda na način da su na dijelu navedene čestice izvršili neovlašteni iskop na površini od 23 m2, kubature od 12,76 m3, te neovlašteno nasipavanje iskopnim materijalom na površini od 29 m2, u ukupnoj količini od 24,60 m3, uz uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanje i zabranu svakog takvo ili slično smetanje.

9. U konkretnom slučaju radi se o sporu radi smetanja posjeda u kojem sporu treba utvrditi posljednji miran posjed prijepora od strane tužitelja i čin smetanja od strane tuženika. U smislu odredbe čl. 22. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( dalje ZV ) sud pruža zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Nadalje čl. 21. st. 1. i 3. istog Zakona propisano je da svaki posjednik ima pravo na zaštitu od uznemiravanja ili od uzimanja posjeda u roku od 30 dana od dana saznanja za smetanje i počinitelja.

10. Među strankama je sporno da li su ispunjeni naprijed citirani zakonski uvjeti za pružanje posjedovne zaštite tužitelju.

11. Iz Izvatka iz zemljišne knjige ( list 7 spisa ) proizlazi da je tužitelj vlasnik nekretnine označene kao kč.br. … , upisana u zk.ul. … k.o. K. L.

12. Iz Građevinske dozvole od 15.05.2020.g. ( list 9-12 spisa ) proizlazi da je 1- tuženiku S. K. odobreno građenje stambene građevine-obiteljske kuće na nekretnini kč.br. … .

13. Iz Izvatka iz zemljišne knjige ( list 13 spisa ) proizlazi da su 2-tužena K. I. i 3- tužena O. R. upisane kao suvlasnice kč.br. … , šuma, upisana u zk.ul. … k.o. K. L.

14. Iz Zapisnika sa očevida od 16.09.2020.g. ( list 14-21 spisa ) proizlazi da je od strane komunalnih redara tužitelja A. K. i D. S. proveden očevid na nekretninama kč.br. … i kč.br. …, k.o. K. L. radi utvrđivanja stanja izvođenja građevinskih radova od strane investitora na navedenim česticama, te je utvrđeno da se na navedenim česticama vrše građevinski radovi po investitoru S. K., da gradilište nije osigurano u skladu s čl. 134. Zakona o gradnji, da je na gradilištu istaknuta ploča sa svim potrebnim sadržajem, da su uvidom u Glavni projekt i izvršenim očevidom utvrđena odstupanja izgrađenih dijelova zgrade u odnosu na projektirano stanje, da se za ulaz s prometnice koristi neuređena zelena površina oznake kč.br. … k.o. K. L., dok da javni put označen kao kč.br. … nije vidljiv jer je zakrčen i obrastao u šikaru.

15. Iz dopisa tužitelja od 28.10.2020.g. ( list 23-24 spisa ) proizlazi da se tužitelj obratio inspektoratu u kojem navodi da je investitor S. K. započeo s gradnjom stambenih građevina na kč.br. … i … k.o. K. L., da su prilikom očevida utvrđena odstupanja izgrađenih dijelova zgrade u odnosu na projektnu dokumentaciju, odnosno da je u razdoblju od izdavanja Potvrde glavnog projekta do ishođenja pravomoćne građevinske dozvole došlo do izmjene glavnog projekta bez da su

( Ovr-289/2023 ) zatraženi novi posebni uvjeti i nova Potvrda glavnog projekta, te da je dana 26.10.2020.g. angažirana ovlaštena geodetska tvrtka koja je izvršila geodetsko snimanje i označavanje međa za kč.br. … k.o. K. L. u odnosu na predmetno gradilište kojom prilikom da je utvrđeno da je investitor uzurpirao javno dobro u općoj uporabi, odnosno put označen kao kč.br. … k.o. K. L., a zbog čega da će se protiv investitora pokrenuti tužba radi smetanja posjeda.

16. Iz Geodetskog snimka stvarnog stanja izrađenog po G.-K. d.o.o. iz studenog 2020.g. ( list 25- 41 spisa ) proizlazi da je na zahtjev tužitelja snimljen dio kč.br. … , odnosno stvarno stanje na terenu nakon zemljanih radova izvedenih prilikom izgradnje stambene građevine na kč.br. … , te obračun kubature nasipa i iskopa kojom prilikom da je utvrđeno da su na kč.br. … izvedeni radovi iskopa u dužini od cca 14 m, prosječene širine 1,6 m i sveukupne površine cca 23 m2, kao i da je na navedenoj čestici izveden nasip u dužini od 12 m, prosječne širine 1,6 m, površine cca 30 m2.

17. Provedenim očevidom u prisustvu vještakinje geodetske struke sud je utvrdio da pokazani prijepor predstavlja kč.br. … ( list 82-87 spisa ).

18. Tako iz Nalaza i mišljenja vještakinje geodetske struke T. R. ( list 98-111 spisa ) proizlazi da se prijepor nalazi u K., između kuće u gradnji tuženika i kuće (dvojnog objekta) sagrađene na adresi D. kbr. … i kbr. … . Pokazani prijepor da je identificiran usporedbom sa kopijom katastarskog plana za k.o. K. L. i to kao dio k.č. … i isti da je na Kopiji katastarskog plana označen rozom bojom u površini od 29 m2, dok da je dio prijepora na kojemu je iskop označen plavom bojom u površini od 23 m2. Zaključno vještakinja utvrđuje da je obračunom kubatura masa iskopa i nasipa dobiveno da kubatura iskopa iznosi 12.76 m3, dok da kubatura nasipa iznosi 24.60m3.

19. Citirani Nalaz i mišljenje sud je u cijelosti prihvatio jer cijeni da je isti dat stručno i objektivno, a niti stranke nisu imale primjedbe na isti.

20. Iz iskaza svjedokinje A. K. u bitnom proizlazi ( list 63-65 spisa ) da je zaposlena kao komunalni redar u Općini K., te da je, dana 16.09.2020.g. sa kolegom D. S. izašla ne teren kako bi utvrdili da li se predmetna gradnja izvodi u skladu s dokumentacijom, te da li je gradilište osigurano i da li je postavljena ploča o gradnji. Tom prilikom da su utvrdili da je započeto s gradnjom, da gradilište nije propisno ograđeno, te da investitor za dolazak do svoje parcele koristi kč.br. … u vlasništvu Općine K. Nakon toga da je telefonski kontaktirala investitora i rekla mu da treba tražiti suglasnost od Općine K. za korištenje navedene parcele. Prilikom očevida održanog 16.09.2020. da je sa kolegom S. uočila da parcela investitora, na kojem se vršila gradnja, graniči parcela u vlasništvu Općine K. kč.br. … koja je upisana kao javni put, ali je u naravi činila zemljanu površinu zaraslu u šikaru koja se nije koristila kao put niti od mještana, niti od Općine K. jer se njome zbog zaraštenosti nije moglo niti prolaziti. Širina tog puta da je prema dokumentaciji oko 1,5 m i u momentu očevida da nisu primijetili da bi investitor zašao i na tu česticu. Izjavila je da je osobno prije par godina bila na toj čestici kada se razmatralo da se ona raskrči i pretvori u put, ali se od toga odustalo. U zadnjih 25 godina da je bila na navedenoj čestici prije par godina i predmetnog 16.09.2020. Izjavila je da nema saznanja da bi

( Ovr-289/2023 )

investitori tražili suglasnost za korištenje kč.br. … . Izjavila je da Općina K. nije koristila utuženu kč.br. … ni na koji način jer je bila zapuštena, tj. obrasla šikarom, a kako to i pokazuje fotografija na str. 4. Zapisnika sa očevida ( list 70 spisa ). Izjavila je da je nakon 16.09.2020.g. svaki tjedan obilazila područje D. i vidjela da investitor nije ogradio gradilište kako je upozoren, a prilikom obilaska da nije uočila da bi investitor počeo koristiti i utuženu kč.br. … , niti je vidjela iskop ili nasipavanje te čestice, te da ne zna niti kada je to Općina K. utvrdila.

21. Iz iskaza svjedoka D. S. u bitnom proizlazi ( list 65 spisa ) da je sa kolegicom K., dana 16.09.2020.g. izvršio redovan obilazak dijelova K. u smislu utvrđivanja određenih komunalnih nepravilnosti. Tom prilikom da su obišli i predmetno gradilište i utvrdili da se kao prilaz istom koristi put u vlasništvu Općine K., da gradilište nije pravilno ograđeno i druge nepravilnosti. Izjavio je da su fotografije koje prileže Zapisniku sa očevida sačinjene tog dana, a fotografija na listu 4. Zapisnika ( list 70 spisa ) da pokazuje utuženu kč.br. … . Tom prilikom da nisu uočili, niti utvrdili da bi investitori koristili i tu nekretninu, a niti su to mogli sa sigurnošću utvrditi iz razloga što se radilo o zapuštenoj čestici, pa je teško odrediti među između nje i susjedne čestice od investitora. Izjavio je da je zaposlen kao komunalno-prometni redar unazad 6 godina i u tom razdoblju da nikada nije bio na kč.br. … . Izjavio je da su predmetnom parcelom prolazili mještani u svrhu šetnje, branje šparoga i sl.

22. Iz iskaza 1-tuženika S. K. u bitnom proizlazi ( list 82-87 spisa ) da je prilikom gradnje višestambene zgrade na nekretnini kč. br. … došlo do odrona nasipa sa susjedne nekretnine kč.br. … na način da su se izvodili ogradni zidovi kojom prilikom da se nasipani teren sa susjedne nekretnine spustio na njegovu nekretninu, pa da je morao koristiti utuženu nekretninu i to samo privremeno dok nije okončao radove, a o čemu da je obavijestio Općinu K. dopisom od 29.06.2020.g. Izjavio je da je prijepor prije radova bio totalno zapušten i zarašten, te neprohodan, pa da je u biti on uslijed opisanih radova raskrčio predmetni put i nasuo ga sa materijalom od iskopa, a kojeg da je potom vratio nazad, čime je prijepor doveo u prvobitno stanje. Visina tla da se nije mijenjala jer da je prijepor bio nasipan kada se gradila nekretnina na kč. … i već sa tim nasipom da je visina tla bila podignuta. Izjavio je da je, dana 19.06.2020.g. dobio Zapisnik od komunalnih redara Općine K. u kojem ga se upozorava na nepravilnosti gradilišta. Izjavio je da su komunalni redari već tada saznali za utuženu situaciju jer se u Zapisniku sa očevida spominje predmetna čestica. Izjavio je da se prijepor nije koristio kao put, niti je vidio ljude da tuda prolaze. Izjavio je da mu nije bila namjera nikog smetati, već da je uslijed gradnje betonskog zida okućnice materijal, zbog pojave odrona, prebacio na jednu stranu i potom ga, po izgradnji betonskog zida, vratio nazad. Za navedene radove da nije tražio suglasnost, niti dopuštenje jer da nije ni znao da to treba učiniti.

23. Iz iskaza 2-tužene I. K., supruge 1-tuženika, u bitnom proizlazi ( list 132-133 spisa ) da prijepor nije predstavljao put, već da je bio zarastao šikarom i istim da nitko nije prolazio jer to nije bilo niti moguće zbog velikih grana. Izjavila je da je prilikom gradnje stambene zgrade prijepor počišćen i vraćen u prvobitno stanje. Izjavila je da je upisana kao vlasnica jednog stana, međutim da nije aktivno sudjelovala u gradnji, te da ne zna nikakve detalje. Izjavila je da niti sada prijeporom nitko ne prolazi, da ne zna da li se nasipavanjem građevinskog materijala digla razina tla, da nije znala čije je to zemljište, da nije davala nikome upute za gradnju, kao niti 3-tužena O. R., već

( Ovr-289/2023 )

da je sve poslove oko gradnje vodio njen suprug koji da je pri tom imao njeno ovlaštenje i ovlaštenje 3- tužene za sve što je poduzimao. Izjavila je da je bila osobno prisutna kada je došao komunalni redar u lipnju 2020.g. i tražio da se na sjevernom dijelu parcele postavi zaštitna ograda, a već tada da je materijal bio nasut kako to pokazuju fotografije br. 1-7 Nalaza i mišljenja.

24. Iz iskaza 3-tužene O. R., sestre 1-tuženika u bitnom proizlazi ( list 142 spisa ) da je njen brat S. K. bio faktični investitor gradnje predmetne zgrade sa stanovima, a ona da je samo na papiru upisana kao suvlasnica. Izjavila je da nije upućena u ništa vezano za gradnju, niti je u bilo čemu sudjelovala. Sve radove da je naručivao, plaćao i određivao njen brat. Ona da ni na koji način nije financijski sudjelovala u gradnji zgrade, pa da niti o konkretnom slučaju ništa ne zna. Izjavila je da je samo jednom prije početka gradnje bila na terenu i tada da je utuženi teren bio zapušten, odnosno šikara.

25. Iz iskaza svjedoka E. C. u bitnom proizlazi ( list 143 spisa ) da o konkretnom slučaju ne zna ništa. Izjavio je da po prijeporu nitko nije prolazio jer da je isti bila zarasla šikara. Izjavio je da ga je angažirao 1-tuženik da mu sa bagerom izravna teren, a koje radove da je i izveo u proljeće-ljeto 2020.g., ali u to vrijeme da ogradni zidovi još nisu bili izgrađeni. Materijal koji je iskopao sa bagerom da je nasipavao po terenu 1-tuženika i na taj način da je ravnao teren i pripremao ga za gradnju zgrade. Ništa od građevinskog materijala da nije odlagao izvan terena predviđenog za gradnju. Izjavio je da je teren istočno od nekretnine 1-tuženika bio zapušten i pun odsječenih granja koje su bacali susjedi iz okolnih nekretnina, te da se radilo o neprohodnom terenu po kojem nitko nije prolazio jer je to bilo nemoguće.

26. Iz iskaza svjedoka D. M. u bitnom proizlazi ( list 143-144 spisa ) da je zaposlen u Općini K. kao pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno planiranje i zaštitu okoliša. Utužena nekretnina da je u biti javno dobro, za čije održavanje je zadužena Općina K. putem komunalnog društva i ista da se koristila kao put od lokalnih mještana za dolazak do donje strane šume. Također prijepor da služi i za protupravnu zaštitu okolnih građevina. Prijepor da je bio na popisu za izvanredno održavanje, odnosno po potrebi, međutim da se ne sjeća da bi se od kada je pročelnik ( rujan 2018.g. ) na istom izvodili bilo kakvi radovi u svrhu održavanja. Izjavio je da se prijeporom prije utuženog nasipavanja, tijekom zimskih perioda moglo proći, dok da je tijekom proljeća, kada vegetacija buja, bio zakrčen. Izjavio je da je prilikom obilaska gradilišta od strane komunalnih redara u rujnu 2020.g. uočeno da nema zaštitne ograde i ploče gradilišta. Tom prilikom da se kod komunalnih redara pojavila sumnja da je dio građevinskog materijala nasipan na utuženu nekretninu, a zbog čega da je angažirana geodetska tvrtka jer da komunalni redar ne može točno odrediti granice parcela, niti je za to ovlašten. Stoga da su tek po izradi geodetskog snimanja saznali da je došlo do nasipanja građevinskog materijala koji da nije uklonjen.

27. Provedenim dokaznim postupkom sud je utvrdio da je 1-tuženik S. K. kao investitor prilikom gradnje ogradnih zidova na nekretnini u suvlasništvu 2 i 3-tužene označene kao kč.br. … , zk.ul. … k.o. K. L., iskopao i nasipao građevinskim materijalom prijepornu kč.br. … u vlasništvu tužitelja.

( Ovr-289/2023 )

28. Navedeno proizlazi iz iskaza samog 1-tuženika koji je izjavio da je prilikom gradnje betonskog zida okućnice, zbog odrona, morao koristiti utuženu nekretninu na način da je materijal prebacio na jednu stranu i potom ga, po izgradnji betonskog zida, vratio nazad, a za što da zbog neznanja nije tražio suglasnost, niti dopuštenje tužitelja, niti mu je namjera bila ikog smetati.

29. Navedeno je utvrđeno i provedenim geodetskim vještačenjem kojim je visinskom izmjerom utvrđena kubatura iskopa od 12,76 m3 i nasipa od 24,69 m3.

30. Stoga sud iskaz 1-tuženika u dijelu koji se odnosi na to da je prijepor, nakon okončanih radova doveo u prvobitno stanje cijeni nevjerodostojnim iz razloga što je u suprotnosti sa provedenim geodetskim vještačenjem. Štoviše na navedeno ukazuje i naprijed citirani Geodetski snimak obračuna i kubature iskopa i nasipa sačinjen od strane G.-K. d.o.o. R.

31. Prvenstveno glede prigovora nepravovremenosti tužbe valja istaknuti da sud prihvaća vjerodostojnim iskaze A. K. i D. S. da prilikom provedenog očevida od 16.09.2020.g. nisu imali pouzdano saznanje da je investitor gradnje na susjednoj nekretnini iskopao i nasipao materijala na prijepornu kč.br. … jer se navedeno zaista ne može pouzdano utvrditi prostim zapažanjem bez geodetskog vještačenja, odnosno utvrđenja točne međe između predmetnih nekretnina. Navedeno proizlazi i iz Zapisnika od 16.09.2020.g. a kojim je utvrđeno da nekretnina kč.br. … nije vidljiva jer je zarasla i obrasla šikarom. Stoga sud prihvaća kao vjerodostojnu tvrdnju tužitelja da je za utuženo smetanje saznao tek po izradi Geodetskog snimka sačinjenog od strane G.-K. d.o.o. R., odnosno 26.10.2020.g. Pored toga tijekom postupka tuženi suprotno nisu dokazali. Slijedom navedenog, a kako je predmetna tužba podnijeta 12.11.2020.g. ( list 1 spisa), odnosno u roku od 30 dana od dana saznanja, to je ista pravovremena.

32. Nadalje je sud utvrdio da je predmetna kč.br. … u zemljišnim knjigama označena kao put u vlasništvu tužitelja kao jedinice lokalne samouprave. Također je utvrđeno da se predmetna nekretnina faktično ne koristi kao put jer se radilo o zemljištu obraslom šikarom, a kako to i sam tužitelj u tužitelj navodi. Navedena činjenica proizlazi i iz naprijed citiranog Zapisnika o očevidu od 16.09.2020.g. u kojem je od strane djelatnika tužitelja ( komunalnih redara ) utvrđeno da je predmetna nekretnina zarasla i obrasla šikarom, a što proizlazi i iz fotografije na listu 70 spisa, kao i suglasnih iskaza svjedoka K. i C., te 1 i 2-tuženika, a koji su iskazali da se radilo o neprohodnom terenu po kojem nitko nije prolazio jer je zbog zaraštenosti to bilo nemoguće.

33. Posjed koji se štiti mora postojati, odnosno isti mora biti stečen, te pored toga mora biti faktičan i miran. Posjed je pravno relevantna činjenica da je određena stvar podvrgnuta trajnoj i faktičnoj vlasti određene osobe. Postoji li gleda stvari nečiji posjed ili ne ovisi o tome je li glede te stvari uspostavljeno stanje koje se u određenom društvu vidi, osjeća i ocjenjuje kao stanje nečije faktične vlasti. Naime, posjed nije subjektivno uvjerenje ili stav, već objektivno postojanje činjenice u pravnom poretku.

( Ovr-289/2023 )

34. Navedeno znači da faktičan posjed ( efektivan, stvaran ) nije tzv. idealni posjed, odnosno tabularni posjed tj. posjed kojeg ima onaj koji je upisan u zemljišne knjige kao vlasnik nekretnine, s izuzetkom nasljedničkog posjeda, a o čemu se u konkretnom slučaju radi. Nedvojbeno je na nekretnini u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, a koja se koristi kao put u općoj uporabi ( s njim se ima pravo svatko služiti ) ovlaštenik za posjedovnu zaštitu jedinica lokalne samouprave ( u konkretnom ukoliko je netko onemogućen na korištenje takve nekretnine, tada slučaju tužitelj ) jer

pravnu zaštitu mora ostvarivati posredstvom pravne osobe - jedinice lokalne samouprave, koja je i nadležna upravljati tom nekretninom.

35. Međutim u konkretnom slučaju utužena nekretnina kč.br. … nedvojbeno prije utuženja, nije predstavljala put kako je naprijed iznijeto, niti je uopće korištena za prolaz od strane mještana zbog neprohodnosti uslijed zaraštenosti. Štoviše ista od strane tužitelja nije niti održavana, a kako to proizlazi iz iskaza svjedoka Modrića koji je izjavio da se od 2018.g. na istoj, nisu od strane tužitelja, izvodili nikakvi radovi na održavanju.

36. Slijedom navedenog, a kako je predmetna nekretnina prije utuženog smetanja u naravi predstavljala neprohodnu šikaru koja se nije koristila za prolaz, to po stavu ovog suda, niti tužitelj kao jedinica lokalne samouprave nije bio u faktičnom posjedu iste jer se uspostava vlasti nad prijeporom u stvarnosti i društvu nije vidjela u smislu objektivnog postojanja te činjenice u pravnom poretku ( puta po kojem mještani prolaze ). Na navedeno ne utječe eventualni sporadični ili povremeni prolazak ljudi radi branja šparaga i slično, o čemu je iskazivao svjedok S. ili mogućnost prolaska samo u određenom peridu ( tijekom zime ) o čemu je svjedočio svjedok M. jer navedeno ne predstavlja trajno stečenu faktičnu vlast nad stvari.

37. Pored toga u konkretnom slučaju se radi o činu smetanja nastalom činjenjem ( iskop i nasipavanje ) koji je smetan kada je oduzet ( kada je potpuno prestala faktična vlast dotadašnjeg posjednika ) ili uznemiren ( kada je posjednikova faktična vlast u nekom obliku ili dijelu ograničena, ali nije sasvim isključena ). U konkretnom slučaju utuženim iskopom i nasipavanjem posjed nije oduzet, niti je isti ograničen. 38. Naime, po stavu ovog suda utužene radnje iskopa i nasipavanja mogle bi se podvesti pod uznemiravanje prava vlasništva ( actio negatoria ) ili uporaba tuđe nekretnine radi izvođenja radova ( susjedska prava ), a ne smetanje posjeda, te u odnosu na iste tužitelj može pokrenuti druge odgovarajuće postupke.

39. Slijedom navedenog tužbeni zahtjev je odbijen kako je odlučeno u točci I) izreke ovog rješenja.

40. Budući da je odbijen tužbeni zahtjev, to niti prijedlog za izdavanje privremene mjere nije osnovan, pa je odlučeno kao u točci II) izreke ovog rješenja.

41. Odluka suda o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku, pa je tuženima prema troškovniku na listu 144 spisa primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika dosuđena jednokratna naknada od 398,00 eura, 20% za zastupanje više stranaka od 79,60 eura i PDV od

( Ovr-289/2023 )

119,40 eura, odnosno ukupno 597,00 eura kako je odlučeno u točci III) izreke ovog rješenja.

U Rijeci 08. ožujka 2023.

Sudac:

Iva Smokvina-Dadasović, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.