REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 187/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, te Jasenke Žabčić, Marine Paulić i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja (ranije protutužitelj) Školska knjiga izdavaštvo, trgovina i usluge d.d. Zagreb, Masarykova 28, OIB 38967655335, kojeg zastupa punomoćnik Davor Markeš, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Župić i partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika (ranije protutuženik) Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, Donje Svetice 38, OIB 72193628411, kojeg zastupaju punomoćnici Gordana Lazović i Mario Sukno, odvjetnici iz Zagreba, radi isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Visokog trgovačkog suda republike Hrvatske, poslovni broj Pž-723/2020-3 od 15. lipnja 2020., kojim je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1288/2018-15 od 17. listopada 2019., u sjednici održanoj 7. ožujka 2023.,

p r e s u d i o  j e :

I. Ukida presuda Visokog trgovačkog suda republike Hrvatske, poslovni broj Pž-723/2020-3 od 15. lipnja 2020., i presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1288/2018-15 od 17. listopada 2019., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima postupka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom u točki I. izreke odbijen je kao neosnovan protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja (u daljem tekstu tužitelj), kojim bi se naložilo protutuženiku (u daljnjem tekstu tuženik) da plati tužitelju iznos od 4.683.582,03 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dospijeća pojedine glavnice do isplate, a točkom II. njezine izreke naloženo je tužitelju nadoknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 607.165,95 kn u roku od osam dana.

2. Presudom suda drugog stupnja u točki I. izreke potvrđena je navedena presuda suda prvog stupnja u točki I. njezine izreke i u točki II. njezine izreke u dijelu kojim je naloženo tužitelju nadoknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 377.050,75 kn. U točki II. izreke djelomično je preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1288/2018-15 od 17. listopada 2019. u točki II. njezine izreke na način da je odbijen, kao neosnovan, zahtjev tuženika da mu tužitelj nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 230.115,20 kn, te je u točki III. izreke odbijen kao neosnovan zahtjev tužitelja da mu tuženik nadoknadi troškove žalbenog postupka u iznosu od 73.171,88 kn.

3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-3379/2020-3 od 13. rujna 2022., tužitelju dopustio podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda republike Hrvatske, poslovni broj Pž-723/2020-3 od 15. lipnja 2020., u odnosu na pitanja:

“U slučaju kada je stranka u žalbi istaknula da zakonski zastupnici stranaka nisu saslušani na odlučnu okolnost za presuđenje, te da je sud prvog stupnja neistinito u svom obrazloženju naveo da su isti saslušani, zbog čega je odbio ponovljeni dokazni prijedlog za njihovo saslušanje, može li sud drugog stupnja, pozivom na odredbu članka 373.a ZPP-a otkloniti navedenu apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka, ili sam čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, odnosno može li u tom slučaju valjano utvrditi činjenice bez da je postupio suglasno odredbama članka 7., 8. i 219. ZPP-a?

Je li počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. t. 11. ZPP-a kada je sud odbio prijedlog stranke za izvođenje dokaza radi utvrđenja određenih činjenica, a istodobno je u obrazloženju naveo da stranka nije u postupku dokazala te konkretne činjenice, premda je teret dokazivanja bio na njoj?"

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv citirane odluke tužitelj je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19. i 80/22, dalje: ZPP) zbog pitanja u odnosu na koja je dopuštena. Predlaže da ovaj sud ukine odluke nižestupanjskih sudova te predmet vrati na ponovno suđenje.

5. U odgovoru na reviziju tuženik osporava osnovanost i istinitost iznijetih revizijskih navoda, te suprotno stavu tužitelja smatra kako je presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, posl.br. Pž-723/20 od dana 15.06.2020. u potpunosti utemeljena za zakonu, te predlaže da Vrhovni sud RH odbije kao neosnovanu reviziju tužitelja

6. Revizija je osnovana.

7. Utuženi iznos od 4.683.583,03 kn odnosi se na potraživanje tužitelja prema tuženiku temeljem izdanih faktura.

8. Povodom revizije iz čl. 382. ZPP-a revizijski sud pobijanu drugostupanjsku presudu ispituje samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena (čl. 391. st. 1. ZPP-a). U reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava. Razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir (čl. 391. st. 3. ZPP-a).

9. Tužitelj naznačenim pitanjima osporava pravilnost primjene odredbi čl. 373.a, čl. 7., čl. 8. i čl. 219. ZPP-a i smatra da je navedenim postupanjem nižestupanjskih sudova počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a i ona iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 373.a ZPP-a.

10. Prema navedenom, potrebno je dati odgovor na pitanje može li sud drugog stupnja, pozivom na odredbu članka 373.a ZPP-a otkloniti apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. t. 11. ZPP-a kada je stranka u žalbi istaknula da zakonski zastupnici stranaka nisu saslušani na odlučnu okolnost za presuđenje, te da je sud prvog stupnja neistinito u svom obrazloženju naveo da su saslušani predloženi svjedoci, zbog čega je odbio ponovljeni dokazni prijedlog za njihovo saslušanje, a nije primijenio odredbe čl. 7., čl. 8. i čl. 219. ZPP-a, ili i sam čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. t. 11. ZPP-a kada je odbio prijedlog stranke za izvođenje dokaza radi utvrđenja određenih činjenica, a istodobno je u obrazloženju naveo da stranka nije u postupku dokazala te konkretne činjenice, premda je teret dokazivanja bio na njoj.

11. 1. Prvostupanjski sud je nakon provedenog dokaznog postupka, u kojem je pregledao isprave priložene u spis i proveo knjigovodstveno financijsko vještačenje, utvrdio da su stranke bile u poslovnom odnosu temeljem Ugovora o nabavi obveznih udžbenika za učenike osnovne škole i učenike prvog i drugog razreda srednje škole u Republici Hrvatskoj za školsku godinu 2008/2009 od 29. kolovoza 2008. i 25. studenoga 2008., i to tužitelj kao prodavatelj, a tuženik kao kupac. Ukupna ugovorena cijena iznosila je 154.214.119,46 kn, s tim da je tuženik tijekom postupka tvrdio da je nesporno da je roba iz predmetnih računa preuzeta, ali da zatražena cijena ne odgovara maloprodajnim cijenama koje su stranke ugovorile predmetnim ugovorima u čl. 6., a temeljem objavljenih maloprodajnih cijena u Katalogu odobrenih udžbenika za šk/god 2008/2009.

11. 2. Nadalje je utvrdio da je na ročištu održanom 10. srpnja 2019., tužitelj predložio da se provede dokaz saslušanjem svjedoka Vinka Filipovića te svjedoka Ante Žužula (u to vrijeme zakonskih zastupnika stranaka) na okolnost potvrde naknadnih ugovaranja i formiranja izmjene narudžbi primitka bez prigovora i daljnjeg iskorištavanja svih nastavnih materijala koji su predmet prijepora, a iskazani su u računima odnosno otpremnicama.

11. 3. U odnosu na predloženo saslušanje svjedoka prvostupanjski sud je utvrdio da su ti svjedoci već saslušani tijekom postupka, da su stranke imale mogućnost da svjedocima postave pitanja radi utvrđenja spornih činjenica, pa smatra da se sporne činjenice, odnosno činjenice je li bilo i "dodatno traženih i isporučenih udžbenika" i da oni nisu "sadržani u ukupnim cijenama udžbenika navedenim u potpisanim ugovorima ne mogu utvrđivati personalnim dokazima, već samo dokumentacijom" koja je dostavljena u spis, (narudžbe, dostave, primitka, uz provođenje vještačenja po vještaku financijske struke), a što je tijekom postupka i izvršeno, svakako uzimajući u obzir veliki vremenski odmak od 2008. do danas.

12. Na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio da tužitelj nije predložio dokaze, niti dokazao spornu činjenicu je li bilo dodatno traženih i isporučenih udžbenika, kao ni činjenicu da ti eventualno dodatno traženi i isporučeni udžbenici ne bi bili sadržani u ukupnim cijenama udžbenika navedenim u pisanim ugovorima, pa da tužitelj neosnovano potražuje isplatu viših cijena za isporučene udžbenike od cijena koje su stranke ugovorile Ugovorom o nabavi udžbenika od 29. kolovoza 2008. i 25. studenog 2008., te je donesenu presudu temeljio na odredbi članka 14. stavka 2. točke 6. Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu („Narodne novine“ broj 36/06 i 41/06).

13. Tužitelj je u žalbi ukazao na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, a drugostupanjski sud je odbio žalbu tužitelja utvrđujući da je „prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu zahvaćena bitnim povredama odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju ukazuje tužitelj u svojoj žalbi zato što presuda nema razloga o odlučnim činjenicama“, ali da „sukladno odredbi čl. 373.a ZPP-a ovaj sud može donijeti odluku u predmetnoj pravnoj stvari", no unatoč toj konstataciji drugostupanjski sud nije otklonio navedenu bitnu povredu ZPP-a za koju je sam utvrdio da postoji već je dao obrazloženje koje ne sadrži nikakva utvrđenja glede spornih činjenica o kojima ovisi odluka o glavnoj stvari.

14. Prema odredbi čl. 7. st. 1. ZPP-a stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a sud, prema st. 3. te odredbe ne može svoju odluku utemeljiti na činjenicama i dokazima o kojima strankama nije dana mogućnost da se izjasne. Koje će činjenice uzeti kao dokazane, prema odredbi čl. 8. ZPP-a, odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a prema odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

15. 1. Odredba čl. 373.a ZPP-a glasi:

"Drugostupanjski sud će presudom odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu, odnosno presudom će preinačiti prvostupanjsku presudu ako prema stanju spisa nađe:

1) da bitne činjenice među strankama nisu sporne, ili

2) da ih je moguće utvrditi na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje odluke uzeo u obzir te isprave, odnosno izvedene dokaze.

Prigodom donošenja odluke, drugostupanjski sud je ovlašten uzeti u obzir i činjenice o postojanju kojih prvostupanjski sud je izveo nepravilan zaključak na temelju drugih činjenica koje je po njegovoj ocjeni pravilno utvrdio.

U slučaju u kojem su ispunjeni uvjeti za donošenje presude iz stavka 1. ovoga članka, drugostupanjski sud može je donijeti i ako nađe da postoji bitna povreda odredaba parničnoga postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ovoga Zakona".

15. 2. Prema navedenoj odredbi, sud drugog stupnja koristeći se ovlaštenjem iz čl. 373.a ZPP-a može koristiti procesnu građu koja se nalazi u spisu predmeta, a u slučaju u kojem su ispunjeni uvjeti za donošenje presude iz stavka 1. ovoga članka, drugostupanjski sud može je donijeti i ako nađe da postoji bitna povreda odredaba parničnoga postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, ali uz pretpostavku da tu bitnu povredu odredaba parničnog postupka otkloni. Dakle, odredba čl. 373. a ZPP-a služi kako bi se sanirala evidentna bitna povreda iz čl. 354. st. 2. ZPP-a počinjena pred prvostupanjskim sudom, a ukoliko navedenu bitnu povredu ne sanira drugostupanjski sud onda i on čini tu bitnu povredu.

15. 3. Kada donosi svoju odluku pozivom na odredbu čl. 373.a ZPP-a sud drugog stupnja koristi se i ovlastima iz čl. 7., čl. 8., 219. ZPP-a, te je ovlašten i dužan uzeti u obzir svu procesnu građu koja se nalazi u spisu. Međutim, u konkretnom slučaju tako nije postupio drugostupanjski sud.

16. Naime, u postupku između stranaka je bilo sporno jesu li izvorni ugovori o nabavi udžbenika dopunjeni naknadnim sporazumom stranaka, kojim se tužitelj obvezao isporučiti dodatni sadržaj (primjerice: kolaž u likovnim mapama, radne bilježnice s zbirkama zadataka i sl.), te je li se tuženik, ili nije, obvezao za to dodatno platiti. Sporno je bilo i odlučno pitanje jesu li konkretno takve isporuke uredno izvršene od strane tužitelja, i jesu li isporuke primljene bez prigovora od strane tuženika, te ako jesu, koja je njihova vrijednost, bilo u smislu ugovorene cijene, bilo u smislu tržišne vrijednosti ako se radi o stjecanju bez osnove, a s obzirom na proturječnu korespondenciju iz tog vremena i radi nedvosmislenog utvrđenja tih okolnosti tužitelj je predložio dokaz saslušanjem svjedoka, tadašnjih zakonskih zastupnika stranaka (Ante Žužula i Vinka Filipovića), koje imaju najrelevantnija saznanja o stvarnoj volji i dogovoru stranaka.

17. Slijedom iznesenog, drugostupanjski sud je, jednako kao i prvostupanjski sud, svojom odlukom, trebao odgovoriti (i za to dati potrebno obrazloženje-razloge): je li tužitelj dokazao, (polazeći i od pravila o teretu dokazivanja - u smislu odredaba čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st. 1. ZPP-a, prema kojima je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika) to što tvrdi, u bitnome: je li bilo i "dodatno traženih i isporučenih udžbenika naknadnim sporazumom stranaka" i jesu oni (ili nisu) "sadržani u ukupnim cijenama udžbenika navedenim u potpisanim ugovorima"), te prosuditi, zavisno od tih utvrđenja, postoji li pravna osnova zahtjeva tužitelja.

18. 1. Drugostupanjski sud, primjenjujući odredbu čl. 373.a ZPP-a, otklonio je žalbeni prigovor tužitelja o postojanju bitne povrede iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a i potvrdio prvostupanjsku presudu u točkama I. i II. izreke, iako prvostupanjski sud nije saslušao navedene svjedoke (zakonske zastupnike u vrijeme sklapanja predmetnih ugovora), i unatoč tome što je prvostupanjski sud neistinito u obrazloženju naveo da navedene stranke svjedoke nije saslušao zato što su „zakonski zastupnici već saslušani tijekom postupka ("nakon ukidne odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revt 505 2/2016 od 28. veljače 2018.)“ a što je proturječno sadržaju spisa.

18. 2. Na navedeni način drugostupanjski sud nije otklonio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a počinjenu pred prvostupanjskim sudom jer, kako je već navedeno, prvostupanjski sud je odbio provesti predloženi dokaz tužitelja na bitne činjenice, konstatacijom da da su predloženi svjedoci na odlučne činjenice već saslušani tijekom postupka i da su stranke imale mogućnost svjedocima postaviti pitanja radi utvrđenja spornih činjenica, dok je drugostupanjski sud smatrao (pogrešno) da se sporne činjenice, (konkretno je li bilo i "dodatno traženih i isporučenih udžbenika i da oni nisu sadržani u ukupnim cijenama udžbenika navedenim u potpisanim ugovorima) ne mogu utvrđivati personalnim dokazima već samo dokumentacijom koja je dostavljena u spis, te je konstatirajući da je "roba iz predmetnih računa predana tuženiku na temelju predmetnih ugovora o nabavi obveznih udžbenika za osnovne i prvi i drugi razred srednje škole i plaćena po ugovorenoj cijeni", zaključio da "nije sporna količina isporučenih udžbenika, odnosno dodatno tražena i isporučena količina udžbenika" niti da oni "nisu sadržani u ukupnim cijenama udžbenika", a što je u proturječju s sadržajem zapisnika sačinjenih u postupku i tužiteljevih podnesaka, kao i samog sadržaja rješenja ovoga suda broj Revt-552/2016-2 od 27. veljače 2018., kojim je ukinuta ranije donesena presuda u ovoj pravnoj stvari.

19. Obzirom da sud čini navedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a ako njegova presuda ne sadrži jasne, uvjerljive, logične ili razumne razloge o odlučnim činjenicama i (time) ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, tako da se ne vidi koje činjenice je sud uopće utvrđivao i cijenio, odnosno koje je činjenice našao utvrđenim i kojim dokazima je stvorio određeni zaključak i takvog uzeo relevantnim za odluku o predmetu spora, to je ovdje za prihvatiti, budući da se prvostupanjska presuda u izostanku navedenih odlučnih razloga ne može ispitati, dok je drugostupanjski sud propuštanjem iznošenja navedenih razloga kao i propuštanjem sankcioniranja povrede počinjene po prvostupanjskom sudu i sam počinio upravo tu bitnu postupovnu povredu, i da na nju tužitelj pravilno ukazuje u podnesenoj reviziji.

20. Kako je drugostupanjska presuda donesena primjenom odredbe čl. 373.a st. 3. ZPP-a, pa je u obrazloženju presude drugostupanjski sud bio dužan navesti na koji način je otklonio postojanje bitne povrede odredaba parničnoga postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, te koje je od odlučnih činjenica sud utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zašto je ocijenio dokaze različito u odnosu na ocjenu dokaza prvostupanjskog suda, a s obzirom da je predmetna prvostupanjska presuda potvrđena, a izostala je cjelovita ocjena svih dokaza, a obrazloženje pobijane presude u pojedinim odlučnim dijelovima nema razloga o odlučnim činjenicama, samim time se ne može ocijeniti je li odbijanjem tužbenog zahtjeva pravilno primijenjeno materijalno pravo.

21. Slijedom navedenog, u postupku pred sudom drugog stupnja, ostvarena je i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u svezi s odredbom čl. 373.a ZPP i odredbom čl. 219. ZPP-a, jer je gore navedena pogrešna primjena odredaba parničnog postupka bila, ili moglo biti, od utjecaja na donošenje pravilne presude. Zbog toga je valjalo, pozivom na odredbu čl. 394. st. 1. ZPP-a, pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje istom drugostupanjskom sudu.

22. U nastavku postupka nižestupanjski sudovi otklonit će navedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka i donijeti novu zakonitu odluku.

23. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a.

Zagreb, 7. ožujka 2023.

Predsjednica vijeća:

Viktorija Lovrić

Broj zapisa: 9-30856-131b0

Kontrolni broj: 0788c-7a8dd-6694e

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=VIKTORIJA LOVRIĆ, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE,

C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.