Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 11 Gž Zk-43/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sucu toga suda Milku Samboleku, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice V. N. S., J., OIB:…, radi uknjižbe brisanja založnog prava – hipoteke, povodom žalbe predlagateljice izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj: Z-33058/2022-6 (Ozn. Z- 29397/2022) od 23. prosinca 2022., dana 6. ožujka 2023.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj: Z-33058/2022-6 (Ozn. Z-29397/2022) od 23. prosinca 2022.

II. Nalaže se upis brisanja zabilježbe žalbe u zk.ul. 2190 k.o. J. određen rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Jastrebarskom, poslovni broj: Z- 3256/2023 od 6. veljače 2023. Provedba se nalaže zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem, toč. I. izreke, odbijen je prigovor predlagateljice i potvrđeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne služba u Jastrebarskom, poslovni broj: Z-29397/2022 od 4. studenog 2022.

1.1. Rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta odbijen je prijedlog predlagateljice radi uknjižbe brisanja založnog prava – hipoteke u zk.ul. 2190 k.o. J. i određena zabilježba odbijenog prijedloga.

2. Pravovremenom, potpunom i dopuštenom žalbom predlagateljica pobija rješenje i izrijekom se ne poziva na konkretne žalbene razloge, dok sadržajem upućuje na bitnu povredu postupka iz čl. 11. u vezi čl. 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03, 88/05; 2/07-odluka US RH; 84/08; 96/08-odluka US RH; 123/08-ispravak; 57/11; 148/11-pročišćeni tekst; 25/13; 89/14- odluka US RH; 70/19 i 80/22; dalje: ZPP). Predlaže da drugostupanjski sud poništi pobijano rješenje i predmet vrati na ponovni postupak.

2.1. Prema odredbi čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (NN br. 63/19 i 128/22; dalje: ZZK) ako tim Zakonom nije drugačije određeno, zemljišnoknjižni sud postupa prema pravilima izvanparničnog postupka, a podredno parničnog postupka.

3. Žalba nije osnovana.

4. Imajući u vidu sadržaj žalbe pobijano rješenje je najprije ispitano u odnosu na one bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. st. 1. ZPP-a. Utvrđeno je da u prvostupanjskom postupku nije počinjena niti jedna tako normirana bitna povreda.

4.1. Odbijanjem prigovora predlagateljice i potvrđivanjem rješenja kojim je odbijen njezin prijedlog radi uknjižbe brisanja založnog prava, zemljišnoknjižni sud je pravilno primijenio materijalno pravo. Prije svega, navodima žalbe predlagateljica nije dovela u sumnju odlučno utvrđenje da nije dostavila ispravu u smislu odredbe čl. 57. st. 1. ZZK-a prema kojoj će se uknjižba dopustiti samo na temelju javnih isprava ili privatnih isprava na kojima je istinitost potpisa ovjerena na način propisan posebnim zakonom jer se na toj odredbi temelji čl. 19. Ugovora o namjenskom kreditu kojeg je predlagateljica dostavila uz prijedlog, a koja se odnosi na izdavanje brisovnog očitovanja. U tom kontekstu pravilno je zemljišnoknjižni sud otklonio primjenu odredbe čl. 233. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05; 41/08; 125/11; 78/15; 29/18 i 126/21), na koju se poziva predlagateljica jer se ta odredba odnosi na tražbine, a ne na brisanje uknjižbe založnog prava. Na taj način, prema stavu i toga suda, predlagateljica uz prijedlog nije dostavila tabularnu ispravu koja bi sadržavala elemente propisane odredbom čl. 58. st. 1. ZZK-a tj. koja bi sadržavala točnu oznaku zemljišta ili prava kojega se uknjižba zahtijeva i izričitu izjavu onoga (ovdje: založnog vjerovnika) čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu da pristaje na uknjižbu.

4.2. Neosnovano predlagateljica tvrdi da zemljišnoknjižni sud nije primijenio načelo pružanja pomoći neukoj stranci koje je normirano u odredbi čl. 11. (st. 1.) ZPP-a, a prema kojem će sud stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima što joj pripadaju prema tom Zakonu upozoriti koje radnje može poduzeti. Naime, predlagateljica tvrdi da je zemljišnoknjižni sud trebao jasno i konkretno navesti koju ispravu mora dostaviti kako bi ostvarila svoje pravo na institut uknjižbe brisanja založnog prava – hipoteke. Međutim, iz stanja spisa proizlazi da je predlagateljica podnijela prijedlog za brisanje uknjižbe založnog prava – hipoteke na nekretnini upisanoj u zk.ul. 2190 k.o. J. uz koji je priložila isprave pobliže navedene u tom prijedlogu, ali je u tijeku postupka utvrđeno da uz prijedlog nije priložila tabularnu ispravu temeljem koje bi bilo moguće brisati navedenu uknjižbu.

4.3. Prema odredbi čl. 118. st. 7. ZZK-a sud može pozvati predlagatelja nepotpunog prijedloga da dostavi isprave koje ne predstavljaju tabularne isprave, ako je nedostatak takvih priloga jedina zapreka da se udovolji prijedlogu za upis. Stoga u konkretnom slučaju kada predlagateljica uz prijedlog nije priložila tabularnu ispravu nije bilo obveze zemljišnoknjižnog suda da predlagateljicu pozove da dostavi takvu ispravu i nije počinjena niti bitna povreda postupka na koju se predlagateljica poziva u žalbi.

5. Slijedom iznijetog, primjenom odredbe čl. 149. st. 3. ZZK-a odbijena je žalba predlagateljice kao neosnovana i potvrđeno rješenje zemljišnoknjižnog suca. Ujedno je naloženo brisanje zabilježbe žalbe.

U Varaždinu 6. ožujka 2023.

Sudac

Milko Sambolek v.r.