Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 9 Kžzd-38/2023-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca za mladež toga suda Jasne Smiljanić, kao predsjednice vijeća, te Marijana Graca i Gordane Mihele Grahovac, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Jasmine Šarić, u kaznenom predmetu protiv optuženog A. P., zbog kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – povrede djetetovih prava iz članka 177. stavka 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.., 101/17, 118/18., 126/19. i 84/21. - dalje u tekstu: KZ/11) i drugih, odlučujući o žalbi optuženika, podnesenoj protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, Odjela za mladež, broj: Kzd-276/2022-30. od 3. veljače 2023., u javnoj sjednici vijeća održanoj 7. ožujka 2023. u prisutnosti branitelja optuženika S. B. odvjetnika iz Z. i optuženog A. P.,

p r e s u d i o  j e

I. Djelomično se prihvaća žalba optuženog A. P., preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni, na način da se optuženi A. P. za kazneno djelo iz članka 179. a KZ/11., za koje je tom presudom proglašen krivim utvrđuje kazna zatvora u trajanju 1 (jedne) godine, a za kazneno djelo iz članka 177. stavka 2. KZ/11., za koje je tom presudom proglašen krivim utvrđuje kazna zatvora u trajanju 1 (jedne) godine te se na temelju članka 51. KZ/11., osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca, a na temelju članka 54. KZ/11., u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora uračunava se vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u Zagrebu od 30. srpnja 2022. do 31. srpnja 2022. i od 1. rujna 2022. pa nadalje.

II. U ostalom dijelu žalba optuženog A. P. odbija se kao neosnovana te se u pobijanom i nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, Odjela za mladež, broj: Kzd-276/2022-30. od 3. veljače 2023., na temelju članka 455. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – u daljnjem tekstu: ZKP/08.), optuženi A. P. proglašen je krivim zbog počinjenja dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece i to kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11. i kaznenog djela povrede djetetovih prava iz članka 177. stavka 2. KZ/11., sve u vezi sa člankom 51. KZ/11., činjenično opisano u izreci pobijane presude te mu je na temelju članka 179.a KZ/11. za kazneno djelo počinjeno na štetu A. M. utvrđena kazna zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine, na temelju članka 177. stavka 2. KZ/11. za kazneno djelo počinjeno na štetu maloljetne A. P. utvrđena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, a na temelju članka 51. KZ/11. izrečena je jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 6 (šest) mjeseci.

2. Na temelju članka 54. KZ/11. u izrečenu kaznu zatvora optuženom A. P. je uračunato vrijeme provedeno u zatvoru Z. od 30. srpnja 2022. do 31. srpnja 2022. te od 01. rujna 2022. pa nadalje.

3. Na temelju članka 70. KZ/11. optuženom A. P. izrečena je sigurnosna mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana koja temeljem odluke suda može trajati najdulje 2 (dvije) godine.

4. Na temelju članka 148. stavka. 1. ZKP/08. u svezi članka 145. stavka 2. ZKP/08. optuženik A. P. je dužan nadoknaditi sve troškove ovog kaznenog postupka i to paušalne troškove u visini 300,00 eura/ 2.260,35 kuna, troškove provedenog vještačenja po vještaku M. B. u visini 401,35 eura/ 3.024,00 kuna, troškove zastupanja odvjetnice A. S. P. u iznosu od 165,90 eura/ 1.250,00 kuna te troškove odvjetnika S. B. o čemu će biti sačinjeno zasebno rješenje.

5. Protiv navedene presude žalbu je podnio optuženi A. P. osobno i putem branitelja S. B., odvjetnika iz Z., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o kazni, odluke o izrečenoj sigurnosnoj mjeri i zbog odluke o troškovima kaznenog postupka, s prijedlogom da se pobijana presude preinači na način da se optuženik oslobodi optužbe ili da pobijana presude ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje te da se obavijesti o održavanju sjednice vijeća drugostupanjskog suda.

6. Odgovor na žalbu nije podnesen.

7. Na temelju članka 474. stavka 1. ZKP/08. spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu.

8. Optuženik je u žalbi zatražio da bude obaviješten o održavanju sjednice drugostupanjskog vijeća, čemu je udovoljeno, a kako se nalazi u istražnom zatvoru u Z., njegova nazočnost sjednici vijeća bila je osigurana putem video linka, dok je pristupio njegov branitelj S. B., odvjetnik iz Z., a ne i uredno pozvani državni odvjetnik, nakon čega je sjednica održana u njegovoj odsutnosti.

9. Žalbe optuženika i njegovog branitelja u svojim sadržajima se ponavljaju i međusobno nadopunjavaju, uslijed čega su razmotrene kao jedinstvena žalba.

10. Žalba optuženika je djelomično osnovana.

11. Uvodno u žalbi optuženik ističe bitnu povredu odredaba kaznenog postupka ali je zakonski ne označava, a niti obrazlaže, već navodi da je „…obrazloženje presude nejasno, nerazumljivo i kontradiktorno…“, na koji način samo parafrazira dio odredbe članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08.

12. Međutim, ne radi se o tome da je izreka pobijane presude nerazumljiva, niti je izreka proturječna sama sebi, a ni razlozima presude. U obrazloženju pisane presude navedeni su svi razlozi o odlučnim činjenicama, koje čine obilježja kaznenih djela i primjenu odredbi kaznenoga zakona za koje je optuženik proglašen krivim. Razlozi o svim odlučnim činjenicama su potpuno jasni i bez bilo kakve proturječnosti, što je sve u skladu sa sadržajem izvedenih dokaza, posebno s obranom optuženika u odnosu na utvrđenja s kojim oblikom krivnje je postupao u počinjenju kaznenih djela.

13. Isto tako, optuženik uvodno u žalbi ističe i povredu kaznenog zakona, koju zakonski ne određuje, niti obrazlaže, već samo navodi da je „…nastupila zastara kaznenog progona…“, na koji način upire na povredu kaznenog zakona iz članka 469. stavka 1. točke 3. ZKP/08.

14. Nije u pravu kada tvrdi da je u konkretnom slučaju nastupila zastara kaznenog progona, jer iz činjeničnog opisa proizlazi da je kazneno djelo nasilje u obitelji iz članka 179.a KZ/11. i kazneno djelo povrede djetetovih prava iz članka 177. stavka 2. KZ/11., počinio u vremenskom razdoblju od početka 2017. do 30. srpnja 2022. i u skladu s tim zastara se računa od 30. srpnja 2022., uslijed čega u konkretnom slučaju zastara kaznenog progona prema članku 81. alineja 10. KZ/11. zastarijeva nakon deset godina, s obzirom da se za oba kaznena djela može izreći kazna zatvora u trajanju dužem od jedne godine i ona može nastupiti tek 30. srpnja 2032. odnosno 2034. (u smislu članka 81. stavka 3. KZ/11.).

15. Stoga, nije došlo do istaknute povrede kaznenog zakona ili neke druge koja bi proizlazila iz žalbenih razloga.

16. Nadalje, nije u pravu optuženik kada tvrdi da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno.

17. U okviru te žalbene osnove, posve je razvidno da se žalbeni navodi svode na ocjenu iskaza svjedokinje oštećene A. P., svjedokinje M. S., B. S. T. i S. P., koje iskaze analizira na svoj subjektivan način, naglašavajući da nije dokazano da je počinio kaznena djela koja mu se optužbom stavljaju na teret. Pri tome samo paušalno ukazuje da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno, s obzirom da nije provedeno psihijatrijsko vještačenje na okolnost „postojanja traume“ kod djeteta A. P., a na okolnost postojanje „stckholsmkog sindroma“ kod oštećene A. M..

18. Nasuprot stajalištu optuženika nisu dovedena u pitanje činjenična utvrđenja, jer su na raspravi izvedeni svi potrebni dokazi za zaključak o postojanju njegove kaznene odgovornosti. U pobijanoj presudi, prvostupanjski sud je određeno i potpuno izložio obranu optuženika i sve ostale izvedene dokaze, koje je detaljno analizirao i pravilno ocijenio, pojašnjavajući zašto obranu optuženika, ocijenio nevjerodostojnom i neistinitom, zašto je samo djelomično prihvatio iskaz oštećene A. M., a zašto je u cijelosti prihvatio iskaze svjedokinja M. S., B. S. T. i S. P., dajući za sve to argumentirane razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, nije bilo potrebe za provjeravanje činjenica istaknutih u žalbi i na taj način dokazni postupak dopunjavati nekim od dokaza na koje upire žalba.

19. Naime, sa sigurnošću je prvostupanjski sud utvrdio da je optuženik u kritično vrijeme počinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret, a za koja je kazneno i odgovoran. Opravdano prvostupanjski sud utvrđuje relevantne činjenice na temelju djelomično prihvaćenom iskazu oštećenice A. M., iskaza svjedokinja M. S., B. S. T. i S. P., dovodeći ih u vezu s nalazom i mišljenjem vještaka psihijatra dr. M. B. te s ostalim pročitanim i pregledanim ispravama, posebno pregledom snimke nadzornih kamera u stanu (u kojem su prebivali optuženik i oštećena s djetetom), što sve s pravom prihvaća i ocjenjuje vjerodostojnim i istinitima. Na temelju tako izvedenih i ocjenjenih dokaza osnovano prvostupanjski sud utvrđuje intenzitet fizičke, psihičke i emocionalne zlostave, brojne i raznovrsni detalji iz kojih razvidno postupanja, radnje i događaje kojima je ova oštećenica bila izložena od strane optuženika. O svim tim izvedenim dokazima prvostupanjski sud je posvetio iznimnu pozornost, analizirajući ih pojedinačno i u međusobnoj povezanosti, a koji su bili od značaja za utvrđenje krivnje optuženika za kaznena djela koja su mu stavljaju optužbom na teret.

20. Svakako u vezi s tim je za naglasiti da je prvostupanjski sud osnovano na temelju izvedenih dokaza utvrdio da je optuženik u kritično vrijeme u nazočnosti njihovog djeteta A., pristajući ugroziti njen pravilni psihofizički razvoj, bio učestalo verbalno i fizički nasilan prema izvanbračnoj supruzi A. M., govoreći da je glupa, luda i sličnim pogrdnim riječima. Učestalo i fizički je zlostavljao, udarajući je po glavi i tijelu, šamarao, primao za vrat, udarao glavom o zid i u vrijeme dok je bila trudna, govoreći da će ubiti sebe, nju i dijete, da će nauditi njezinoj kćeri iz prvog braka, da bi je fizički napao 28. rujna 2021., udarajući je po glavi i tijelu, a 27. lipnja 2022. dok je sjedila na krevetu gurao prst u usta, stisnuo za vrat, udario po glavi, bacio na krevet zajedno s djetetom, koje se je nalazilo u njenom naručju, dok ju je 30. srpnja 2022. zatvorenom šakom udario u leđa, a dijete gurnuo u fotelju, govoreći da će ubiti nju, sebe i dijete, na koji način je svoju izvanbračnu suprugu doveo u položaj nemoći i straha, ugrozivši njeno dostojanstvo, postupajući protivno članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17., 126/19. i 84./21.), kako je to opisano i utvrđeno u izreci pobijane presude, što je sve negativno utjecalo na psihičko i emocionalno stanje njihova djeteta, ostvarujući tako sve bitne elemente kaznenih djela iz članka 177. stavka 2. KZ/11. i kazneno djelo iz članka 179. a KZ/11. Za sva ta činjenična utvrđenja, prvostupanjski sud je dao valjane i razumljive razloge u obrazloženju pobijane presude, koje u svemu prihvaća i ovaj sud, na koje se upućuje žalitelj.

21. Slijedom svega iznesenog, prvostupanjski sud je potpuno i pravilno utvrdio sve činjenice koje su od važnosti za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom kaznenom predmetu, jer je na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio kazneni zakon i osnovano optuženika proglasio krivim za navedena kaznena djela, zbog čega se njegova žalba i u tom djelu ukazuje neosnovanom.

22. U odnosu na odluku o kazni žalba optuženika je osnovana.

23. Optuženik do sada nije dolazio na bilo koji način u sukob sa zakonom, tako da se može uzeti da je počinjenje predmetnih djela eksces u njegovom ponašanju, neovisno o tomu što je u počinjenju tih djela došla do izražaja njegova upornost, ali kako je u počinjenju djela bio smanjeno ubrojiv, da je na sjednici drugostupanjskog suda izrazio samokritičnost i kajanje za počinjena djela, uzimajući u obzir njegovu mlađu životnu dob, onda ovaj sud ocjenjuje da će se blažim utvrđenim pojedinačnim kaznama zatvora, a uslijed toga i blažom jedinstvenom kaznom zatvora, postići svrha kažnjavanja.

24. Upravo iz tih razloga, a uzimajući u obzir sve okolnosti i način počinjenja, težinu i posljedice djela, ali i njihova društvena opasnost, optuženiku je za kazneno djelo iz članka 179 a. KZ/11., utvrđena kazna zatvora u trajanju od jedne (1) godine, a za kazneno djelo iz članka 177. stavka 2. KZ/11. utvrđena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine te je na temelju članka 51. KZ/11., osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca, u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru.

25. Ovakva izrečena jedinstvena kazna zatvora je primjerena stupnju njegove krivnje i pogibeljnosti djela za koja je proglašen krivim, a ujedno je ona kao takva logičan rezultat utvrđenih pojedinačnih kazni, pri čemu ne narušava razmjernost između jedinstvene izrečene kazne i pojedinačnih utvrđenih kazni. Samo ovakvom izrečenom jedinstvenom kaznom zatvora, ostvarit će se svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11. (odgojni utjecaj na optuženika i na druge da ne čine kaznena djela, tzv. specijalna i generalna prevencija).

26. Opravdano je prvostupanjski sud na temelju izvedenih dokaza (djela iskaza oštećene A. M., posebno iskaza svjedoka B. S. T. i S. P. te pročitanih i pregledanih isprava, pravilno utvrdio da postoji opasnost da bi optuženik mogao počiniti isto ili slično djelo, kao što su to kaznena djela s obilježjem nasilja za koje je pobijanom presudom proglašen krivim, koje ukazuju da postoji visok stupanj opasnosti da bi bez te mjere mogao ponoviti nasilje prema članu zajedničkog kućanstva, zbog čega mu je na temelju članka 70. KZ/11., izrekao sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana, koja može trajati najdulje dvije godine, koju mjeru je valjano i obrazložio. 27. Neosnovano se optuženik žali zbog odluke o troškovima kaznenog postupka, koja se odnosi na sudski paušal u iznosu od 300,00 eura/2.260,35 kuna, trošak psihijatrijskog vještačenja u iznosu od 401,35 eura/3.024,00 kuna, troškove zastupanja odvjetnice A. S. P. u iznosu od 165,90 eura/1.250,00 kuna te troškove odvjetnika S. B. o čemu će biti sačinjeno posebno rješenje, što je sve primjereno odmjereno, kako vremenu trajanja i složenosti kaznenog postupka, tako i njegovim materijalnim prilikama. Odluka je kao takva u svemu zakonita i valjano obrazložena, pri čemu za sada nema osnove da se oslobodi obveze da nadoknadi troškove kaznenog postupka, što se predlaže u žalbi, a u slučaju izmijenjenih okolnosti glede mogućnosti da plati troškove kaznenog postupka, prvostupanjski sud može donijeti posebnu odluku.

28. Kako nisu utvrđene povrede zakona koje ovaj sud ispituje po službenoj dužnosti u smislu članka 476. stavka 1. točka 1. i 2. ZKP/08., valjalo je na temelju članka 486. stavka 1. i članka 482. ZKP/08., odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 7. ožujka 2023.

Predsjednica vijeća:

Jasna Smiljanić, v.r.