Republika Hrvatska
Županijski sud u Vukovaru
Vukovar, Županijska 33
Broj: Gž R-23/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Vukovaru, OIB: 92599990351, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda: Željka Marin, kao predsjednika vijeća, te suca izvjestitelja Vesne Vrkić Perak i Krešimira Biljan, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice N. D. iz J., OIB: …, zastupana po OD M. i J. iz O., protiv tuženika K. b.i c. Z., Z., OIB: …, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika, protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu broj: Pr-12881/2021. od 1. prosinca 2022., na sjednici vijeća održanoj dana 6. ožujka 2023.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika kao neosnovana, te se prvostupanjska presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj: Pr-12881/2021. od 1. prosinca 2022. potvrđuje.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog radnog suda u Zagrebu broj: Pr-12881/2021. od 1. prosinca 2022. naloženo je tuženiku da tužiteljici isplati razlike manje isplaćenih plaća u iznosu od 16.351,82 kuna odnosno 2.170,26 EUR-a bruto sa pripadajućom zateznom kamatom na pojedinačne iznose razlike kako je to pobliže navedeno u izreci osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u navedenim bruto iznosima, kao i da joj isplati parnični trošak u iznosu od 8.250,00 kuna odnosno 1.094,96 EUR-a, dok je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadom parničnog troška za preostali iznos preko dosuđenog.
2. Protiv navedene presude žalio se tuženik zbog bitne povrede odredaba postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predložio je da se pobijana presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije ili ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
FORMTEXT
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba tuženika nije osnovana.
5. Prvostupanjski sud je potpuno i istinito utvrdio činjenično stanje i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, te nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku, a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kao radnice tuženika za isplatom dodataka na plaću i to dodatka zbog otežanih uvjeta rada i dodatka zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi na sve odrađene sate rada te slijedom toga i razlike naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad koje bi ostvarila da su u prosjek plaća uračunati i dodaci na plaću u utuženom razdoblju.
7. Prvostupanjski sud je pravilno tužbeni zahtjev prihvatio jer je provedenim knjigovodstveno financijskim vještačenjem utvrđeno da tužiteljici nije obračunat dodatak za posebne uvjete rada, te dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi na sate prekovremenog rada, te da za razdoblje od 1. kolovoza 2017. do 31. ožujka 2020. potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za posebne uvjete rada iznosi 11.809,87 kuna, potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi da iznosi 2.377,37 kuna, a manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad da iznosi 2.164,58 kuna odnosno ukupno potraživanje tužiteljice da iznosi 16.351,82 kuna koliko je i zahtijevala.
8. Nije naime sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre, te da je ostvarila određen broj prekovremenih sati kao niti njezino pravo na isplatu dodatka na plaću za otežane uvjete rada i dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje pacijenata ali je bilo sporno da li joj navedeni dodaci pripadaju za sve efektivno određene sate rada odnosno i za prekovremeni rad.
Način obračuna plaće djelatnika u zdravstvu uređen je odredbama kolektivnih ugovora i to Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj: 143/13.) te novim Kolektivnim ugovorom sklopljenim 26. ožujka 2018. ("Narodne novine" broj: 28/18.), a osim navedenih kolektivnih ugovora u spornom razdoblju na snazi je bio i Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj: 141/12., 24/17., 128/17., 47/18., 123/19.).
Tužiteljica je čitavo utuženo razdoblje radila na istim poslovima pa joj stoga svi dodaci i uvećanja koji se računaju u odnosu na iznos osnovne plaće pripadaju za sve efektivno odrađene sate rada jer je u otežanim uvjetima radila i imala posebnu odgovornost za život i zdravlje pacijenata tijekom čitavog radnog vremena odnosno kako u redovnom radu tako i u prekovremenom.
9. Protivno stoga žalbenim navodima pravo tužiteljice na isplatu dodataka na plaću proizlazi iz odredbi kolektivnog ugovora i odredbe članka 91. stavak 3. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14., 127/17., 98/19.) koja propisuje da se pod plaćom podrazumijeva osnovna plaća i sva dodatna davanja bilo koje vrste koje poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radnika za obavljeni rad.
FORMTEXT
Prema odredbi članka 94. Zakona o radu radnik ima pravo na povećanu plaću za prekovremeni rad i otežane uvjete rada što znači da se plaća koja podrazumijeva sve dodatke i davanja koja poslodavac isplaćuje, uvećava za prekovremeni rad odnosno za otežane uvjete rada, pa stoga nema mjesta isključenju isplate dodataka na koje tužiteljica ima pravo za rad koji je ostvarila u prekovremenom radu jer za taj rad ima također pravo na plaću koja sadrži sve ono što je propisano odredbom članka 91. stavak 3. Zakona o radu.
9. Takvo pravno shvaćanje zauzeto je i na osmoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 9. prosinca 2019. prema kojem zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada iz članka 57. Kolektivnog ugovora i pravo na uvećanje plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi iz članka 59. Kolektivnog ugovora, imaju pravo na te dodatke kumulativno i za sate ostvarene u prekovremenom radu.
Dakle, prvostupanjski sud je protivno žalbenim navodima pravilno primijenio odredbu članka 57. Kolektivnog ugovora kada je tužiteljici priznao pravo na dodatak za posebne uvjete rada i na nesporno ostvarene sate prekovremenog rada u utuženom razdoblju te joj dosudio iznos od 16.351,82 kuna koji iznos je utvrđen provedenim vještačenjem, a kojem izračunu tuženik nije prigovarao.
10. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i 155. stavak 1. Zakona o parničnom postupku, a ista je obrazložena i sukladna Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
11. Slijedom izloženog, primjenom odredbe članka 368. stavak 1. Zakona o parničnom postupku žalbu tuženika valjalo je odbiti, a presudu prvostupanjskog suda potvrditi.
Vukovar, 6. ožujka 2023.
PREDSJEDNIK VIJEĆA
Željko Marin,v.r.
