Republika Hrvatska

Županijski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 1

Poslovni broj: Gž Ovr-57/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, po sucu toga suda Antunu Dominku, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja Hrvatske vode, pravna osoba za upravljanje vodama, OIB: …, Z., protiv protivnika osiguranja S. S., OIB: …, iz S., radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj 3 Ovr-561/2022 od 17. siječnja 2023., 6. ožujka 2023.,

r i j e š i o  j e

Žalba predlagatelja osiguranja se uvažava pa se ukida rješenje Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj 3 Ovr-561/2022 od 17. siječnja 2023. godine i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

1.) Rješenjem Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj 3 Ovr-561/2022 od 17. siječnja 2023. godine utvrđeno je da se prijedlog za osiguranje zasnivanjem založnog prava smatra povučenim.

2.) Protiv navedenog rješenja žalbu izjavljuje predlagatelj osiguranja zbog bitne povrede postupka iz čl.354.st.1. u svezi čl.109.st.4. Zakona o parničnom postupku (NN broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/88., 57/11., 25/13., 89/14. i 79/19. – u daljnjem tekstu: ZPP), odredbe kojeg zakona se, temeljem čl.21.st.1. Ovršnog zakona (NN broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20. – dalje: OZ/12), na odgovarajući način primjenjuju i u ovršnom postupku, pa predlaže da ju nadležni drugostupanjski sud uvaži tako da pobijano rješenje ukine a predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.

3.) Žalba je osnovana.

4.) Pobijano rješenje sud prvog stupnja donosi primjenom odredbe čl.109.st.4. ZPP-a u svezi čl.82.st.1. i čl.290.st.1. OZ/12, a to stoga što predlagatelj osiguranja uz prijedlog za osiguranje zasnivanjem založnog prava na nekretnini, kao predmetu osiguranja, nije podnio niti originalni izvadak iz zemljišne knjige niti njegovu ovjerenu presliku kao dokaz da je nekretnina vlasništvo protivnika osiguranja, već je uz prijedlog za osiguranje priložio neovjereni izvadak izdan elektroničkim putem, zbog čega je bio po ovršnom sudu pozvan prijedlog ispraviti ali po tom pozivu nije postupio već se je na isti očitovao da to nije dužan učiniti.

5.) U izjavljenoj žalbi predlagatelj osiguranja ukazuje na to da sud nije pravilno primijenio odredbu čl.109.st.4. ZPP-a – jer da u predmetnom slučaju, kada je predloženo osiguranje na nekretnini za koju zemljišnu knjigu vodi sud kojem je podnesen prijedlog, nije bilo osnova niti pozivati ga da dostavi zemljišnoknjižni izvadak u originalu ili u ovjerenoj preslici, a onda da nije bilo osnova niti za donošenje pobijanog rješenja.

5.1.) Navedene žalbene tvrdnje su pravno utemeljene i to zbog razloga koji će biti navedeni u nastavku obrazloženja.

6.) Odredbom čl.82.st.1. OZ/12 je propisano da je uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika, a ta odredba se, temeljem čl.290.st.1. OZ/12, odnosi i na postupak predlaganja osiguranja zasnivanjem založnog prava.

7.) Nije sporno da predlagatelj osiguranja nije uz prijedlog za osiguranje priložio službeno izdani zemljišnoknjižni izvadak niti njegovu ovjerenu presliku, već je priložio neslužbeni primjerak izdan elektronski. Isto tako, nije sporno da se je predlagatelj osiguranja na rješenja prvostupanjskog suda, kojim je bio pozvan da dostavi sudu službeno izdan zemljišnoknjižni izvadak ili njegovu ovjerenu presliku, očitovao upućujući na odgovarajuću sudsku praksu glede navedenog pitanja.

8.) Prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda potpuno je u pravu žalitelj (predlagatelj osiguranja) da u konkretnoj situaciji nije bilo osnove za donošenje rješenja iz odredbe čl.109.st.1. ZPP-a, a onda niti za donošenje pobijanog rješenja o presumiranom povlačenju prijedloga za osiguranje primjenom odredbe čl.109.st.4. ZPP-a, i to samo zbog toga što je predlagatelj osiguranja uz prijedlog za osiguranje, kao dokaz vlasništva protivnika osiguranja na nekretninama koje su predmet osiguranja, dostavio e-izvadak iz zemljišnih knjiga, a ne i izvadak u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu.

8.1.) Naime, u konkretnom slučaju predloženo je osiguranje na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi koju vodi isti sud kojem je i podnesen prijedlog za osiguranje, pa u slučaju dvojbe oko sadržaja izvatka sud prvog stupnja imao je jednostavnu, brzu i sigurnu mogućnost provjeriti stanje u zemljišnoj knjizi. Suprotno pravno shvaćanje te postupanje u skladu sa njim predstavljalo bi pretjerani formalizam.

9.) Jednak pravni stav naprijed navedenom izražen je i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-2996/2019-2 od 17. srpnja 2019. godine, povodom izvanredne revizije izjavljene u predmetu u kojem je sud odbacio prijedlog za ovrhu te u kojoj je postavljeno pitanje: „Je li prvostupanjski sud ovlašten odbaciti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako je ovrhovoditelj uz prijedlog za ovrhu na nekretnini kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika podnio verificirani izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu koja je predmet ovrhe, ali taj izvadak nije podnesen u izvorniku ili ovjerenoj preslici?“

10.) Slijedom naprijed navedenog valjalo je, temeljem odredbe čl.380.t.3. ZPP-a, uvažiti žalbu predlagatelja osiguranja te ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak u kojem će otkloniti učinjenu bitnu povredu te donijeti novu odluku o prijedlogu za osiguranje.

Bjelovar, 6. ožujka 2023.

Sudac

Antun Dominko v. r.