Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 10 Kž-148/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dušanke Zastavniković Duplančić, kao predsjednice vijeća te Marijana Garca i Renate Miličević, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv optuženog ĆĆ, zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesene protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: K-172/2020-18 od 2. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj 7. ožujka 2023.,

p r e s u d i o  j e

Žalba državnog odvjetnika odbija se kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: K-172/2020-18 od 2. prosinca 2022., na temelju članka 453. stavka 1. točka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 – u daljnjem tekstu: ZKP/08), optuženi ĆĆ oslobođen je optužbe da bi počinio kazneno djelo prijetnje po članku 139. stavka 2. KZ/11.

1.1. Na temelju članka 149. stavka 3. u svezi članka 145. stavka 2. točka 1. i 5. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka te nagrada i nužni izdaci branitelja optuženika padaju na teret proračunskih sredstava.

1.2. Na temelju članka 544. stavka 1. ZKP/08. stavljena je izvan snage presuda broj: K-172/2020 od 3. veljače 2020., kojom je optuženiku izdan kazneni nalog za kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. KZ/11. i osuđen na kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci, uvjetno na 2 (dvije) godine.

2. Žalbu protiv presude pravodobno je podnio državni odvjetnik, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se optuženik proglasi krivim i osudi po zakonu ili da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu vratilo je predmet na daljnji postupak (članak 474. stavka 1. ZKP/08.)

5. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

5.1. Nije u pravu državni odvjetnik kada presudu pobija zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, temeljeći je na pogrešnim zaključku o odlučnim činjenicama.

5.2. Glede ove žalbene osnove, državni odvjetnik smatra da je prvostupanjski sud donio pogrešan zaključak, kada je prihvatio obranu optuženika, iako je nasuprot tome trebao prihvatiti iskaz oštećene SĆ, čiji iskaz potkrepljuju pročitane isprave.

5.3. Protivno takvim žalbenim prigovorima, prvostupanjski sud je na temelju izvedenih dokaza i pravilne ocjene iskaza optuženika, iskaza svjedokinje oštećene SĆ i svih pročitanih isprava, potpuno i ispravno utvrdio činjenično stanje, nakon čega je izveo logičan zaključak da nije dokazano da je optuženik počinio kazneno djelo za koje je optužen, dajući za sve to valjane i argumentirane razloge.

5.4. Naime, optuženik poriče počinjenje kaznenog djela, a jedini dokaz koji ga tereti je iskaz oštećene SĆ, dok drugih dokaza nema. Stoga, po stajalištu ovoga drugostupanjski sud je nesporno i pravilno utvrdio upravo ono što je zaključio prvostupanjski sud, a to je da nakon valjane analize svih izvedenih dokaza tijekom rasprave i njihove ocjene, nije dokazano da je počinio kazneno djelo za koje se tereti. Pri tome, prvostupanjski sud je detaljno obrazložio svoje stajalište u vezi iskaza oštećenice, koje u svemu prihvaća i ovaj sud. Posebice ukazuje na nedosljednost u iskazu oštećenice, kada je navela da je 17. listopada 2019. oko 11,00 sati, zatražila intervenciju policije, jer ju je optuženik i njegova supruga „napali“, iako su povodom njene dojave na mjesto događaja izišli, zbog toga što optuženik želi izvoditi radove na njenoj zemlji („međi“). Daljnja nedosljednost u njenom iskazu očituje se u tome što je u prvotnom iskazu u policiji navela da joj je istog dana oko 20,00 sati, dok je šetala ulicom, optuženik prišao s leđa, uhvatio je za jaknu, govoreći da će je ubiti, kojom prilikom je imao nož u ruci, dok je u drugom navratu na raspravi navela da je u ruci imao sjekiru, koju nije mogla opisat u pogledu veličine.

5.5. Prvostupanjski sud nakon takve analize, a cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u međusobnoj povezanosti, opširno obrazložio zašto je zauzeo takvo stajalište glede nevjerodostojnost iskaza oštećenice, a zašto je prihvatio obranu optuženika, shodno tome se i njegovi zaključci ukazuju utemeljenim, što je najzad rezultiralo izricanjem oslobađajuće presude. Zbog toga, sve to kao i ostali dijelovi žalbe, usmjereni su na osporavanje zaključaka prvostupanjskog suda, ovo iz razloga što se radi o subjektivnom stavu državnog odvjetnika, koji ničim nije doveo u pitanje pravilnost zaključaka prvostupanjskog suda, za što je u obrazloženju iznio logične i argumentirane razloge, koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud, na koje se upućuje sam žalitelj.

5.6. Kad se imaju u vidu svi izvedeni dokazi s kojima je raspolagao prvostupanjski sud, onda je nužno naglasiti da nije imao drugu mogućnost, već donijeti oslobađajuću presudu.

5.7. Upravo zbog svih iznesenih razloga, činjenično stanje je potpuno i pravilno utvrđeno te su neosnovani prigovori državnog odvjetnika u pogledu tih okolnosti.

6. Kako nije utvrđeno postojanje povreda zakona koje ovaj sud, sukladno članku 476. stavka 1. točka 1. i 2. ZKP/08. ispituje po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju članka 482. ZKP/08., žalbu državnog odvjetnika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

U Zagrebu, 7. ožujka 2023.

Predsjednica vijeća:

Dušanka Zastavniković Duplančić