REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: 8. P-197/2019-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Sesvetama po sucu tog suda Ivi Raos, u pravnoj stvari tužitelja A… B. iz Z., …, OIB:…, zastupane po punomoćnici M. K., odvjetnici iz Z., protiv I. tuženika E. B. d.d., R., …, OIB: …, zastupanog po punomoćniku L. K., odvjetniku iz O. d. G. & K. iz Z. i II-tuženice J. N. iz Z., …., OIB:…, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 19. siječnja 2023. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 3. ožujka 2023.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

" Proglašava se nedopuštenom ovrha u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. Ovr-…, određena rješenjem o ovrsi Ovr-… i rješenjem o ovrsi broj Ovr-…na nekretnini upisanoj u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk.ul.br. … k.o. G., poduložak 2 kao z.k.č.br. … na kojoj se nalazi stambena zgrada u Z., …, povezan s vlasništvom posebnog dijela nekretnine – 2. etaža 170/1000 – stan na I (prvom) katu površine 68,94 čm, oznake ST-3 s garažom u podrumu površine 11,71 čm oznake G-2 i ostavom u podrumu površine 5,30 čm, a radi namirenja ovrhovoditelja E. B. d.d., R., …, OIB: …"

II. Nalaže se tužitelju naknaditi I-tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 7.973,32 Eur / 60.075,00 kn sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 3. ožujka 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je E. s. b. primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se tužba u dijelu tužbenog zahtjeva koji glasi:

" Proglašava se nedopuštenom ovrha u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. Ovr-…, određena rješenjem o ovrsi Ovr-… na nekretnini upisanoj u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk.ul.br. … k.o. G., poduložak 2 kao z.k.č.br. … na kojoj se nalazi stambena zgrada u Z., …, povezan s vlasništvom posebnog dijela nekretnine – 2. etaža 170/1000 – stan na I (prvom) katu površine 68,94 čm, oznake ST-3 s garažom u podrumu površine 11,71 čm oznake G-2 i ostavom u podrumu površine 5,30 čm, a radi namirenja

ovrhovoditelja C. b. d.d., Z., …, OIB…"

II. Određuje se vrijednost predmeta spora u iznosu od 800.288,30 kn.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 5. travnja 2016. podnijela tužbu Općinskom građanskom sudu u Zagrebu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom protiv I-tuženika C. b. d.d., II- tuženika E. B. d.d i III-tuženice J. N. u kojoj navodi kako je tužiteljica kao treća osoba u ovršnom postupku koji se vodi pred tim sudom pod posl. br. Ovr-… rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ovr-… upućena pokrenuti parnicu protiv tuženika radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Ističe kako je predmet pobijanog ovršnog postupka broj Ovr-…naplata novčane tražbine ovrhovoditelja na nekretnini koja je upisana u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk.ul.br…., k.o. G., poduložak 2 kao zk.č.br. … na kojoj se nalazi stambena zgrada u Z., …, dok je predmet ovrhe poseban dio te nekretnine – 2. etaža 170/1000 – stan na I prvom katu površine 68,94 čm, oznake ST-3 s garažom u podrumu površine 11,71 čm oznake G-2 i ostavom u podrumu površine 5,30 čm. Predmetnu nekretninu je 13. studenog 2008. kupila tužiteljica temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine sklopljenog s prodavateljem društvom B.B. B. d.o.o., ovjerenog 17. studenog 2008. kod javnog bilježnika V. P. pod brojem OV… te prijavljenog P. u. Z., nastavno čemu je plaćen porez na promet nekretnina u iznosu od 3.426,99 kn temeljem Poreznog rješenja od 13. travnja

2011. Tužiteljica je prije navedene kupoprodaje postala vlasnica i susjednog stana u istoj zgradi u Z., …, 3. etaža 138/1000 – stan na I katu površine 65,64 čm, oznake ST-4 s pripadajućim parkirnim mjestom površine 4,66 čm. Navodi kako je tužiteljica svoja dva stana na istom katu rekonstruirala i adaptirala još 2008. i spojila u jedan stan tako da ta dva stana predstavljaju sada jedinstvenu stambenu cjelinu, odnosno jedan stan u kojem živi sa svojom obitelji. Slijedom navedenog, stan koji bi trebao biti predmet prodaje u ovršnom postupku više ne postoji te se stoga ni prodaja određena ovom ovrhom ne može provesti. Slijedom navedenog, predlaže proglasiti nedopuštenom ovrhu u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ovr…, određenu rješenjem o ovrsi posl. br. Ovr-… od 4. travnja 2011. i Ovr-… na spornoj nekretnini.

2. Tužitelj je u podnesku od 14. svibnja 2018. povukao tužbu u odnosu na tuženika C. b. d.d. navodeći kako nema osnove za daljnje postupanje jer je Ugovorom o prodaji potraživanja od 30. lipnja 2017., tuženik svoje potraživanje prenio na treću osobu, na trgovačko društvo K. S. j.d.o.o. Naveo je kako je u ovršnom postupku koji se vodio pod posl. br. Ovr-… pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu obustavljena ovrha u odnosu na I-tuženika, a sud je rješenjem toga suda posl. br. Ovr-256/11 od 15. ožujka 2018. odbio prijedlog novog vjerovnika za stupanje na mjesto Banke obzirom da isti nije ovlašten provoditi ovrhu u odnosu na ovršenika u toj fazi postupka. Izjavio je kako se protivi prijedlogu društva K. S. j.d.o.o. da stupi u postupak jer isti nema pravnog interesa.

3. Pravomoćnim rješenjem ovoga suda posl. br. P-… od 7. veljače 2020. odlučeno je kako je tužba tužiteljice u ovoj pravnoj stvari u odnosu na I-tuženika C. b. d.d. povučena te je stoga postupak nastavljen u odnosu na sada I-tuženika E.&S. B. d.d te II-tuženicu J. N.

4. U odgovoru na tužbu I-tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te prigovara naznačenoj vrijednosti predmeta spora kao suviše nisko određenom obzirom na to da je predmet spora proglašenje nedopuštenosti ovrhe, a da vrijednost predmeta spora u ovršnom postupku Ovr-… koji je I-tuženik pokrenuo kao ovrhovoditelj protiv II-tužene kao ovršenika iznosi 800.288,30 kn te stoga predlaže da sud odredi istu barem u navedenom iznosu. Nadalje, tuženik navodi kako su neosnovani i netočni navodi tužiteljice da bi ista bila vlasnicom nekretnine koja je predmet ovršnih postupaka obzirom na to da ista nikada nije stekla pravo vlasništva nad spornom nekretninom temeljem Ugovora o kupoprodaji sklopljenog 13. studenog 2008. s prodavateljem B.B. B. d.o.o. Ističe kako se pravo vlasništva stječe uknjižbom prava vlasništva u zemljišnoj knjizi nadležnog suda te navedeno predstavlja modus stjecanja prava vlasništva sukladno odredbi čl. 119. i 120. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Ističe kako tužiteljica nikada nije uknjižila svoje pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini dok je iz zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu vidljivo da je odbijen prijedlog tužiteljice za uknjižbom prava vlasništva pod brojem Z-…, odnosno da je ista dvije godine nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora pokušala upisati svoje vlasništvo na nekretnini te da ista nakon što je pravomoćno odbijen njezin prijedlog za uknjižbu ne bi pokušala sudskim putem zaštiti svoje pravo vlasništva protiv osobe koja je uknjižena kao vlasnik iste. Navodi kako je ujedno iz povijesnog zk izvatka za spornu nekretninu vidljivo kako društvo B.B. B. d.o.o. nije bilo uknjiženo u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine u trenutku sklapanja Ugovora o kupoprodaji 13. studenog 2008. Navodi kako je u svojstvu B. s II-tuženicom 4.

kolovoza 2005. u svojstvu korisnika kredita i M. N. iz Z. u svojstvu sudužnika sklopio Ugovor o kreditu broj 2402006-1031262160 / 51400607-5102557512 solemniziran od strane javnog bilježnika V. P. iz Z. pod brojem OU-…. Predmetnim ugovorom utvrđeno je kako je u vrijeme sklapanja istog Ugovora o kreditu IItuženica stekla pravo na upis prava vlasništva na temelju Predugovora o kupoprodaji nekretnine od 7. srpnja 2005., Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 2. kolovoza 2005. i Aneksa Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 4. kolovoza 2005., sklopljenim s tadašnjim vlasnikom nekretnine B.B. B. d.o.o. te je na temelju navedenih isprava II-tuženica uknjižila svoje pravo vlasništva na istoj. Navedenim Ugovorom o kreditu II-tuženica je ovlastila I-tuženika da radi osiguranja svoje tražbine s osnova Ugovora o kreditu upiše hipoteku na nekretnini koja je predmet ovršnog postupka te je 8. kolovoza 2005. rješenjem zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod posl. br. Z-… izvršena uknjižba hipoteke u korist I-tuženika na nekretnini temeljem ugovora o kreditu dok je 7. ožujka 2012. pod posl. br. Z-… izvršen upis zabilježbe ovršnog postupka Ovr-. Navodi kako je I-tuženik postupao u dobroj vjeri s načelom povjerenja u zemljišne knjige budući da je II-tuženica bila upisana kao isključivi vlasnik nekretnine koja je predmet konkretnog ovršnog postupka. Ističe da sve i da je tužiteljica stekla pravo vlasništva na nekretnini temeljem Ugovora o kupoprodaji ista bi i dalje bila dužna trpjeti namirenje tražbine I-tuženika iz vrijednosti založene stvari sukladno odredbi čl. 297. st. 1. ZV-a te čl. 83. OZ-a. Navodi kako je stekao založno pravo na nekretnini temeljem Ugovora o kreditu sklopljenog s II- tuženikom 4. kolovoza 2005. pri čemu je hipoteka na nekretnini u korist Ituženika uknjižena 8. kolovoza 2005., odnosno tri godine prije nego što je tužiteljica uopće zaključila Ugovor o kupoprodaji od 13. studenog 2008. s društvom koje tada nije bilo upisano kao vlasnik nekretnine. Naime, ZV i Zakon o zemljišnim knjigama izričito predviđaju zaštitu osobe koja je postupala u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige, odnosno da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično stanje nekretnine. U trenutku sklapanja Ugovora o kreditu i uknjižbe založnog prava nije bio proveden knjižni upis niti je bila upisana plomba koja bi dovodila u sumnju vlasništvo zalogodavca ovdje IItužene dok je odredbom čl. 8. ZZZK propisano da se nedostatak dobre vjere ne može prigovoriti nikome samo zato što nije istraživao izvanknjižno stanje. Navodi tužiteljice da je spojila nekretninu s drugom nekretninom na način da ih je rekonstruirala i spojila u jedan stan nisu od utjecaja u konkretnom postupku jer da faktične nezakonite prenamjene nekretnine nisu od utjecaja na pravni status pojedine nekretnine. Zemljišnoknjižno tijelo predstavlja pravnu cjelinu čiji se sastav može izmijeniti jedino zemljišnoknjižnim pripisom ili otpisom. S obzirom da su za stambenu zgradu u kojoj se nalazi nekretnina formirani podulošci za svakog od suvlasnika to je razvidno da poduložak 2 koji predstavlja nekretninu koja je predmet ovršnog postupka predstavlja zasebnu pravnu cjelinu koja se nalazi u isključivom vlasništvu II-tuženika. Slijedom navedenog, čak i da je tužiteljica izvršila nezakonitu i nedopuštenu pregradnju, II-tuženik je kao ovrhovoditelj ovlašten namiriti svoju tražbinu iz vrijednosti založene Nekretnine te bi u tom slučaju tužiteljica odgovarala kupcu nekretnine u ovršnom postupku za nastalu štetu zbog takve bespravne prenamjene te bi bila dužna izvršiti povrat u prijašnje stanje sukladno opisu iste u zemljišnim knjigama. Slijedom navedenog predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti kao neosnovan te naložiti tužiteljici da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka.

5. II-tuženica je u odgovoru na tužbu navela kako ne osporava činjenične navode tužbe te da se stoga ne namjerava upustiti u raspravljanje o predmetu spora.

6. U dokaznom postupku izvršen je uvid u rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ovr-… od 14. ožujka 2016. (list 2 spisa), Ugovor o kupoprodaji nekretnine od

13. studenog 2008. (list 5-7 spisa), Porezno rješenje od 13. travnja 2011. (list 9 spisa), zemljišnoknjižne izvatke (list 10-13, 18-19, 30-32, 48 spisa), Ugovor o kreditu broj 2402006-1031262160 / 51400607-5102557512 od 4. kolovoza 2005. (list 38-45 spisa), Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 3. kolovoza 2005. (list 51 spisa), Aneks Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 4. kolovoza 2005. (list 52 i 53 spisa), rješenje Općinskog suda u Zagrebu posl. br. Z-… od 11. kolovoza 2005. (list 54 i 55 spisa), rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Z-… 13. ožujka 2012. (list 56 spisa), pročitan je nalaz i mišljenje vještaka D. Š. izrađen za potrebe ovršnog postupka koji se vodio pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu posl. br. Ovr-… te je izvršen uvid u spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ovr-….

7. Sud nije prihvatio dokazni prijedlog tužiteljice za provođenjem dokaza očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke, a koji je predložen nakon zaključenja prethodnog postupka. Sukladno odredbi čl. 299. st. 2. ZPP stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka, a u konkretnom slučaju tužiteljica je provođenje dokaza očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke mogla predložiti još u tužbi, odnosno prije zaključenja prethodnog postupka. Sud ujedno nije posebno cijenio nalaz i mišljenje vještaka D. Š. izrađenog za potrebe ovršnog postupka koji se vodio pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu posl. br. Ovr-…, a koje je također dostavljeno u spis predmeta nakon zaključenja prethodnog postupka i čijem korištenju kao dokaza u ovom postupku se I-tuženik protivio.

8. Također, ističe se da čak i da je izvođenje prethodno navedenog dokaza predloženo pravovremeno sud bi primjenom odredbe čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14 i 70/19 - dalje u tekstu: ZPP) kojom je propisano da sud odlučuje koje će od dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica, odbio dokazni prijedlog, a imajući u vidu i načelo ekonomičnosti postupka propisano odredbom čl. 10. st. 1. ZPP-a kako je moguće utvrditi odlučne činjenice za rješenje konkretnog spora provođenjem dokaznog postupka uvidom u dokumentaciju priloženu spisu.

9. Kako je pravomoćnim rješenjem ovoga suda utvrđeno kako je tužiteljica povukla tužbu u odnosu na tuženika C. B. d.d. dok istovremeno nije uredio tužbu i tužbeni zahtjev to je, a imajući u vidu odredbu čl. 56. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08, dalje: OZ), odnosno da tužbom kojom treća osoba pokreće parnicu za utvrđenje nedopuštenosti ovrhe kao tuženici moraju biti obuhvaćeni ovrhovoditelj i ovršenik, koji stoga imaju položaj nužnih i jedinstvenih suparničara te se u smislu odredbe članka 201. ZPP smatraju kao jedna parnična stranka to je valjalo odbaciti tužbu u dijelu tužbenog zahtjeva kako je odlučeno u rješenju.

10. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći prema brižljivoj i savjesnoj ocjeni svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku

("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - u daljnjem tekstu ZPP-a) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan u preostalom dijelu.

11. Predmet spora je proglašenje nedopuštenom ovrhe određene rješenjem o ovrsi Općinskog Građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ovr-…, određene rješenjem o ovrsi Ovr-…i rješenjem o ovrsi broj Ovr-… na nekretnini upisanoj u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk.ul.br. … k.o. G., poduložak 2 kao z.k.č.br. … na kojoj se nalazi stambena zgrada u Z., …, povezan s vlasništvom posebnog dijela nekretnine – 2. etaža 170/1000 – stan na I (prvom) katu površine 68,94 čm, oznake ST-3 s garažom u podrumu površine 11,71 čm oznake G-2 i ostavom u podrumu površine 5,30 čm (dalje: nekretnina), a radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja, ovdje I-tuženika.

12. Odredbom čl. 59. st. 1. OZ-a propisano je da osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu može podnijeti prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom, dok je odredbom čl. 60. st. 4. OZ propisano da u parnici treća osoba može tražiti da se utvrdi postojanje njezina prava ako joj ga koja od stranaka osporava. Ne traži li treća osoba tužbom utvrđenje svoga prava koje sprječava ovrhu, već samo da se ovrha proglasi nedopuštenom, sud o tome pravu odlučuje kao o tzv. prethodnom pitanju.

13. Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ovr-… od 14. ožujka 2016. upućena je treća osoba, ovdje tužiteljica da protiv stranaka i to I- ovrhovoditelja C. b. d.d., II-ovrhovoditelja E. B. d.d te ovršenice J. N. u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti tog rješenja pokrene parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe određenom rješenjem o ovrsi toga suda posl. br. Ovr-… od 4. travnja 2011. nije dopuštena. Iz obrazloženja predmetnog rješenja proizlazi kako je tužiteljica podnijela prigovor treće osobe navodeći da je nekretninu kupila 13. studenog 2008. od prodavatelja B.B. B. d.o.o., da je predmetni ugovor o kupoprodaji ovjeren kod javnog bilježnika te da je uredno platila porez na promet nekretnina iz poreznog rješenja; da je prije te kupoprodaje postala vlasnica i drugog stana na istoj adresi te da je ta dva stana rekonstruirala i adaptirala i 2008. spojila u jedan stan koji predstavlja jednu stambenu cjelinu, odnosno da stan koji bi trebao biti predmet prodaje u ovršnom postupku više ne postoji pa da se prodaja određena ovrhom ne može provesti.

14. Rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ovr-… od 4. travnja 2011. određena je ovrha radi ostvarenja novčane tražbine C. b. d.d. temeljem ovršne isprave na nekretnini II-tuženice kao ovršenika dok je rješenjem o ovrsi toga suda posl. br. Ovr-… od 30. siječnja 2012. određena ovrha radi ostvarenja novčane tražbine I-tuženika na nekretnini II-tužene.

15. Zaključkom toga suda od 3. srpnja 2014. spis Ovr-… spojen je na spis Ovr- … radi vođenja jedinstvenog postupka na nekretnini ovršenika pod brojem Ovr-….

16. Uvidom u spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ovr-… utvrđeno je kako je na temelju prijedloga za ovrhu I-tuženika kao ovrhovoditelja na nekretninama ovršenika, II-tužene, a radi naplate novčane tražbine na temelju ovršne javnobilježničke isprave Ugovora o kreditu broj 2402006-1031262160 / 51400607-5102557512 solemniziranog od strane javnog bilježnika V. P. iz Z. pod brojem …od 4. kolovoza 2005., koji je ovršan s danom 13. srpnja 2011., a kojim je zasnovano založno pravo na nekretnini ovršenika za korist ovrhovoditelja radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja proizašle iz dospjelog duga korisnika kredita po istom

Ugovoru o kreditu u iznosu od 108.293,41 Eur, odnosno u kunskoj protuvrijednosti od 800.288,30 kn rješenjem toga suda posl. br. Ovr-… određena ovrha na nekretnini čije proglašenje nedopuštenom je predmet ovog postupka.

17. Utvrđeno je kako je rješenjem Županijskog suda u O. posl. br. Gž-Ovr-… od 9. travnja 2021. prihvaćena žalba ovrhovoditelja, ovdje I-tuženika te je ukinuto rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ovr-… od 20. siječnja 2020. kojim je u točki I. izreke obustavljena ovrha određena rješenjem o ovrsi toga suda posl. br. Ovr-… od 30. siječnja 2012 te su ukinute sve provedene radnje, odnosno u točki II. izreke naloženo zemljišnoknjižnom odjelu po pravomoćnosti rješenja brisanje zabilježbe ovrhe upisane pod brojem Z-… na spornoj nekretnini i predmet je vraćen tom sudu na ponovni postupak.

18. Uvidom u Ugovor o kupoprodaji nekretnine ovjeren po javnom bilježniku V. P. iz Z. pod brojem Ov-… od 17. studenog 2008. utvrđeno je kako je isti zaključen između društva B.B. B. d.o.o. kao prodavatelja i tužiteljice kao kupca. U čl. 1. Ugovora navedeno je kako tužiteljica kupuje nekretninu opisanu kao 170/1000 dijela z.k.č.br. …, stambena zgrada u Z., … i dvorište, površine zemljišta 717 m2, povezano s vlasništvom posebnog dijela zgrade – stan na I katu površine 68,94 čm, oznake ST-3 s garažom u podrumu površine 11,71 čm oznake G-2 i ostavom u podrumu površine 5,30 čm sve upisano u zk.ul.br. … k.o. G., poduložak 2 u rohbau stanju dovršenosti. U čl. 2. Ugovora je navedeno kako je predmetna nekretnina u zemljišnim knjigama uknjižena kao vlasništvo J. N. temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 3. kolovoza 2005., Aneksa istom od 4. kolovoza 2005, a koji je raskinut temeljem Ugovora o raskidu od 11. kolovoza 2005. te da je upisana hipoteka u korist E.B. d.d. za iznos od 120.000,00 Eur. U čl. 3. ugovora između stranaka je ugovorena kupoprodajna cijena u iznosu od 717.852,71 kn koju se kupac obvezuje platiti kada prodavatelj u zemljišnim knjigama izvrši o svom trošku brisanje prethodno opisanih prava i tereta opisanih u čl. 2.1. i pozove kupca na platež posebnim dodatkom ovom ugovoru. Iz Poreznog rješenja od 13. travnja 2011. proizlazi kako je poreznom obvezniku, ovdje tužiteljici utvrđen iznos poreza na promet nekretnina u iznosu od 3.426,99 kn.

19. Uvidom u Ugovor o kupoprodaji nekretnine ovjeren od strane javnog bilježnika M. G. iz Z. pod brojem OV-… od 3. kolovoza 2005. utvrđeno je kako je isti zaključen između društva B.B.B. d.o.o. kao prodavatelja te J. N., ovdje IItužene kao kupca kojim je u čl. 1. Ugovora određeno kako stranke suglasno utvrđuju da je prodavatelj upisan kao isključivi vlasnik nekretnine opisane kao 170/1000 dijela z.k.č.br. 55/3, stambena zgrada u Z., … i dvorište, površine zemljišta 717 m2, povezano s vlasništvom posebnog dijela zgrade – stan na I katu površine 68,94 čm, oznake ST-3 s garažom u podrumu površine 11,71 čm oznake G-2 i ostavom u podrumu površine 5,30 čm sve upisano u zk.ul.br. … k.o. G. te da istu prodaje kupcu za kupoprodajnu cijenu u iznosu od 150.000,00 Eur u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja. Kupac je prilikom potpisa tog Ugovora isplatio prodavatelju dio cijene u iznosu od 30.000,00 Eur u protuvrijednosti kuna po srednjem tečju HNB-a dok će ostatak kupoprodajne cijene u iznosu od 120.000,00 Eur biti isplaćen putem kredita E. B. d.d. U čl. 4. Ugovora prodavatelj dozvoljava da se bez ikakvog daljnjeg pitanja izvrši uknjižba prava vlasništva na kupca za korist Banke.

20. Iz Aneksa tog Ugovora o kupoprodaji nekretnine ovjerenom po javnom bilježniku M. G. iz Z. pod brojem OV-… od 4. kolovoza 2005. proizlazi kako je čl. 2. Ugovora izmijenjen te glasi da prodavatelj prodaje, a kupac kupuje suvlasnički dio 170/1000 dijela nekretnine upisane kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zk.ul.br. …, k.o. G., poduložak 2 kao z.k.č.br…. na kojoj se nalazi stambena zgrada u Z., …, povezan s vlasništvom posebnog dijela nekretnine – 2. etaža 170/1000 – stan na I (prvom) katu površine 68,94 čm, oznake ST-3 s garažom u podrumu površine 11,71 čm oznake G-2 i ostavom u podrumu površine 5,30 čm. 21. Iz rješenja Općinskog suda u Zagrebu posl. br. Z-… od 11. kolovoza 2005. proizlazi kako se u zemljišnoknjižnom ulošku broj …k.o. G. dopušta na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 2. kolovoza 2005. i Aneksa Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 4. kolovoza 2005. uknjižba prava vlasništva na nekretnini B.B.B. d.o.o. koja se sastoji od 170/1000 dijela nekretnine upisane kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zk.ul.br. …, k.o. G., poduložak 2 kao z.k.č.br. … na kojoj se nalazi stambena zgrada u Z., …, povezan s vlasništvom posebnog dijela nekretnine – 2. etaža 170/1000 – stan na I (prvom) katu površine 68,94 čm, oznake ST-3 s garažom u podrumu površine 11,71 čm oznake G-2 i ostavom u podrumu površine 5,30 čm za korist ovdje II-tužene, odnosno da se na temelju Ugovora o kreditu broj … solemniziranog od strane javnog bilježnika V. P. iz Z. pod brojem OU-…od 4. kolovoza 2005. dopušta uknjižba prava zaloga na nekretnini II-tužene u korist I- tuženika.

22. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu upisanu u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Z. u zk.ul.br. …, k.o. G., poduložak 2 kao z.k.č.br. … na kojoj se nalazi stambena zgrada u Z., …, povezan s vlasništvom posebnog dijela nekretnine – 2. etaža 170/1000 – stan na I (prvom) katu površine 68,94 čm, oznake ST-3 s garažom u podrumu površine 11,71 čm oznake G-2 i ostavom u podrumu površine 5,30 čm, utvrđeno je da je kao vlasnik predmetnog posebnog dijela nekretnine uknjižena ovdje II-tuženica dok je pod brojem upisa Z-…od 8. kolovoza 2005. na temelju Ugovora o kreditu broj … /… od 4. kolovoza 2005. javnobilježnički solemniziranog kod javnog bilježnika P. V. pod brojem OU-… uknjiženo pravo zaloga u iznosu od 120.000,00 Eur u kunskoj protuvrijednosti uvećano za redovne ugovorene kamate, ugovorene kamate za zakašnjenje u plaćanju odnosno zakonske zatezne kamate ukoliko budu više od te provizije, nakande i troškove prisilne naplate bilo sudske bilo izvansudske prirode te ostalim uvjetima prema Ugovoru za korist ovdje I- tuženika, E. B. d.d.

23. Iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvadka za spornu nekretninu ne proizlazi da bi tužiteljica ikada bila upisana kao vlasnica sporne nekretnine već je vidljiv upis pod brojem Z-… od 17. ožujka 2010. kojim je zabilježeno kako je odbijen prijedlog tužiteljice radi uknjižbe prava vlasništva dok istovremeno nije vidljivo da bi u vrijeme kada je zaključen Ugovor o kupoprodaji od 17. studenog 2008. društvo B.B.B. d.o.o. bilo uknjiženo kao vlasnik iste.

24. Uvidom u Ugovor o kreditu broj …/ solemniziran od strane javnog bilježnika V. P. iz Z. pod brojem OU…od 4. kolovoza 2005. utvrđeno je kako je I-tuženik u svojstvu Banke s II-tuženicom u svojstvu korisnika kredita i M. N. iz Z. u svojstvu sudužnika sklopio Ugovor o kreditu za iznos kredita od 120.000,00 Eur protuvrijednosti kuna obračunata prema srednjem tečaju Banke na dan puštanja kredita u tečaj te je ugovoreno založno pravo, odnosno da stranke suglasno utvrđuju kako je korisnik kredita, II-tuženica, u vrijeme sklapanja istog Ugovora o kreditu, stekla pravo na upis prava vlasništva na temelju Predugovora o kupoprodaji nekretnine od 7. srpnja 2005., Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 2. kolovoza 2005. i Aneksa Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 4. kolovoza 2005., sklopljenim s tadašnjim vlasnikom nekretnine društvom B.B.B. d.o.o. Navedenim Ugovorom o kreditu II-tuženica je ovlastila I-tuženika da radi osiguranja svoje tražbine s osnova Ugovora o kreditu, a najviše do iznosa od 120.000,00 Eur uvećano za redovne kamate, ugovorene kamate za zakašnjenje u plaćanju, odnosno zakonske zatezne kamate ukoliko budu više te provizije, naknade i troškove prisilne naplate bilo sudske bilo izvansudske, upiše založno pravo - hipoteku na nekretnini koja je predmet ovršnog postupka te da Banka može neposredno na temelju tog Ugovora radi naplate tražbine koju ima prema korisniku kredita provesti prisilnu ovrhu prodajom nekretnine nakon što javni bilježnik na Ugovor stavi potvrdu ovršnosti.

25. Odredbom čl. 119. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12 i 152/14, dalje: ZV) propisano je da se vlasništvo nekretnine stječe zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja.

26. Odredbom čl. 126. ZV-a propisano je kako se odlukom suda ili drugoga tijela stječe se vlasništvo u slučajevima određenim zakonom, a na način i pod pretpostavkama određenim zakonom (st. 1.). Pravo vlasništva stječe se u trenutku pravomoćnosti sudske, odnosno konačnosti odluke druge vlasti, ako što drugo nije određeno zakonom, niti proizlazi iz cilja radi kojega se odluka donosi (st. 3). Stjecanjem prava vlasništva odlukom suda ili drugoga tijela ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je to određeno tom odlukom ili posebnim zakonom, ili koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati (st. 4.).

27. Odredbom čl. 127. st. 2. ZV-a propisano je kako se vlasništvo nekretnine stečeno odlukom suda ili drugoga tijela ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno odlukom suda ili drugoga tijela nije bilo upisano.

28. Zabilježbom ovrhe ovrhovoditelji su stekli pravo na namirenje bez obzira na eventualne kasnije promjene vlasnika čl. 79. OZ-a.

29. Dakle, na temelju prethodnih utvrđenja, a kako se pravo vlasništva na temelju pravnog posla stječe uknjižbom prava vlasništva u zemljišnoj knjizi nadležnog suda te navedeno predstavlja modus stjecanja prava vlasništva sukladno odredbi čl. 119. i 120. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, nespornim proizlazi kako naveden modus kod tužiteljice nije ostvaren jer ista nikada nije temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine ovjerenog po javnom bilježniku V. P. iz Z. pod brojem Ov-27023/08 od 17. studenog 2008. uknjižila svoje pravo vlasništva na spornoj nekretnini.

30. Nadalje, utvrđenim proizlazi utvrđeno je kako je I-tuženik upisao založno pravo u svoju korist temeljem Ugovora o kreditu te je u trenutku sklapanja Ugovora o kreditu, kao i u trenutku upisa u zemljišnim knjigama, kao isključivi vlasnik navedene nekretnine bio upisan pravni prednik II-tužene, odnosno II-tužena. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu koji je sastavni dio Ugovora o kreditu, nije bilo razvidno da bi pored založnog dužnika i treće osobe polagale neka prava koja bi opterećivala i/ili ograničavala prava založnog dužnika kao upisanog vlasnika predmetne Nekretnine odnosno, nije bilo upisanih tereta, zabilježbi ili aktivnih plombi. Dakle, razvidno je da I-tuženik uživa zaštitu stečenog založnog prava na spornoj nekretnini, a ujedno je Zakonom o vlasništvu i drugom stvarnim pravima propisano da isti nije bio dužan istraživati izvanknjižno stanje te nije znao, niti je mogao znati da bi netko treći eventualno mogao polagati određena prava na predmetnoj nekretnini i slijedom čega je razvidno da je I-tuženik u dobroj vjeri stekao založno pravo postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige.

31. Dakle, člankom 122. ZV-a propisano da se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja, uživa glede toga stjecanja zaštitu prema odredbama zakona, dok je stavkom 2. istog članka propisano da je stjecatelj bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju. Također, temeljem članka 130. ZV-a, vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano.

32. I-tuženik je stekao založno pravo na nekretnini temeljem Ugovora o kreditu sklopljenog s II-tuženicom 4. kolovoza 2005. pri čemu je hipoteka na nekretnini u korist I-tuženika uknjižena 8. kolovoza 2005., odnosno tri godine prije nego što je tužiteljica uopće zaključila Ugovor o kupoprodaji od 13. studenog 2008. s društvom koje tada nije bilo upisano kao vlasnik nekretnine.

33. Dakle II-tuženica je u trenutku pokretanja ovršnog postupka bila upisana kao isključivi vlasnik nekretnine no čak i da je došlo do promjene vlasništva odredbom čl. 83. Ovršnog zakona propisano je da u slučaju ako se promijeni osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik nekretnine nakon što je ovrhovoditelj na nekretnini upisom u zemljišnu knjigu stekao založno pravo ili koje drugo pravo koje ga ovlašćuje da namiri određenu tražbinu njezinom prodajom, ovrhovoditelj ima pravo, na temelju ovršne isprave protiv osobe koja je bila vlasnik nekretnine u vrijeme kad je stekao to pravo i izvatka iz zemljišne knjige kojim se dokazuje prijenos vlasništva s prijašnjeg vlasnika na novog vlasnika, zatražiti ovrhu izravno protiv novog vlasnika radi naplate osigurane tražbine.

34. Navodi tužiteljice da je spojila nekretninu s drugom nekretninom na način da ih je rekonstruirala i spojila u jedan stan također nisu od utjecaja u konkretnom postupku jer faktične prenamjene nekretnine nisu od utjecaja na pravni status pojedine nekretnine

35. Nekretnina koja je predmet ovrhe i dalje egzistira u zemljišnim knjigama (stan St- 3) i predstavlja zasebnu pravnu cjelinu te se nalazi u isključivom vlasništvu ovršenice, ovdje IItužene. Čl. 8. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 114/2001, 100/2004, 107/2007, 152/2008, 126/2010, 55/2013, 60/2013, 108/2017, 63/2019) propisano je da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta. U takvoj situaciji riječ je o zakonskoj presumpciji koju tužiteljica nije sa uspjehom oborila odnosno da zemljišnoknjižni izvadak koji predstavlja javnu ispravu ne dokazuje istinitost onoga što se u njemu navodi (čl. 230. st. 1. ZPP-a).

36. Stoga bilo kakva faktična raspolaganja pregradnje ili prenamjene nisu od odlučnog značaja niti bi mogle značiti da nekretnina ne postoji, a ne mogu niti utjecati na postojanje založnog prava na nekretnini koja je predmet ovrhe u korist ovrhovoditelja. Identitet nekretnine po pravilima stvarnopravnog i zemljišnoknjižnog prava ne ovisi o njenoj izgrađenosti.

37. Predmetna nekretnina kako je opisana u zemljišnim knjigama je predmet ovrhe sukladno pravomoćnom rješenju o ovrsi te je sud u fazi provedbe ovrhe dužan postupati sukladno tom rješenju i prema svim podacima koji su navedeni u rješenju o ovrsi.

38. Ovrha se na nekretnini provodi zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (čl. 75. OZ-a) i za sada niti jedna ovršna radnja nije postala nemoguća za provesti.

39. Posljedično, s obzirom na neosnovanost razloga koje tužitelj ističe da su doveli do nedopuštenosti ovrhe na temelju ovršne isprave, tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan u cijelosti, na način naveden u izreci ove presude.

40. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. i čl. 155. ZPP-a te s obzirom na to da je tužitelj u cijelosti izgubio parnicu dužan je I-tuženiku naknaditi troškove postupka koji su bili potrebni za vođenje parnice. Vrijednost predmeta spora utvrđena je na temelju odredbe čl. 40. st. 3. ZPP-a u visini glavne tražbine koja se namiruje u ovršnome postupku. Tako je tuženiku dosuđena naknada troškova sastava odgovora na tužbu i podneska od 15. prosinca 2017.u iznosu od po 8.010,00 kn / 1.063,11 Eur sukladno Tbr. 8/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika –( Narodne novine, broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, 80/20 dalje: Tarifa), zastupanja na ročištima 9. studenog

2016., 7. veljače 2017., 31. siječnja 2018. i 19. siječnja 2023. u visini od po 8.010,00 kn /

1.063,11 Eur za svako ročište sukladno Tbr. 9/1 Tarife, što uvećano za pripadajući porez na dodanu vrijednost iznosi 60.075,00 kn / 7.973,32 Eur na koji iznos teku kamate od dana donošenja prvostupanjske presude, u skladu s odredbom čl. 30. st.

2. OZ.

U Sesvetama 3. ožujka 2023.

Sudac:

I. R.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Županijskom sudu u roku 15 dana od dana ročišta za objavu presude (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od 15 dana po primitku presude

(za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva istovjetna primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

DNA:

1. Tužitelju po pun 2. I-tuženiku po pun.

3. II-tuženici