Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Broj: Rev 625/2019-4

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E N J E

    Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Branka Medančića člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Đura Sesse člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja G. Z., OIB…, Z., …, kojeg zastupa punomoćnica L. N., odvjetnica u Z., protiv 1. tuženice J. Š., OIB…, iz Z., …, koju zastupa punomoćnica Z. Z. B., odvjetnica u Z. i 2. tuženika T. I. B., OIB…, iz Z., …, kojeg zastupa punomoćnik I. G., odvjetnik u Z., uz sudjelovanje umješača na strani tužitelja T. … P. OIB:…, Z., …, kojeg zastupa punomoćnik L. B., odvjetnik u Z., radi ništavosti i uknjižbe, odlučujući o revizijama 1. i 2. tuženika protiv dijela presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1672/18-3 od 2. listopada 2018. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3539/15- 88 od 27. studenoga 2017., na sjednici održanoj 7. ožujka 2023.,

    p r e s u d i o  j e :

    Revizija 1. tuženice u dijelu odluke o glavnoj stvari i revizija 2. tuženika odbijaju se kao neosnovane.

    r i j e š i o  j e :

    Revizija 1. tuženice u odnosu na odluku o troškovima postupka kao nedopuštena se odbacuje.

    Obrazloženje

    1. Drugostupanjskom presudom potvrđena je presuda prvostupanjskog suda kojom je odlučeno:

    " I Utvrđuje se ništavim Ugovor o kupoprodaji nekretnina sklopljen dana 12. srpnja 2004. između prvotužene J. Š. iz Z., … i J. I. B. iz Z., …, a kojim ugovorom je J. I. B. kupio i primio u posjed i vlasništvo nekretnine upisane u zk.ul.br. …k.o. S. i to k.č.br…., površine 1 ral i 390 a, k.č.br…, površine 2 rala i 168 čhv i k.č.br. …površine 423 čhv.

    II Tuženici 1. J. Š. iz Z., …, OIB: …i 2. T. I.-B. iz Z., …, OIB:…, su dužni trpjeti uknjižbu prava vlasništva na ime i u vlasništvo tužitelja G. Z., …, OIB:…, na k.č.br…., oznake zemljišta K. G. u S., površine 1 jutro i 390 čhv, z.k.č.br…., oznake zemljišta šuma, površine 2 jutra i 168 čhv i z.k.č.br…, oznake oranica, površine 423 čhv, sve upisane u z.k.ul.br. …k.o. G. S., te je prvotužena J. Š. iz Z., …, OIB:…, kao zakonska nasljednica iza pok. I. G., zakonskog nasljednika iza pok. V. G., dužna trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužitelja G. Z. T…., OIB:…, na z.k.č.br…, šuma, površina 1 jutro i 776 čhv, upisana u z.k.ul.br. …k.o. G. S., sve u roku 15 dana.

    III Nalaže se prvotuženoj J. Š. iz Z., …, OIB: … i drugotuženiku T. I.- B. iz Z., …, OIB:…, naknaditi tužitelju G. Z., …, OIB:..., prouzročeni parnični trošak u iznosu 99.687,50 kuna, sa zateznim kamatama u visini stope određene za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, počam od 27. studenog 2017. do plateža, sve u roku 15 dana.

    IV Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu u kojem traži utvrđenje vlasništva i priznanje istog od strane tuženih na zkčbr iz točke I presude, kao neosnovan.".

    2. Protiv drugostupanjske presude tuženici su podnijeli revizije prema odredbi čl. 382. st. 1. t. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13. i 89/14.- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske - dalje: ZPP) zbog postupovnih povreda i pogrešne primjene materijalnog prava. Zahtijevaju troškove postupka u povodu revizije.

    3. Na revizije nije odgovoreno.

    4. U ovoj pravnoj stvari dopuštena je revizija iz čl. 382. st. 1. t. 1. ZPP jer vrijednost predmeta spora prelazi iznos od 200.000,00 kuna.

    5. Sukladno odredbi čl. 392.a st. 1. ZPP ovaj sud ispitao je pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

    6. Predmet spora u ovom stadiju postupka je zahtjev tužitelja za utvrđenje ništavosti ugovora o prodaji sklopljenog između 1. tuženice kao prodavatelja i 2. tuženika kao kupca te zahtjev tužitelja za uknjižbe prava vlasništva na nekretninama opisanim u odlomku 1. ove odluke (dalje: predmetne nekretnine).

    7.1. Tužitelj tvrdi da je 1. tuženica kao prodavateljica 12. srpnja 2004. s J. I. B., (sada prednikom 2. tuženika) zaključila Ugovor o kupoprodaji nekretnina upisanih u z.k.ul.br. … k.o. G. S. i to k.č.br…, … i … (dalje: Ugovor), a da je on, tužitelj, na temelju Zakona o športu postao vlasnik tih nekretnina, kao i teniskog objekta izgrađenog na nekretnini, zbog čega da je nezakonit upis prava vlasništva J. I. B. u zemljišnim knjigama, pa tužitelj traži utvrđenje ništavosti tog ugovora i prava vlasništva tužitelja, te da su tuženici dužni priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužitelja. Pojašnjava da je prethodno Očitovanjem na zapisnik Općine S., Komiteta za građevinarstvo, komunalne i stambene poslove od 17. lipnja 1987., I. G. (prednik 1. tuženice) predao na korištenje i posjed Općini S. zemljište označeno kao z.k.č.br…, … i … k.o. G. S.. Česticu z.k.č.br. … k.o. G. S. da je predao na korištenje kao zakonski nasljednik upisane zemljišnoknjižne vlasnica V. G.. Zapisnikom istog tijela od 18. lipnja 1987. da je I. G. utvrđeno i pravo na isplatu naknade za zemljište, koja naknada mu je i isplaćena. Komitet za građevinarstvo Općine S. da je izdao 29. listopada 1987. građevinsku dozvolu kojom se Društvu za fizičku kulturu P. odobrava izgradnja teniske dvorane na zemljištu označenom kao k.č.br. … k.o. G. S., a 18. listopada 1992. da je izdana i dozvola za upotrebu. Potom da je Zaključkom o preuzimanju športskih objekata i drugih nekretnina u vlasništvo G. Z., koji Zaključak da je donesen na temelju odredbe čl. 88.a Zakona o športu, tužitelj preuzeo u vlasništvo navedenu tenisku dvoranu izgrađenu na z.k.č.br…., …, …, … i … sve k.o. G. S., ali da Očitovanje kojim je I. G. predao na korištenje sporne nacionalizirane nekretnine G. Z., kao i Zaključak o preuzimanju športskih objekata nisu provedeni u zemljišnim knjigama.

    7.2. Tuženica je prigovarala da je predmetne nekretnine stekla nasljeđivanjem i prenijela valjanim pravnim poslom na treću osobu, prednika sada tuženika. Raniji tuženik, pokojni J. I. B., potvrdio je u ovom postupku da je kao fizička osoba te kao izvršni direktor Teniske dvorane P. kupio 15. svibnja 1986. od I. G. sporne nekretnine…, …, … i … k.o. G. S. te osporava da je Općina S. mogla predmetne nekretnine dobiti na korištenje. On da je sa 1.tuženicom, suprugom i nasljednicom I. G., ponovno sklopio kupoprodajni ugovor 12. srpnja 2004. i ponovno platio cijenu, jer da raniji ugovor nije bio podoban za provedbu u zemljišnim knjigama jer da potpis I. G. nije bio ovjeren.

    8.1. Prvostupanjski sud je utvrdio:

    - da je 17. lipnja 1987. I. G. dao Očitovanje ispred Komiteta za građevinarstvo, komunalne i stambene poslove Općine S. da kao korisnik nekretnina predaje na korištenje i u posjed Općini S. zk. č. br…, zk. č. br. … i dio zk. č. br…., sve k. o. G. S., u ukupnoj površini 3 jutra i 679 čhv, a da iz Zapisnika, kojeg je Očitovanje sastavni, dio proizlazi da je I. G. podnio zahtjev za predaju zemljišta Općini S. u smislu čl. 29. Zakona o građevinskom zemljištu, koje nekretnine su u njegovom korištenju temeljem čl. 38. i 39. Zakona o nacionalizaciji ,te da je I. G. dao suglasnost da se navedene nekretnine brišu s njegovog imena u zemljišnim knjigama i katastru uz istovremeni upis posjeda i korištenja u korist Općine S., uz napomenu da će naknada biti utvrđena odnosno isplaćena temeljem Sporazuma o naknadi;

    - da iz Zapisnika Komiteta za građevinarstvo, komunalne i stambene poslove Općine S. od 18. lipnja 1987., čiji je sastavni dio Sporazum, je utvrđeno da je na ime naknade za nacionalizirano neizgrađeno građevinsko zemljište predano u posjed Općini S. temeljem Očitovanja od 17. lipnja 1987. I. G. kao bivši korisnik primio iznos od 2.739.500,00 tadašnjih dinara 7. srpnja 1987.,

    - da je I. G. naslijedio iza svoje pokojne majke V. G. nekretninu upisanu u zk. ul. … k. o. G. S., kčbr …, temeljem rješenja o nasljeđivanju broj O-2482/68 od 12. prosinca 1968.,

    - da je Društvu za fizičku kulturu P., kao investitoru, odobrena izgradnja teniske dvorane na gradilištu označenom kao k.č.br. … k.o. G. S. na temelju Građevinske dozvole Komiteta za građevinarstvo, komunalne i stambene poslove Općine S. od 29. listopada. 1987.,

    - da je izdana dozvola za upotrebu Gradskog sekretarijata za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze od 18. studenog 1992. za izgrađeni objekt, Tenisku sportsku dvoranu P. na temelju građevinske dozvole od 29. listopada 1987., a da je investitor objekta Društvo za fizičku kulturu P. da iz Zaključka o preuzimanju športskih objekata i drugih nekretnina u vlasništvu G. Z. (Službeni glasnik, br.: 2/1996.) proizlazi da je G. Z. preuzeo u vlasništvo športske objekte i druge nekretnine koje su temeljem čl. 88. Zakona o športu prešle u njegovo vlasništvo, a u popisu tih objekata da se nalazi i tenis dvorana u G. S., te je kao bivši nositelj prava korištenja naveden TK P. da su 1. tužena, kao prodavateljica i J. I. B., kao kupac, zaključili Ugovor o kupoprodaji nekretnina 12. srpnja 2004., kojemu su predmet nekretnine upisane u zk. ul. … k.o. G. S. i to k.č.br. … u naravi K. G. u S. površine 1 ral i 390 a, kčbr. … u naravi šuma G. u S. površine 2 rala i 168 čhv i kčbr…, u naravi oranica G. u S. površine 423 čhv, za cijenu u iznosu 50.000,00 EUR, koja je isplaćena u cijelosti,

    - da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik tih nekretnina upisan J. I. B., na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnina 12. srpnja 2004.,

    - da je 15. svibnja 1986. između I. i V. G., kao prodavatelja, te J. I. B. i Tenis društva P. zastupanog po J. I. B., kao kupca, zaključen Kupoprodajni ugovor za nekretnine upisane u zk. ul. … i … k. o. G. S., i to k. č. br. 2612, 2613/1, 2613/3 i 2622/2, u naravi zemljište i šuma, za cijenu u dinarskoj protuvrijednosti 54.000,00 DEM, isplaćenu potpisom Ugovora, a kupci su istim danom stupili u posjed,

    - da je iz Izjave B. R. utvrđeno da je ona za vrijeme Univerzijade (XIV. Ljetna univerzijada, 1987.) bila pomoćnik direktora za politiku i izvore financiranja, te joj je poznato da su na području Općine S. započeti radovi na izgradnji tenis dvorane koja je bila uvrštena u športski program Univerzijade, ali ne i u program objekata koje je Univerzijada financirala, slijedom čega ni na koji način financijska sredstava Univerzijade nisu bila doznačena za korist Tenis dvorane P. da iz Zapisnika sastavljenog u Teniskom društvu P. 28. travnja 1989. je utvrđeno da s obzirom da izgradnja tenis dvorane u P. nije u programu objekata koje financira Univerzijada, a preuzete su obaveze prema izvođačima, je odlučeno da Odbor za izgradnju tenis dvorane nastavi s radom uz preuzimanje svih obaveza i ovlasti, a Tenisko društvo P. određeno je kao nositelj investicije,

    - da je 25. ožujka 1990. između Teniskog društva P. zastupanog po J. I. B. i T.-E. d.o.o. zaključen Sporazum o zajedničkom financiranju izgradnje objekta Teniska dvorana P. kojim je sporazumno utvrđeno da Tenisko društvo P. na osnovi Plana izgradnje gradi tenisku dvoranu, te će isto biti nositelj prava i dužnosti investitora, a T.-E. d.o.o. stupa u suinvestitorski odnos radi zajedničkog financiranja izgradnje,

    - da je 1. tuženica na temelju rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-102/94 od 31. svibnja 1994. naslijedila, između ostalog, i nekretnine upisane u zk. ul. … k. o. G. S.,

    - da su Ugovor o izgradnji i korištenju teniske dvorane "Susedgrad" zaključili 23. listopada 1987. Općina Susedgrad i Društvo za fizičku kulturu Podsused, kojim je osigurana izgradnja teniske dvorane u S. koja je obuhvaćena Programom Univerzijade, te je utvrđeno iz sadržaja ugovora da se zemljište na kojem je predviđena izgradnja dvorane nalazi na korištenju Općine S., koja je u mirnom i faktičnom posjedu Tenis društva P. 40 godina, s obzirom da je bivši korisnik Očitovanjem od 17. lipnja 1987. to zemljište predao Općini. Društvo za fizičku kulturu se obvezalo na temelju tog Ugovora, a nakon izvršene dodjele zemljišta, preuzeti na sebe prava i dužnosti investitora tenis dvorane,

    - da iz Odluke koju je donijelo Predsjedništvo Društva za fizičku kulturu P. na sjednicama 18. travnja 1986. i 10. studenog 1987. proizlazi da je osnovan Odbor za izgradnju Tenis dvorane S. iz Programa "Univerzijade",

    - da je 29. rujna 1987. između Društva za fizičku kulturu P. i Općine S. zaključen Ugovor o financiranju stvarnih troškova pripreme za Tenisku dvoranu S. kojim su određeni urbanistički uvjeti, a dvorana je uvrštena u sportske objekte Univerzijade, kao i da će se proračun troškova vršiti prema stvarnim troškovima,

    - da iz rješenja Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada od 10. kolovoza 2011. proizlazi da je T. I. B. u 1/2 dijela i Tenis klubu P. u 1/2 dijela priznato pravo vlasništva građevinskog zemljišta zk. č. br…., upisane u zk. ul. … k.o. G. S., zk. č. br…., … i…, upisane u zk. ul. …k. o. G. S., koje je rješenjem Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo Ministarstva pravosuđa Klasa: UP/II-942- 01/11-01/1148, Ur.br: 514-04/01-14-03 od proglašeno ništavim.

    8.2. Taj sud, polazeći od odredbe čl. 20. st. 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, br. 53/91. i 91/96., dalje ZOVO) kojom je propisano da se pravo vlasništva stječe i odlukom državnog organa, na način i pod uvjetima određenim zakonom, a da i odredba čl. 126. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br.: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14, dalje: ZVDSP) određuje stjecanje vlasništva odlukom tijela, zaključuje da je osnovan zahtjev za ništavost ugovora i u konačnosti za uknjižbu prava vlasništva tužitelja.

    8. 3. Naime, taj sud je na temelju utvrđenja iz provedenih dokaza i citiranih odredbi pravnog pristupa:

    - da su stranke Ugovora od 12. srpnja 2004. znale i morale znati da stanje u zemljišnim knjigama ne odgovara stvarnom stanju;

    - da je pravnom predniku 2. tuženika moralo biti poznato da se radilo o nekretninama u društvenom vlasništvu, predviđenim za izgradnju objekta za Univerzijadu te da je G. Z. preuzeo u vlasništvo športske objekte i druge nekretnine, na temelju čl. 88. Zakona o športu, među kojima i tenis dvoranu u G. S., i da je kao bivši nositelj prava korištenja naveden TK P. To da mu je moralo biti poznato i kao sportskom djelatniku, a da sam 2. tuženik i svjedoci saslušani u postupku potvrđuju da im je poznato da je nekretnina bila u društvenom vlasništvu te da je raniji 2. tuženik nalazio moduse na koji način izgraditi tenisku dvoranu, kao i da su upoznati s Zakonom o športu i Zaključkom;

    - da je i 1. tuženici u trenutku sklapanja Ugovora bilo i moralo biti poznato da joj ne pripada pravo vlasništva s obzirom je njezin suprug, kao nositelj knjižnog prava, Očitovanjem iz 1987., predao predmetne nekretnine u posjed općini, za što mu je isplaćena naknada, pa tako da one nisu mogle biti predmetom nasljeđivanja;

    -da je zemljište primljeno od strane općine u trenutku kada prijašnji vlasnik na zakonom propisan način podnese izjavu o predaji zemljišta općini, a što da je tužiteljičin pravni prednik i učinio 17. lipnja 1987., sukladno čl. 29. Zakonu o građevinskom zemljištu („Narodne novine“, br.: 54/80.) /pročišćen tekst - odredba čl. 31., na koju se sud poziva;

    - da se prema odredbi čl. 33. ZOVO na temelju pravnog posla pravo vlasništva na nekretnini stječe upisom u javnu knjigu ili na drugi odgovarajući način određen zakonom;

    - da pravo vlasništva na nekretnini na temelju pravnog posla može steći samo onaj koji u dobroj vjeri postupa s povjerenjem u zemljišne knjige, odnosno onaj koji nije znao niti je mogao znati ni opravdano posumnjati da zemljišnoknjižno stanje nije potpuno i istinito;

    - da za stranke Ugovora ne vrijedi načelo povjerenja u zemljišne knjige jer se na to načelo ne može pozvati onaj tko je znao ili mogao znati da stanje u zemljišnim knjigama ne odgovara stvarnom stanju, a da one nisu bile savjesne i prilikom njegova sklapanja jer su postupali suprotno moralu društva i prisilnim propisima;

    -da je iz tih razloga Ugovor ništav sukladno odredbi čl. 103. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96., 91/96., 112/99. i 88/01., dalje: ZOO) kojom je određeno da je ugovor koji je suprotan prisilnim propisima te moralu društva ništav ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu sankciju ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo;

    - da je Zakonom o spajanju općina s područja Gradske zajednice Z. i prestanka Zajednice Grada Z. ("Narodne novine", br. 47/90.) slijednik bivših općina sada Grad Z.;

    - da je Općina S. propustila upisati svoje pravo na temelju Zapisnika i Očitovanja od 17. lipnja 1987., kojim su prijeporne nekretnine dane na korištenje i u posjed Općini S., a I. G. je dao suglasnost da se zemljište briše s njegovog imena u zemljišnim knjigama i katastru uz istovremeni upis posjeda i korištenja u korist Općine S.;

    - da je odredbom čl. 45. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o športu („Narodne novine“, br. 77/95.) izmijenjen članak 88. tog Zakona, tako da je propisano da športski objekti i druge nekretnine u društvenom vlasništvu na kojima pravo korištenja imaju športske organizacije i udruge ili druge pravne osobe osnovane radi upravljanja športskim objektima prelaze u vlasništvo gradova i općina na čijem se području nalaze, s tim što je akt o preuzimanju športskih objekata i drugih nekretnina trebalo donijeti gradsko odnosno općinsko vijeće u roku 90 dana od dana stupanja na snagu tog Zakona. Prema odredbi čl. 88.e (st. 2) istog Zakona akt o preuzimanju se dostavlja zemljišnoknjižnoj službi nadležnog suda radi provedbe u zemljišnim knjigama;

    - da iz navedenog propisa slijedi da su ex lege športski objekti i druge nekretnine u društvenom vlasništvu s upisanim pravom korištenja športske organizacije i udruge prešli u vlasništvo gradova i općina na čijem se području nalaze, a akt o preuzimanju tih objekata i nekretnina je isprava za zemljišnoknjižni prijenos i upis prava vlasništva;

    - na taj način da je izvršena pretvorba ranijeg društvenog vlasništva na športskim objektima i drugim nekretninama u društvenom vlasništvu na kojima su pravo korištenja imale športske organizacije, udruge i druge pravne osobe na način da su športski objekti i druge nekretnine koji su ranije bili u društvenom vlasništvu dobili svog titulara vlasništva, a taj titular vlasništva postale su jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi), osim u slučajevima kada te jedinice nisu donijele odluke o preuzimanju športskih objekata i drugih nekretnina, pa je titular vlasništva postala ex lege športska organizacija ili udruga koje je imala pravo korištenja tih objekata i nekretnina;

    - da kako je Zaključkom o preuzimanju športskih objekata (Službeni glasnik 2/96), između ostalih, Grad Z. preuzeo i tenisku dvoranu u G. S. bivšeg nositelja prava korištenja TK P., to da je titular vlasništva postao ovdje tužitelj;

    - da su stoga neodlučni navodi 2. tuženika i u tom pravcu dostavljena obimna dokumentacija da je prednik 2. tuženika uz pomoć TK P. ulagao i doprinosio održavanju športskog objekta, teniske dvorane, odnosno da ju je svojim sredstvima i izgradio, koristeći pri tom sve moguće dopuštene modalitete (preko općine, osnivanjem trgovačkog društva, suinvestitori i dr.), a sve zbog toga jer su izostali izvori financiranja u sklopu Univerzijade.

    9.1. Neosnovano podnositelji revizije ističu bitne povrede odredba parničnog postupka.

    9.2. Suprotno navodima oba podnositelja nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, budući da pobijana presuda nema nedostataka uslijed kojih se ne bi mogla ispitati. Pravilni su razlozi zbog čega nižestupanjski sudovi u pobijanom dijelu smatraju tužbeni zahtjev osnovanim. Neslaganje podnositelja revizije sa zaključcima nižestupanjskih sudova suda ne čini presudu nerazumljivom ili s neotklonjivim nedostacima. Presude nižih sudova bile bi opterećene tom bitnom povredom kada iz presuda ne bi bili razvidni razlozi zbog kojih je sud donio presudu koja se pobija, dakle kada ne bi bilo jasno zašto je donesena osporavana odluka ili kada ti razlozi ne bi korespondirali s dokazima i sadržajem isprava i zapisnika u spisu, a ovdje tome nije slučaj.

    9.3. Tako je prvostupanjski sud dao dostatne razloge, koje je drugostupanjski sud ocijenio pravilnima, potpunima, jasnim i neproturječnima, vezano za odlučnu činjenicu saznanja stranaka Ugovora da stanje u zemljišnim knjigama ne odgovara stvarnom stanju, kako u odnosu na 1. tuženicu koja je znala i morala znati o postupcima svoga prednika, te i u odnosu na 2. tuženika, kao znanju njegova prednika o statusu sportskih objekta, pa tako i konkretnog. Podnositeljica revizije u suštini prigovara po drugostupanjskom sudu prihvaćenom činjeničnom stanju utvrđenom po prvostupanjskom sudu te ona ističe svoje shvaćanju predmeta spora i shvaćanje o odlučnoj činjenici njezine savjesnosti, čime nastoji dovesti u sumnju činjenična utvrđenja te pravno shvaćanje iz osporene presude i to bez uspjeha.

    9.4. Vezano za ostale prigovore podnositeljice valja istaći da kraj pravilnog zaključka da je tužitelj na temelju Zakona o športu vlasnik športskog objekta, a time i nekretnina na kojima se nalazi taj objekt, neosnovani su prigovori o prekoračenju tužbenog zahtjeva te o promašenoj pasivnoj legitimaciji 1. tuženice, kada je prihvaćen zahtjev u odnosu na cijelu česticu zkčbr … i kada je njoj naloženo da kao zakonska nasljednica I. G., koji je zakonski nasljednik V. G., dužna trpjeti upis prava vlasništva.

    9.5. Neosnovano i 2. tuženik kao podnositelj revizije ističe žalbeni razlog postupovne povrede iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 12. ZPP jer je o tužbenom zahtjevu odlučeno onako kako je tužitelj i zahtijevao. Ne radi se o dispoziciji stranke preinačenjem tužbe kada je tužitelj naznačio zahtjev podneskom od 23. ožujka 2016., jer nije promijenjen identitet tužbenog zahtjeva, a sud je donoseći pobijanu odluku i trebao intervenirati izrekom kada je odbio dio zahtjeva tužitelja za utvrđenje prava vlasništva (jer je ono stečeno na temelju samog zakona, pa nema mjesta utvrđenju tog prava i odlukom suda), na način da je odredio trpljenje upisa prava vlasništva u odnosu na tuženike, opisujući što su točno pojedini od tuženika dužni trpjeti s obzirom na pravo vlasništva što ga je tužitelj stekao na temelju zakona, jer je taj dio deklaratornog zahtjeva odbijen pa time dolazi do izostanka deklaratornog preambula u izreci u odnosu na dužnost trpljenja upisa.

    9.6. Neosnovano ističe bitnu povredu odredba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP i 2. tuženik kao podnositelj revizije jer su razlozi nižestupanjskih sudova pravilni. U kontekstu nesavjesnosti stranaka ugovora, prvenstveno 1. tuženice, prvostupanjski sud je obrazložio da je i odlukom tijela došlo do stjecanja prava na strani tužitelja. No osnovu stjecanja prava vlasništva tužitelja i nesavjesnost 2. tuženika taj sud temelji na posljedicama citirane odredbe Zakona o športu.

    9.7. Nisu prihvatljivi prigovori podnositelja revizije, 2. tuženika, o pogrešnoj primjeni materijalnog prava, njegova interpretacija posljedica rješenja o nasljeđivanju, promašene pasivne legitimacije tog tuženika, te o prestanku društvenog vlasništva na predmetnom zemljištu. Prodajom nekretnina za koju je 1. tuženica imala saznanja da nema pravo vlasništva, jer ih je njezin prednik predao u posjed Općini S. i primio odgovarajuću naknadu, na kojima nekretninama se nalaze sportski objekti za koje je prednik 2. tuženika znao da imaju status društvenog vlasništva, sklapanjem tog ugovora o prodaji stranke ugovora su bile nesavjesne i takav ugovor je ništav, jer je suprotan propisima. To jasno naznačuje prvostupanjski sud u svom obrazloženju, pa tome neosnovano prigovara taj podnositelja. Prednik 1. tuženice predao je u posjed nekretnine predniku tužitelja, dao je odgovarajuću izjavu predniku tužitelja za upis stečenog prava u zemljišne knjige, isplaćena mu je naknada, dakle, zaključak Općine S. je realiziran, te su tim aktima nekretnine bile u režimu društvenog vlasništva. Na njima je izgrađen sportski objekt, dakle, građevinsko zemljište privedeno je namjeni, i to svakako 80-tih godina prošlog stoljeća u vrijeme održavanja Univerzijade u gradu Z.. Time su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 88. i 88.a Zakona o športu, jer je pravo korištenja na sportskim objektom i predmetnim nekretninama imala sportska organizacija osnovana upravo radi upravljanja tim objektom. Donesen je i akt o preuzimanju. Zatim, kraj činjenice da je tužitelj stekao pravo vlasništva na temelju zakona, nije bilo mjesta uspostavi ranijeg zemljišnoknjižnog stanja kao posljedice ništavosti ugovora, već je pravilno ocijenjeno da je osnovan zahtjev da su tuženici, kao upisani zemljišnoknjižni vlasnici prema stanju u zemljišnim knjigama, dužni trpjeti upis prava vlasništva tužitelja. Pravilno je ocjenjen kao neosnovan zahtjev za utvrđenjem prava vlasništva tužitelja, jer on to pravo stekao na temelju zakona, i nije bilo mjesta donošenju odluke o tome, kako 2. tuženik u reviziji prigovara, kao što nije bilo potrebno prethodno od strane tužitelja pobijati rješenje o nasljeđivanju.

    10. Iz tih razloga pravilno je primijenjeno materijalno pravo na koje se nižestupanjski sudovi pozivaju, i to osobito iz odredbe 103. st. 1. ZOO i čl. 88. i 88.a Zakona o športu, i nije bilo ni mjesta primjeni odredbe čl. 4.a st.1 Zakona o građevinskom zemljištu kako se pogrešno poziva 2. tuženik u reviziji, a niti bi zbog toga bila počinjena povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 8. ZPP. Konačno bez utjecaja je na pravilnost pobijane odluke pozivanje tog podnositelja na odluku U-III-893/2000 od 2. veljače 2001., jer izražena shvaćanja nisu u suprotnosti sa pravnim shvaćanjima iz te odluke. Tužitelj je, kao što je rečeno u prethodnom odlomku ove odluke, ex lege postao vlasnik sportskog objekta i nekretnina koje su bile u društvenom vlasništvu, jer su predane u posjed Općini S. 1987., izgradnjom sportskog objekta privedeno je namjeni, pravo korištenja imala je sportska organizacija osnovana radi upravljanja športskim objektima, što je u konačnosti rezultiralo da su predmetne nekretnine prešle u vlasništvo Grada Z., a Zaključak o preuzimanju športskih objekata i drugih nekretnina u vlasništvo Grada Z. ima značaj kojim je stjecatelj manifestirao svoju pravnu volju za stjecanjem vlasništva, sukladno odredbi čl. 88.a st. 1. Zakona o športu. Isti se dostavlja na provedbu sukladno odredbi čl. 88.e. Zakona o športu, a zbog postojeće zapreke za upis tog prava na temelju rečenog akta, upravo zbog provedenog upisa ništavog ugovora, to zamjenjuje pobijana kondemnatorna odluka na trpljenje upisa. Zbog toga je i bilo mjesta utvrđenju ništavosti ugovora, a zbog ispunjenja pretpostavki o postupanju suprotno moralu i prisilnim propisima.

    11. Drugostupanjski sud je dao razloge u smislu odredbe čl. 375. st. 1. i st. 5. ZPP, pa se neosnovani podnositelji revizije pozivaju na bitnu povredu u pobijanoj odluci.

    12. Kako ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, na temelju odredbe članka 393. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

    13.1. Podnositeljica revizije u reviziji je prigovarala i odluci o troškovima postupka. Na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 16. studenoga 2015. zauzeto je pravno shvaćanje da pravomoćno rješenje o troškovima parničnog postupka nije rješenje protiv kojeg bi bila dopuštena revizija. Pri zauzimanju navedenog shvaćanja posebice se imalo na umu da se pod izrazom „postupak“ iz odredbe čl. 400. st. 1. ZPP podrazumijeva samo postupak u odnosu na predmet – meritum spora, da se odredba čl. 400. st. 1. ZPP odnosi samo na rješenja kojima prestaje litispendencija i pravomoćno završava parnični postupak glede predmeta spora, kao i da parnične troškove čine izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu postupka (čl. 151. st. 1. ZPP) te da odluka o njima nema značaj rješenja kojim se završava postupak i u odnosu na kojeg bi bila dopuštena revizija iz odredbe čl. 400. st. 1. ZPP.

    13.2. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 400. st. 1. ZPP u svezi čl. 392. st. 1. ZPP reviziju 1. tuženice u odnosu na odluku o parničnom trošku odbaciti kao nedopuštenu i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

    Zagreb, 7. ožujka 2023.

    Predsjednik vijeća:

    dr. sc. Jadranko Jug, v.r.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.