REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 769/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Đura Sesse člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. Š. iz P., (OIB: …), koju zastupa punomoćnik I. Ž., odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ž., B. & A. d.o.o. iz Z., protiv tuženika H.-O. d. s. d.o.o. iz Z., (OIB: …), kojeg zastupa punomoćnik G. T., diplomirani pravnik zaposlen kod tuženika, radi uklanjanja objekta ili utvrđenja prava služnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice da joj se dopusti revizija protiv presude Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž-3503/2022-2 od 8. studenoga 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Đakovu posl. br. Pn-47/2021- 21 od 4. srpnja 2022., u sjednici održanoj 7. ožujka 2023.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom odbijena je kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđena prvostupanjska presuda kojom su odbijeni zahtjevi:
- na obvezivanje tuženika da s nekretnine tužiteljice „i to k.č.br. 1144/1, u naravi P. t., površine 526 m2, dvorište, površine 360 m2, kuća, P., …, površine 128 m2, trafostanica, površine 7m2, pomoćna zgrada, površine 31 m2, ukupne površine 526 m2, a što je sve upisano u z.k.ul.br. 1045, k.o. 309028 P., fizički ukloni postavljenu trafostanicu kao i sve nadzemne elektroenergetske vodove, tj. zračne instalacije koje se nalaze iznad navedene nekretnine tužiteljice, te na taj način uspostavi prijašnje posjedovno stanje na istoj“,
- na obvezivanje tuženika isplatiti tužiteljici na ime naknade za korištenje nekretnine 30.000,00 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom,
- na obvezivanje tuženika naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom,
kao i „alternativni“ tužbeni zahtjev na utvrđenje prava služnosti „na dijelu nekretnine na kojem se nalazi elektroenergetski objekt oznake P. P. …“ te obvezivanje tuženika isplaćivati tužiteljici 500,00 kn mjesečno na ime naknade za izvršavanje prava služnosti.
2. Tužiteljica je podnijela prijedlog da joj se protiv te drugostupanjske presude dopusti revizija, a sve obzirom da su (kako navodi) „...prvostupanjski sud i drugostupanjski sud svojim odlukama u ovom postupku pogrešno odlučili, a pritom su tužiteljici prekršili temeljno ljudsko pravo nepovredivosti vlasništva koje je kao jedno od ljudskih prava i temeljnih sloboda zaštićeno i pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.“
3. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
4. Prijedlog nije dopušten.
5. Pobijana drugostupanjska presuda donesena je 8. studenoga 2022., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22), na snazi od 19. srpnja 2022. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe članaka 58. do 73. ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv drugostupanjske presude ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."
6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:
- odredaba čl. 387., koje propisuju obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojima: (...) "Prijedlog za dopuštenje revizije, osim podataka koje mora sadržavati svaki podnesak, treba sadržavati: (...) 2) određeno naznačeno pravno pitanje iz članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona ili određeno naznačeno temeljno ljudsko pravo iz članka 385.a stavka 2. ovoga Zakona za koje stranka smatra da joj je u postupku povrijeđeno uz dokaz da je u vezi s tim stranka iscrpila dopušteni pravni put, 3) jasno naznačene razloge zbog kojih stranka smatra da joj Vrhovni sud Republike Hrvatske treba dopustiti reviziju u smislu članka 385.a stavaka 1. ili 2. ovoga Zakona uz određeno pozivanje na relevantne propise i dijelove sudskih odluka. (...) Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog za dopuštenje revizije dužna dostaviti sudske odluke na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.“,
- odredaba čl. 385.a: stavka 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi,...“, stavka 2, prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.“
7. Vrhovni sud Republike Hrvatske ne nalazi da je tužiteljica učinila (na čemu jedino i temelji prijedlog) vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, odnosno, kako navodi - vlasništvo nekretnine koju spominje, a pogotovo ne (bitno za dopuštenost prijedloga) zbog nekih osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava: njezin prijedlog ne sadrži dostatne i određene razloge iz kojih bi proizlazila ta vjerojatnost.
8. Naime, njezini zahtjevi u ovoj parnici nisu odbijeni, kako ona sugerira prihvatiti razlozima na kojima gradi prijedlog, jer (da) ne bi imala pravo štititi vlasničkopravne ovlasti na svojoj nekretnini (o tome nižestupanjski sudovi zapravo nisu niti odlučivali)
- već zbog toga (prema obrazloženju osporene presude) što ti zahtjevi nisu osnovani samo prema tuženiku (obzirom da su sudovi prihvatili osnovanim tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije“): prema utvrđenju „...da je vlasnik elektroenergetskog objekta P. P. …, H. e. d.d. Z., …, a da se tuženik koristi i upravlja predmetnim objektom na temelju Ugovora o zakupu“.
9. Imajući na umu navedeno pod stavkom 8., tužiteljica svojim navodima o povredama prava jer (da) njezinim zahtjevima nije udovoljeno ne može ovdje ostvariti povoljniju poziciju: njezin se položaj u postupku temelji na shvaćanju nižestupanjskih sudova o njezinom propustu u odabiru osobe koju će tužiti - a polazeći od takvog shvaćanja, i to u specifičnim okolnostima konkretnog slučaja, uvažavajući i samo uopćene razloge na kojima tužiteljica gradi prijedlog - sa kojim je razlozima revizijski sud vezan u odlučivanju (obzirom da može postupati samo u granicama tih razloga, i to onih koji su određeno izloženi), tužiteljica nije učinila vjerojatnim da je povrijeđena u pravu vlasništva (glede načela „nepovredivosti vlasništva“), na čemu ustraje u reviziji, niti da su nižestupanjski sudovi u svezi takve odluke povrijedili neko postupovno ili materijalno pravo.
10. Uostalom, to u ovome stupnju postupka treba sagledati i u okviru okolnosti koje umanjuju navedenu vjerojatnost:
- u svezi utvrđene činjenice da iz uporabne dozvole Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša od 1. veljače 2022. proizlazi da je prijeporni objekt, transformatorska stanica P. P. … na katastarskoj čestici 1144/1 k.o. P., izgrađen prije 15. veljače 1968., pa time i prije nego je (1972.) tužiteljica dobila na korištenje stan na prijepornoj nekretnini - i da je investitor njegove gradnje bio H. d.d. Z.,
- na podlozi odredaba Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012. i 152/2014.) koje ipak (primjerice prema čl. 32. ili 33.) u iznimnim okolnostima dopuštaju ograničenja vlasničkopravnih ovlasti vlasnika nekretnine osnivanjem za drugoga nekoga prava glede vlasnikove stvari (nepotpuno izvlaštenje), pa neosporena okolnost na koju se tužiteljica poziva, „što je prvostupanjski sud jasno i nedvojbeno utvrdio da je tužiteljica jedini i isključivi vlasnik predmetne nekretnine“, samo po sebi nije u proturječju sa činjenicom da su glavni zahtjevi tužiteljice svejedno odbijeni.
11. Sukladno tome, ovdje je za prihvatiti da ne postoje pretpostavke za podnošenje revizije: čime podneseni prijedlog ne ispunjava pretpostavke za njegovu dopuštenost. 12. Stoga je prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije valjalo (i to ne spada u "pretjerani formalizam", kojeg revizijski sud ne može dopustiti - već je riječ samo o pravilnoj i dosljednoj primjeni odredaba ZPP-a koje uređuju obvezatni sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije i dopuštenost toga prijedloga) odbaciti odlukom iz izreke ovoga rješenja (primjenom odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a).
Zagreb, 7. ožujka 2023.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
