Pn-206/2021

REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Miru Maslać, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljica ad 1/ K. M. iz S., O.: …,

zastupana po pun. L. T., odvj, u S., i pod 2/ mldb L. M. iz

S., O.: …, zastupana po zz majci K. M., a ona po

pun. L. T., odvj. u S., protiv tuženika ad/1. C. d.o.o. S., O.: … i ad/2 T. B. d.o.o. Z. O.:…, radi nakade štete, nakon održane

glavne i javne rasprave zaključene dana 11. siječnja 2023.g. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice ad1/ i tužiteljice ad2/, te zamjenika pun. tuženika ad1/ i zamjenika pun. tuženika ad2/, a na ročištu od 01. ožujka 2023.g. zakazanom radi donošenja i objave presude,

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice ad1/ K. M., koji glasi:

»I. Dužan su tuženici solidarno isplatiti tužiteljici pod 1/ K. M. na ime daljnje neimovinske štete zbog povrede prava i osobnosti na duševno zdravlje zbog smrti supruga daljnji iznos od 130.250,00 kn / 17.287,14 EUR sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 06.07.2009. pa do 31.07.2015., po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana pologodišta koje je prethodilo

tekućem, uvećana za pet postotnih poena, a od 01/08/2015 pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena., sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe«

II Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev tužiteljice ad2/ L. M., te se sudi:

Nalaže se tuženicima ad/1. C. d.o.o. i ad/2.T. B. d.o.o. da solidarno u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplate tužiteljici pod 2/ L. M. na ime neimovinske štete zbog povrede prava i osobnosti na duševno zdravlje zbog smrti oca iznos od 20.140,68 EUR / 151.750,00 kn sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 21. svibnja 2012.g. pa do 31.07.2015., po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je

prethodilo tekućem, uvećana za pet postotnih poena, a od 01.08. 2015 pa do 31. prosinca 2022.godine po stopi koja se određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena te od 1. siječnja 2023. g. pa do konačne isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je ESB primijenila na svoje posljednje glavne operacije

refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, dok se za više zatražene kamate, za razdoblje 06.07.2009.g. do

21.05.2012.g. tužbeni zahtjev tužiteljice ad2/ L. M. odbija kao neosnovan. III Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev tužiteljice ad2/ L. M. u pogledu zahtjeva za naknadom imovinske štete na ime izgubljenog uzdržavanja; te se sudi:

1. Dužni su tuženici ad/1. C. d.o.o. i ad/2 T. B. d.o.o. u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe solidarno isplatiti tužiteljici pod 2/ L. M. s osnova imovinske štete uslijed gubitka uzdržavanja i pomaganja za razdoblje od 01. srpnja 2009.g. do zaključno s 01.10.2022. ukupan iznos od 15.116,80 € / 113.892,80 kn[1] , uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku na iznos od

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2009. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.08.2009. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.09.2009. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.10.2009. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.11.2009. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.12.2009. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.01.2010. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.02.2010. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.03.2010. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.04.2010. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.05.2010. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.06.2010. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2010. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.08.2010. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.09.2010. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.10.2010. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.11.2010. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.12.2010. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.01.2011. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.02.2011. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.03.2011. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.04.2011. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.05.2011. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.06.2011. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2011. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.08.2011. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.09.2011. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.10.2011. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.11.2011. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.12.2011. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.01.2012. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.02.2012. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.03.2012. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.04.2012. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.05.2012. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.06.2012. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2012. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.12.2012. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.01.2013. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.02.2013. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.03.2013. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.04.2013. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.05.2013. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.06.2013. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2013.pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.08.2013.pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.09.2013.pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.10.2013. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.11.2013. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.12.2013. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.01.2014. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.02.2014. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.03.2014. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.04.2014. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.05.2014. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.06.2014. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2014.pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.08.2014. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.09.2014. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.10.2014. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.11.2014. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.12.2014. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.01.2015. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.02.2015. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.03.2015. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.04.2015. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.05.2015. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.06.2015. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2015. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.08.2015. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.09.2015. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.10.2015. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.11.2015. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.12.2015. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.01.2016. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.02.2016. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.03.2016. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.04.2016. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.05.2016. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.06.2016. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2016. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.08.2016. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.09.2016. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.10.2016. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.11.2016. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.12.2016. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.01.2017. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.02.2017. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.03.2017. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.04.2017. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.05.2017. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.06.2017. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2017. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.08.2017. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.09.2017. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.10.2017. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.11.2017. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.12.2017. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.01.2018. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.02.2018. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.03.2018. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.04.2018. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.05.2018. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.06.2018. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2018. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.08.2018. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.09.2018. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.10.2018. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.11.2018. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.12.2018. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.01.2019. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.02.2019. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.03.2019. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.04.2019. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.05.2019. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.06.2019. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2019. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.08.2019. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.09.2019. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.10.2019. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.11.2019. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.12.2019. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.01.2020. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.02.2020. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.03.2020. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.04.2020. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.05.2020. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.06.2020. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2020. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.08.2020. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.09.2020. pa do isplate

- 94,48 € / 711,83 kn od 01.10.2020. pa do isplate -

94,48 € / 711,83 kn od 01.11.2020. pa do isplate - 94,48

€ / 711,83 kn od 01.12.2020. pa do isplate - 94,48 € /

711,83 kn od 01.01.2021. pa do isplate - 94,48 € /

711,83 kn od 01.02.2021. pa do isplate - 94,48 € /

711,83 kn od 01.03.2021. pa do isplate - 94,48 € /

711,83 kn od 01.04.2021. pa do isplate - 94,48 € /

711,83 kn od 01.05.2021. pa do isplate - 94,48 € /

711,83 kn od 01.06.2021. pa do isplate - 94,48 € /

711,83 kn od 01.07.2021. pa do isplate - 94,48 € /

711,83 kn od 01.08.2021. pa do isplate - 94,48 € /

711,83 kn od 01.09.2021. pa do isplate - 94,48 € /

711,83 kn od 01.10.2021. pa do isplate - 94,48 € /

711,83 kn od 01.11.2021. pa do isplate - 94,48 € /

711,83 kn od 01.12.2021. pa do isplate - 94,48 € /

711,83 kn od 01.01.2022. pa do isplate - 94,48 € /

711,83 kn od 01.02.2022. pa do isplate - 94,48 € /

711,83 kn od 01.03.2022. pa do isplate - 94,48 € /

711,83 kn od 01.04.2022. pa do isplate - 94,48 € /

711,83 kn od 01.05.2022. pa do isplate - 94,48 € /

711,83 kn od 01.06.2022. pa do isplate - 94,48 € /

711,83 kn od 01.07.2022. pa do isplate - 94,48 € /

711,83 kn od 01.08.2022. pa do isplate - 94,48 € /

711,83 kn od 01.09.2022. pa do isplate - 94,48 € /

711,83 kn od 01.10.2022. pa do isplate

i to za razdoblje do 31.7.2015. po stopi određenoj uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena, a za razdoblje od 1.8.2015. pa do 31.prosinca 2022.godine po stopi koja se određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena te za razdoblje od 1. siječnja 2023. g. pa do konačne isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je ESB primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena,

2. Nalaže se tuženicima ad1/ i ad2/ isplaćivati tužiteljici ad2/ L. M., ubuduće, počevši od 01.11.2022.g. pa nadalje svakog 01. u mjesecu za prethodni mjesec mjesečni iznos od po 94,48 € / 711,83 kn[2] , s tim što će dospjele, a neisplaćene mjesečne iznose isplatiti odjednom, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe sa kamatom koja teče od dospijeća svakog mjesečnog iznosa do konačne isplate,

3. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice ad2/ L. M. za više zatraženo preko dosuđenog po osnovu imovinske štete – izgubljenog uzdržavanja i to

- za iznos glavnice od 6.118,84 € / 46.107,20 kn glavnice,

- za više zatraženi mjesečni iznos izgubljenog uzdržavanja od 38,24 € / 288,17 kn. IV Nalaže se tuženiku ad/1. C. d.o.o. da tužiteljicama ad1/ i ad2/ nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 14.253,68 € / 107.394,92 kn[3] zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 01. ožujka 2023.g. pa do konačne isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište,

uvećanjem kamatne stope koju je ESB primijenila na svoje

posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

V Nalaže se tuženiku ad2/ T. B. d.o.o. da tužiteljicama ad1/ i ad2/ nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 19.598,99 € / 147.678,36kn kn[4] zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 01. ožujka 2023.g. pa do konačne isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je ESB primijenila na svoje posljednje glavne

operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

Obrazloženje:

1. Dana 21. svibnja 2012.g. kod ovog suda zaprimljena je tužba tužiteljica ad 1/ K. M. i ad 2/ mldb L. M. protiv tuženika M. d.o.o. u kojoj se navodi da je

dana 23.05.2009.g. u S., na gradilištu tuženika, teško stradao suprug tužiteljice ad 1/ i otac mal. tužiteljice pod 2/ pok. D. M.. Naime, sada pok. D. M.

da je zadobio teške ozljede glave, te da je u stanju duboke moždane kome dovezen u K. S., no unatoč operacijskom zahvatu isti da je dana 28.05.2009. preminuo od posljedica ozljeđivanja. Povodom predmetne nezgode tuženik i zz istog da su oglašeni krivim jer da nisu izradili na hrvatskom jeziku upute za radni postupak čišćenja cjevovodne pumpe, odnosno u uputama za rad nije detaljno razrađen radni postupak čišćenja cjevovoda pumpe na način da se radni postupak može obavljati bez ugrožavanja i zdravlja i života radnika. Odredbom čl. 15 Zakona o zaštiti na radu da je propisano da poslodavac odgovara zaposleniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti — uzročnosti, a prema propisima obveznog prava. Budući tužitelji crpe svoja prava od supruga i oca koji je bio zaposlenik tuženika to isti i tužiteljima odgovara po načelu objektivne odgovornosti — uzročnosti, a prema propisima obveznog prava. Tuženik da je tužiteljicama na ime troškova pogreba isplatio iznos 19.019,10 kn, te da je još u nekoliko navrata isplatio iznos od 53.000,00 kn na ime „pomoći" s tima da je zadnji novčani iznos tuženik isplatio 09.04.2010. No, tuženik da je dana 30.09.2010.g. od tužiteljice ishodio izjavu koja se ima utvrditi ništetnom budući je ista u suprotnosti s moralom društva, sve temeljen članka 322 st. 1. Zakona o obveznim odnosima — a u odnosu na tužiteljicu pod 1/. U odnosu na tužiteljicu pod 2/ navedena izjava od 30.09.2010. je također ništava budući je ista protivna zakonu i to članku 155 stavak 1 točka 2 prema kojoj skrbnik maloljetnog djeteta, u konkretnom slučaju majka — tužiteljica ad 1, može samo s prethodnim odobrenjem centra za socijalnu skrb poduzimati važnije mjere u pogledu osobe maloljetnog djeteta, a osobito u pogledu zdravlja, isprava o osobnom stanju i drugih osobnih prava i interesa maloljetnog djeteta. U navedenu skupinu osobnih prava i interesa djeteta nesporno spada i naknada neimovinske i imovinske štete. U tužbi se dalje navodi da tužiteljica pod 2/ gubitkom oca trpi i imovinsku štetu budući je njen pok. otac jedini koji je imao stalna primanja i koji ju je uzdržavao. Tužiteljica ad 2/ prima naknadu od, a da njena majka tužiteljica pod 1/ nema stalnih primanja ni dan danas, a što da je vidljivo i iz priležeće Potvrde o imovnom stanju iz koje proizlazi da je u prethodnoj godini ista imala primanja od svega 9.496,16 kn.

2. Slijedom svega navedenog tužiteljice su predložile sudu da donese slijedeću presudu: »I Utvrđuje se ništetnost izjave koju je K. M., udova D., O: …, iz

S., tužiteljica pod 1, a koja izjava je ovjerena u potpisu kod

JB M. Č. dana 30.09.2010. pod brojem OV-2277/10, u odnosu

na sadržaj navedene izjave da ista u svoje ime nema daljnjih potraživanja s osnova naknade neimovinske i imovinske štete zbog gubitka supruga u radnoj nezgodi od 23.05.2009.

II. Utvrđuje se ništetnost izjave koju je K. M., udova D., O: …, iz

S., tužiteljica pod 1, a koja izjava je ovjerena u potpisu kod

JB M. Č. dana 30.09.2010. pod brojem OV-2277/10, u odnosu

na sadržaj naveden izjave da njena mal. Kćer L. M. nema daljnjih potraživanja

s osnova naknade neimovinske i imovinske štete zbog gubitka oca u radnoj nezgodi od 23.05.2009.

III Dužan je tuženik isplatiti tužiteljici pod 1/ na ime neimovinske štete zbog povrede prava i osobnosti na duševno zdravlje zbog smrti supruga daljnji iznos od 150.500,00 kn sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 06.07.2009. pa do isplate, po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta

koje je prethodilo tekućem, uvećana za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe

IV. Dužan je tuženik isplatiti tužiteljici pod 2 na ime neimovinske štete zbog povrede prava i osobnosti na duševno zdravlje zbog smrti oca daljnji iznos od 193.500,00 kn sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 06.07.2009. pa do isplate, po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta

koje je prethodilo tekućem, uvećana za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe

V. Dužan je tuženik isplaćivati tužiteljici pod 2/ s osnova imovinske štete uslijed gubitka uzdržavanja mjesečni iznos od 1.500,00 kn i to svakog prvog u mjesecu za tekući mjesec počevši od 01.06.2009. pa nadalje s tim da dospjele mjesečne iznose u ukupnom iznosu od 54.000,00 kn isplati odjednom, uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku na svakomjesečni iznos od 1.500,00 kn za razdoblje počev od 01.06.2009. pa do 01.05.2012.g., sve sa zakonskom zateznom kamatom počev od prvog u mjesecu pa do isplate, a nadalje svakog prvog u mjesecu za tekući mjesec,

sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe«

Tužiteljice su također zatražile da im tuženik naknadi parnični trošak.

3. Tužiteljice su konačno uredile tužbeni zahtjev u podnesku zaprimljenom kod ovog suda na roč. od 08.11.2016.g., kada su zatražile donošenje presude slijedećeg sadržaja:

»I. Utvrđuje se ništetnost izjave koju je K. M., udova D., O: …, iz

S., tužiteljica pod 1, a koja izjava je ovjerena u potpisu kod

JB M. Č. dana 30.09.2010. pod brojem OV-2277/10, u odnosu na sadržaj navedene izjave da ista u svoje ime nema daljnjih potraživanja s osnova naknade neimovinske i imovinske štete zbog gubitka supruga u radnoj nezgodi od 23.05.2009.

II Utvrđuje se ništetnost izjave koju je K. M., udova D., O: …, iz

S., tužiteljica pod 1, a koja izjava je ovjerena u potpisu kod

JB M. C. dana 30.09.2010. pod brojem OV-2277/10, u odnosu

na sadržaj naveden izjave da njena mal. kćer L. M. nema daljnjih potraživanja

s osnova naknade neimovinske i imovinske štete zbog gubitka oca u radnoj nezgodi od 23.05.2009.

III Dužan je tuženik isplatiti tužiteljici pod 1 na ime daljnje neimovinske štete zbog povrede prava i osobnosti na duševno zdravlje zbog smrti supruga daljnji iznos od 150.500,00 kn sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 06.07.2009. pa do 31.07.2015., po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg

dana polugodišta koje je prethodilo tekućem, uvećana za pet postotnih poena, a od

01/08/2015 pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena., sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe

IV. Dužan je tuženik isplatiti tužiteljici pod 2 na ime daljnje neimovinske štete zbog povrede prava i osobnosti na duševno zdravlje zbog smrti oca daljnji iznos od 193.500,00 kn sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 06.07.2009. pa do 31.07.2015., po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg

dana polugodišta koje je prethodilo tekućem, uvećana za pet postotnih poena, a od

01/08/2015 pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena., sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe

V Dužan je tuženik isplaćivati tužiteljici pod 2 s osnova imovinske štete uslijed gubitka uzdržavanja i pomaganja mjesečni iznos od 2.000,00 kn i to svakog prvog u mjesecu za tekući mjesec počevši od 01.07.2009. pa nadalje s tim da dospjele mjesečne iznose u ukupnom iznosu od 198.000,00 kn isplati odjednom, uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku na iznos od

- 2.000,00 kn od 01.07.2009. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.08.2009. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.09.2009. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.10.2009. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.11.2009. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.12.2009. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.01.2010. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.02.2010. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.03.2010. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.04.2010. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.05.2010. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.06.2010. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.07.2010. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.08.2010. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.09.2010. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.10.2010. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.11.2010. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.12.2010. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.01.2011. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.02.2011. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.03.2011. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.04.2011. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.05.2011. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.06.2011. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.07.2011. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.08.2011. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.09.2011. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.10.2011. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.11.2011. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.12.2011. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.01.2012. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.02.2012. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.03.2012. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.04.2012. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.05.2012. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.06.2012. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.07.2012. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.08.2012. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.09.2012. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.10.2012. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.11.2012. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.12.2012. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.01.2013. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.02.2013. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.03.2013. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.04.2013. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.05.2013. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.06.2013. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.07.2013. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.08.2013. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.09.2013. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.10.2013. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.11.2013. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.12.2013. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.01.2014. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.02.2014. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.03.2014. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.04.2014. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.05.2014. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.06.2014. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.07.2014. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.08.2014. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.09.2014. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.10.2014. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.11.2014. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.12.2014. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.01.2015. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.02.2015. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.03.2015. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.04.2015. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.05.2015. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.06.2015. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.07.2015. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.08.2015. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.09.2015. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.10.2015. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.11.2015. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.12.2015. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.01.2016. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.02.2016. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.03.2016. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.04.2016. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.05.2016. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.06.2016. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.07.2016. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.08.2016. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.09.2016. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.10.2016. pa do isplate sve po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem, uvećana

za pet postotnih poena za potraživanja zaključno sa 01.07.2015 a za potraživanja od

01.08.2015 pa nadalje po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena., a nadalje svakog prvog u mjesecu za tekući mjesec, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe

VI. Dužan je tuženik naknaditi tužiteljici ad 1 cjelokupan parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe

VII. Dužan je tuženik naknaditi tužiteljici ad 2 cjelokupan parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena. sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe«

4. Dana 19.06.2012.g. kod ovog suda zaprimljen je odgovor na tužbu tuženika u kojem je tuženik istakao da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te da predlaže sudu istu u cijelosti odbiti, a tužitelje obvezati na snošenje troškova ovog parbenog postupka. Tuženik je dalje istakao da nije točna tvrdnja tužitelja da je pok. D.

M. stradao na gradilištu tuženika, a da nije prijeporna tvrdnja da je pok. D.

M. stradao kao zaposlenik tuženika dana 23. svibnja 2009.g., kao niti kakve je ozljede zadobio, te da je preminuo dana 28. svibnja 2009.g. Tuženik je dalje istakao da je neistinita tvrdnja tužitelja da su tuženik i njegov zastupnik po zakonu oglašeni krivim u bilo kojem postupku, pa tako i onom kojeg one, čak sasvim neodređeno, spominju svojom tužbom. Štoviše, da je upravo baš u prekršajnom postupku društvo Md.o.o. kao i njegova odgovorna osoba oslobođeno od optužbe da nisu osigurali pok. D. M. da koristi osobno zaštitno sredstvo (zaštitni šljem) pri

radu o čemu je Prekršajni sud u Solinu dana 28. srpnja 2009.g. presudio pod brojem 3-3164/09). Tuženik je dalje naveo da je neistinita tvrdnja tužitelja da im je tuženik isplatio tek iznos od 19.019,10 kuna iz osnova troškova pogreba pok. D. M.,

te još u nekoliko navrata i daljnji iznos od 53.000,00 kn, jer da im je tuženik pored ovih iznosa isplatio posredstvom svog osiguravatelja C. O. d.d. i

iznos od 144.000,00 kn ubrzo nakon što je pok. D. M. preminuo. U svakom slučaju tuženik ističe kako je K. M. izjavu koju je ona potpisala dana 30. rujna 2010.g. i na kojoj je dala ovjeroviti svoj potpis pred M. Č., JB u

S., a u odnosu na koju od suda tužbom sada traži da utvrdi kako je ista ništetna,

toga istog dana pročitao i protumačio Z. Z., odvjetnik u S., te ona ničim i ni

na koji način nije dovodila u pitanje niti jedan navod te izjave koju je potom potpisala, pa je njena tvrdnja da je ta izjava u suprotnost s moralom društva ne samo neodrživa, već zbilja apsurdna. Dapače, ovu izjavu tužena da je dala pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću.

5. Dana 06.03.2013.g. kod ovog suda zaprimljen je podnesak tužiteljica u kojem su se tužiteljice očitovale na navode iz odgovora na tužbu tuženika, te u kojem su istakle da tuženik nastoji iskriviti činjenično stanje na način da se selektivno očituje o tužbenim navodima pa tako u potpunosti ignorira nalaze DI koji

je utvrdio propuste tuženika. Nadalje da je neistina da je tuženik isplatio više nego li je u tužbi navedeno jer iznos koji spominje tuženik u odgovoru na tužbu od 144.000,00 kn je isplatila CO d.d. temeljem kolektivnog osiguranja od nezgode znači ne iz djelatnosti tuženika, slijedom čega taj iznos ne predstavlja iznos osigurnine s osnova djelatnosti već je isti dobrovoljno osiguranje koje se ne uračunava u iznos naknade. Navedeno proizlazi i iz same police osiguranja pa tako je i u samoj polici navedeno „Polica osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode)". U pogledu Izjave tužiteljice ad 1/ da se ustraje u utvrđivanju ništetnosti iste budući da je tuženik svega koji mjesec nakon što je tužiteljica ostala bez svog supruga a maloljetna tužiteljica ad 2/ bez svog oca iskoristio emocionalno stanje tužiteljice ad 1/, a koje zaista nije potrebno obrazlagati jer i sud je svjestan koliko je takva situacija stresna za najbliže i najmilije prije svega suprugu i dijete koji ostaju sami k tome na umu valja imati dob tužiteljice ad 1/ a posebice tužiteljice ad 2/. Slijedom toga bez ikakve dvojbe je da je postupanje tuženika suprotno moralu društva. Naime, čak bi i laiku bilo jasno da ishodovanje ovakve Izjave od tužiteljice nakon tragedije koju je doživjela a kada joj nije isplaćeno ni približno koliko po elementarnim propisima pripada a da se ne spominje posebne kvalifikatorne okolnosti da je zaista, blago rečeno, u suprotnosti s moralom društva. Konačno, da je očigledno da je tuženik iskoristio tuđu nevolju kada je ishodio onakovu Izjavu od tužiteljice slijedom čega je osnovan zahtjev za utvrđivanje ništetnosti iste.

6. Tijekom postupka sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem te su izvedeni dokazi pregledom »Izjave U S. dne, 30. rujna 2010.g.«, pregledom

Presude Prekršajnog suda u Solinu br 3-3-164/09 od 21.09.2009.g., rješenja o nasljeđivanju od 15.09.2009.g., Police osiguranja C.O. , pregledom priloženih računa – pogrebne usluge B. od 02.06.2009.g., prijave smrti zbog nesretnog slučaja, izvatka iz tekućeg računa, ostale priložene financijsko- knjigovodstvene dokumentacije, saslušanjem tužiteljice ad 1/ K. M., zz tuženika

G. P., svjedoka Z. Z., D. P., J. D., Ž.

L., pregledom Zapisnika o očevidu od 23.05.2009.g., Zapisnika o davanju izjave od 23.05.2009.g., Izvješća o događaju na radu koji je izazvao smrt, težu ozljedu od 25.05.2009.g., Zapisnik o uvidu u dokumentaciju od 28.05.2009.g., Zapisnik o inspkcijskom nadzoru od 17.07.2009.g., optužnog prijedloga od 28.07.2009.g., opisa poslova i radnih zadataka, uputa za siguran rad na crpki za beton, pregledom priložene medicinske dokumentacije, medicinskim vještačenjem po stalnom sud. vještaku dr M. J., neurokirurgu, pregledom pisanog vještva vještaka dr M.

J. zaprimljenog kod ovog suda dana 21.10.2015.g., pregledom certifikata tvorničke kontrole proizvodnje od 21.12.2006.g., izmjena i dopuna br 1 Certifikata unutarnje tvorničke kontrole proizvodnje od 15.10.2008.g., priloga certifikatu unutarnje tvorničke kontrole proizvodnje od 15.10.2008.g., 29.10.2009.g., svjedodžbe o osposobljenosti za rad na siguran način od 07.svibnja 2001.g.broj 3300-01 znr-1 izdane od I. A. d.o.o., uvjerenja o osposobljenosti za rad od 24. rujna 2002.g. br 38-346-11-I-3/02 izdano od Zagrebinspekt d.o.o., uvjerenja o stručnoj sposobnosti i osposobljenosti za rad na siguran način od 24. rujna 2002.g. br 38-346-10-3/02 izdano od Z. d.o.o., uvjerenje o osposobljenosti za rad na siguran način od 26. svibnja 2008.g. br. 13015-08NR-9, izveden je dokaz prometno-tehničkim vještačenjem po vještaku N. K., pregledom pisanog nalaza i mišljenja

vještaka N. K. zaprimljenog kod ovog suda dana 30.09.2016.g., pregledom priručnika o sigurnosti, dopunskim saslušanjem vještaka N. K., te je izveden dokaz pregledom ostale priložene dokumentacije.

7. Presudom ovog suda poslovni broj Po-86/12 od 22. rujna 2017.g. suđeno je:

I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice ad 1/ K. M. u dijelu koji glasi:

»I. Utvrđuje se ništetnost izjave koju je K. M., udova D., oi: …, iz

S., tužiteljica pod 1, a koja izjava je ovjerena u potpisu kod

JB M. Č. dana 30.09.2010. pod brojem OV-2277/10, u odnosu

na sadržaj navedene izjave da ista u svoje ime nema daljnjih potraživanja s osnova naknade neimovinske i imovinske štete zbog gubitka supruga u radnoj nezgodi od 23.05.2009.«

II Prihvaća se tužbeni zahtjev tužiteljice ad 2/ mldb. L. M. u dijelu koji glasi:

»II Utvrđuje se ništetnost izjave koju je K. M., udova D., oi: ,,,, iz

S., tužiteljica pod 1, a koja izjava je ovjerena u potpisu kod

JB M. C. dana 30.09.2010. pod brojem OV-2277/10, u odnosu

na sadržaj naveden izjave da njena mal. kćer L. M. nema daljnjih potraživanja s osnova naknade neimovinske i imovinske štete zbog gubitka oca u radnoj nezgodi od 23.05.2009.«

III Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice ad 1/ K. M. u dijelu koji glasi:

»III Dužan je tuženik isplatiti tužiteljici pod 1/ na ime daljnje neimovinske štete zbog povrede prava i osobnosti na duševno zdravlje zbog smrti supruga daljnji iznos od 150.500,00 kn sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 06.07.2009. pa do 31.07.2015., po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg

dana polugodišta koje je prethodilo tekućem, uvećana za pet postotnih poena, a od

01/08/2015 pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena., sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.«

IV Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice ad 2/ mldb K. M. u dijelu koji glasi:

»IV. Dužan je tuženik isplatiti tužiteljici pod 2/ na ime daljnje neimovinske štete zbog povrede prava i osobnosti na duševno zdravlje zbog smrti oca daljnji iznos od 193.500,00 kn sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 06.07.2009. pa do 31.07.2015., po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg

dana polugodišta koje je prethodilo tekućem, uvećana za pet postotnih poena, a od

01/08/2015 pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena., sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe«

V Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice ad 2/ mldb L. M. u dijelu koji glasi:

»V Dužan je tuženik isplaćivati tužiteljici pod 2 s osnova imovinske štete uslijed gubitka uzdržavanja i pomaganja mjesečni iznos od 2.000,00 kn i to svakog prvog u mjesecu za tekući mjesec počevši od 01.07.2009. pa nadalje s tim da dospjele mjesečne iznose u ukupnom iznosu od 198.000,00 kn isplati odjednom, uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku na iznos od

- 2.000,00 kn od 01.07.2009. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.08.2009. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.09.2009. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.10.2009. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.11.2009. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.12.2009. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.01.2010. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.02.2010. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.03.2010. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.04.2010. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.05.2010. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.06.2010. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.07.2010. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.08.2010. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.09.2010. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.10.2010. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.11.2010. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.12.2010. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.01.2011. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.02.2011. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.03.2011. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.04.2011. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.05.2011. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.06.2011. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.07.2011. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.08.2011. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.09.2011. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.10.2011. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.11.2011. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.12.2011. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.01.2012. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.02.2012. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.03.2012. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.04.2012. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.05.2012. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.06.2012. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.07.2012. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.08.2012. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.09.2012. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.10.2012. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.11.2012. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.12.2012. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.01.2013. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.02.2013. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.03.2013. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.04.2013. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.05.2013. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.06.2013. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.07.2013. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.08.2013. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.09.2013. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.10.2013. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.11.2013. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.12.2013. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.01.2014. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.02.2014. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.03.2014. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.04.2014. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.05.2014. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.06.2014. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.07.2014. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.08.2014. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.09.2014. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.10.2014. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.11.2014. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.12.2014. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.01.2015. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.02.2015. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.03.2015. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.04.2015. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.05.2015. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.06.2015. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.07.2015. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.08.2015. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.09.2015. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.10.2015. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.11.2015. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.12.2015. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.01.2016. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.02.2016. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.03.2016. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.04.2016. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.05.2016. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.06.2016. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.07.2016. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.08.2016. pa do isplate -

2.000,00 kn od 01.09.2016. pa do isplate

- 2.000,00 kn od 01.10.2016. pa do isplate sve po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem, uvećana

za pet postotnih poena za potraživanja zaključno sa 01.07.2015 a za potraživanja od

01.08.2015 pa nadalje po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena., a nadalje svakog prvog u mjesecu za tekući mjesec, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe«

VI Odbija se zahtjev tužiteljice ad 1/ Kate Mihalj i tužiteljice ad 2/ mldb L. M. za naknadom parničnog troška kao neosnovan.

VII Nalaže se tužiteljicama ad 1/ K. M. i ad 2/ mldb L. M. da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknade tuženiku parnični trošak u iznosu od 54.656,25 kn.

8. Odlučujući po žalbi tužiteljica, Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, Presudom poslovni broj 16 Gž-1588/2017-2 je preinačio gore citiranu presudu ovog suda poslovni broj Po-86/12 od 22. rujna 2017.g. u pobijanom odbijajućem dijelu (stavak I izreke), te je presuđeno:

»Utvrđuje se ništetnost izjave koju je K. M., udova D., oi: …., iz

S., tužiteljica pod 1, a koja izjava je ovjerena u potpisu kod

JB M. Č. dana 30.09.2010. pod brojem OV-2277/10, u odnosu

na sadržaj navedene izjave da ista u svoje ime nema daljnjih potraživanja s osnova naknade neimovinske i imovinske štete zbog gubitka supruga u radnoj nezgodi od 23.05.2009.«

8.1 Rješenjem je pak ukinuta gore citirana presuda ovog suda poslovni broj Po-86/12 od 22. rujna 2017.g. u pobijanom odbijajućem dijelu ( st. III., IV., V., VI i VII. Izreke) te je predmet vraćen ovom sudu na ponovni postupak.

8.2 Iz obrazloženja gore citirane odluke Županijskog suda proizlazi:

- da je ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda i pazeći po službenoj dužnosti sukladno članku 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku ZPP-a, na bitne povrede odredaba parničnog postupka, sud nije našao da bi bila počinjena koja od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, na koje drugostupanjski sud i pazi po službenoj dužnosti, ali je pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odbio prvo tužiteljicu sa dijelom tužbenog zahtjeva kojim je zatražila da se utvrdi ništetnost Izjave koju je ona potpisala i na istoj ovjerila potpis kod JB dana 30.09.2010., u odnosu na sadržaj navedene izjave da

ona nema daljnjih potraživanja s osnova naknade neimovinske i imovinske štete zbog gubitka supruga u radnoj nezgodi od 23.05.2009. Naime, nedvojbeno je da je spornu izjavu sastavio odvjetnik Z. Z., koji je ranije zastupao tuženika u drugim predmetima, te da je ta izjava dana u svezi okolnosti iz tužbe koju su podnijeli roditelji pok. D. M. radi naknade neimovinske štete zbog smrti sina pred Općinskim sudom u Sinju pod brojem VP-559/10 i to na okolnosti da sada pok. D. M., nije s njima živio u trajnoj zajednici života. Međutim, u toj izjavi u prvom redu tužiteljica izjavljuje da je u svoje ime i ime svoje mldb. kćeri L. odmah po nesreći svog supruga D. primila naknadu nematerijalne i materijalne štete od strane njegova poslodavca TD M d.o.o., te da je nadalje od istoga primila i izvjesne mjesečne naknade pored onoga što je isplaćeno od strane osiguravatelja i tako dalje, tako da od ovog društva nemaju nikakvih daljnjih potraživanja, a tek nadalje izjavljuje da nije istina da je sada pok. D. bio u zajednici života sa svojim roditeljima. Na ovako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski je sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odbio 1. tužiteljicu s dijelom tužbenog zahtjeva kojim je zatražila da se utvrdi ništetnim predmetna izjava u navedenom dijelu. Naime, svaki odvjetnik zna ili mora znati da roditelji imaju pravo na naknadu neimovinske štete zbog smrti djeteta ako su ispunjeni ostali uvjeti za naknadu štete, bez obzira da li su s istim živjeli u trajnoj zajednici života ili ne. Nadalje, iz predmetne Izjave na kojoj je samo ovjeren potpis 1. tužiteljice nije vidljivo koliki iznos je ista primila od tuženika na ime naknade materijalne i nematerijalne štete, a nije vidljivo niti da su stranke pregovarale o pravima tužiteljica, pa ovaj sud smatra da je predmetna Izjava ništetna u dijelu kojim se izjavljuje da tužiteljice nemaju nikakvih daljnjih potraživanja od tuženika jer da su sa štetom namirene, jer je nedvojbeno, da je tuženik postupao nemoralno, pa je valjalo preinačiti prvostupanjsku presudu u pobijanom odbijajućem dijelu (stavak I. izreke), te odlučiti kao u izreci ove presude.

- odlučujući o naknadi štete za 2. tužiteljicu mldb Lanu Mihalj (koju sud pogrešno u stavku IV. izreke naziva mldb K. M.) sud prvog stupnja je pogrešno primijenio materijalno pravo kada je istu odbio s tim zahtjevom navodeći da je sada pok. D.

M. isključivo odgovoran za nastalu štetu, pa je stoga i činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno. Naime, nedvojbeno je da rad na betonskoj pumpi predstavlja opasnu djelatnost, ali i da tuženik svom radniku sada pok. D. M. nije dao ni izradio upute za radni postupak čišćenja cjevovodne pumpe, odnosno da isti postupak čišćenja nije razrađen da se može obaviti bez ugrožavanja zdravlja i života radnika, konkretno sada pok. D. M., a što proizlazi iz pravomoćne presude

Prekršajnog suda u Solinu br. 3-164/09 od 28. srpnja 2009. kojom je utvrđeno da su M-P-B d.o.o. Split i odgovorna osoba D. P. oglašeni krivim što nisu izradili upute na hrvatskom jeziku za radni postupak čišćenja cjevovodne pumpe, odnosno u uputama za rukovanje i održavanje krana auto pumpe za beton i uputama za siguran rad auto betona, nije detaljno razrađen radni postupak čišćenja cjevovoda pumpe da se radni postupak može obavljati bez ugrožavanja zdravlja i života radnika. Iz nalaza i mišljenja vještaka N. K. između ostaloga je utvrđeno da u uputstvima za čišćenje predmetnog cjevovoda nije razrađeno da se nakon prvog neuspješnog pokušaja čišćenja cjevovoda potrebno vratiti u bazu i ne pokušavati ponovno, te da u uputstvima piše kako se ponašati za vrijeme zastoja prolaza betona, ali ne i za vrijeme kada se cijev čisti sa za to predviđenom opremom. Da već iz gore navedenog, proizlazi da je tuženik doprinio nastanku štete 50%, pa kako prvostupanjski sud smatra da je pokojni D. M. isključivo odgovoran za nastalu štetu, činjenično stanje koje se odnosi na imovinsku i neimovinsku štetu je ostalo neutvrđeno.

- da će ponovnom postupku sud prvog stupnja provesti dokaze na okolnosti kako imovinske tako i neimovinske štete za tužiteljice, te će proanalizirati već provedene dokaze i nakon toga ponovno odlučiti.

9. U nastavku postupka sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem, te su pored dokaza provedenih u postupku Po 86/12, koji je prethodio ukidnom rješenju Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, provedeni dokazi pregledom Izvatka iz sudskog registra za tuženike C. d.o.o. i T. B. S. d.o.o., pregledom priloženih svjedožbi za L. M., pregledom priložene medicinske dokumentacije za L. M., pregledom platnih podataka za pok. D.

M., pregledom platnih podataka dostavljenih od tvrtke M. B. vl. M.

M., U. d.o.o., D. d.o.o., A. Z. D. d.o.o., te je

izveden dokaz pregledom ostale priložene dokumentacije.

10. Ocjena i analiza izvedenih dokaza provedena je u skladu s čl.8. Zakona o parničnom postupku (»N. N.« br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07 – odluka USRH, 84/08, 46/08 – odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst i 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, dalje: ZPP).

11. Punomoćnici stranaka popisali su parnični trošak.

12. Tužbeni zahtjev tužiteljice ad1/, nije osnovan, dok je tužbeni zahtjev tužiteljice ad2/ u pogledu zahtjeva za naknadom neimovinske štete zbog smrti bliske osnovan,

a zahtjev za naknadom imovinske štete – izgubljenog uzdržavanja djelomično je osnovan.

13. Na ročištu od 07. rujna 2020.g. tužitelji su istakli da je došlo do podjele TD M d.o.o. na trgovačka društva T. B. S. d.o.o. i

C. d.o.o., te su tužitelji, sukladno navedenom uredili tužbu označivši gore navedena trgovačka društva kao tuženike.

14. Procesnim rješenjem donesenim na ročištu od 07. rujna 2020.g. prekinut je postupak zbog podjele društva tuženika.

15. Rješenjem od 09. rujna 2020.g. nastavljen je prekinuti postupak.

16. Odlučujući o žalbi izjavljenoj od strane tuženika C. d.o.o. S. protiv gore citiranog rješenja, Županijski sud u Puli – Pola rješenjem pod poslovnim brojem Gž- 514/2021 od 27. travnja 2021.g. odbio je žalbu tuženika C. d.o.o. S., te je potvrđeno rješenje ovog suda o nastavku postupka.

17. U podnesku zaprimljenom u sustavu za komunikaciju za sudovima dana 13.12.2021.g. T. B. S. d.o.o. istakao je prigovor promašene pasivne

legitimacije. Obrazlažući prigovor, tuženik T. B. S. d.o.o. istakao je da bez upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari, I-tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije i to iz razloga što je 29. siječnja 2019. sklopljen Ugovor o podjeli odvajanje s preuzimanjem (,,Ugovor"), kojim je ugovorom pravni prednik I-tuženika i II-tuženika, i raniji tuženik u ovom postupku, društvo M d.o.o. prenijelo dio imovine na društvo II-tuženika, uključujući i prava i obveze koja proizlaze iz ovog spora. Iz tog razloga tužiteljice da nemaju pravni interes voditi spor u odnosu na I- tuženika. I-tuženika je preuzelo drugo trgovačko društvo, te je I-tuženik promijenio naziv, sjedište, članove i osobe ovlaštene za zastupanje. Dakle, evidentno je da se I-

tuženik više nije ni u kakvoj vezi s pravnom stvari radi koje se vodi ovaj postupak. Čak niti sam II-tuženik ne spori da su sva prava i obveze koja su predmet ovog spora Ugovorom prešla na II-tuženika. Obzirom kako je nesporno među tuženicima da se postupak nakon prekida koji je bio određen rješenjem 7. rujna 2020. trebao nastaviti samo u odnosu na II-tuženika, a da je ta činjenica poznata i tužitelju, odnosno nije mu moglo ostati nepoznato, tužitelj nema pravni interes voditi ovaj spor protiv I- tuženika.

18. Ocjena je ovog suda da prigovor promašene pasivne legitimacije istaknut od strane tuženika T. B. S. d.o.o. nije osnovan. Naime, odredbom čl. 550.o

st. 1 Zakona o trgovačkim društvima NN broj: 111/93, 34/99, 121/99,

52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, dalje: ZTD) propisano je da za sve obveze društva koje se dijeli, a koje su nastale do upisa podjele u sudski registar odgovaraju, zajedno s onim društvom na koje je ta obveza prešla suglasno planu podjele, sva ostala društva koja su sudjelovala u podjeli, i to kao solidarni dužnici, ograničeno, do iznosa vrijednosti dijela imovine koja je prešla na svakog od njih suglasno planu podjele, umanjene za obveze koje su pojedinome društvu dodijeljene suglasno planu podjele.

18.1 U konkretnom slučaju predmetni štetni događaj zbio se 23. svibnja 2009.g., kojim danom je nastala obveza naknade štete, prije podjele prvobitno označenog tuženika M d.o.o., pa sukladno gore citiranoj odredbi Z.-a, za obvezu naknade štete odgovaraju solidarno sva društva koja su sudjelovala u podjeli, pa tako i tuženik ad2/ T. B. S. d.o.o., pa prigovor promašene pasivne legitimacije istaknut

od tog tuženika nije osnovan.

18.2 Prema odredbi čl. 43. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (N. N. br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje: ZOO) svaki dužnik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik može zahtijevati njegovo ispunjenje od koga hoće, sve dok on ne bude potpuno namiren, ali kad jedan dužnik ispunu dug, obveza prestaje i svi se dužnici oslobađaju.

18.3 Prema odredbi čl. 52 ZOO-a dužnik koji je ispunio obvezu ima pravo zahtijevati od svakog sudužnika da mu naknadi dio duga koji pada na njega.

18.4 Dakle, sukladno utvrđenom činjeničnom stanju, te citiranim zakonskim odredbama, tužiteljice imaju mogućnost od pravnih slijednika štetnika tražiti naknadu štete, a koji slijednici odgovaraju solidarno. Pravni slijednici pak imaju mogućnost tražiti jedan od drugoga isplatu onog dijela isplaćene štete koji je pao na njega.

18.5 Slijedom svega naprijed navedenog i obrazloženog odbijen je prigovor promašene pasivne legitimacije kao neosnovan.

19. Tužiteljice su konačno uredile tužbeni zahtjev u podnesku zaprimljenom u sustavu za komunikaciju sa sudovima dana 25. listopada 2022.g., kada su zatražile donošenje presude slijedećeg sadržaja:

»I. Dužan su tuženici solidarno isplatiti tužiteljici pod 1 na ime daljnje neimovinske štete zbog povrede prava i osobnosti na duševno zdravlje zbog smrti supruga daljnji iznos od 130.250,00 kn / 17.287,14 EUR sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 06.07.2009. pa do 31.07.2015., po eskontnoj stopi HNB

koja je vrijedila zadnjeg dana pologodišta koje je prethodilo tekućem, uvećana za pet postotnih poena, a od 01/08/2015 pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena., sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Dužan su tuženici solidarno tužiteljici pod 2 na ime daljnje neimovinske štete zbog povrede prava i osobnosti na duševno zdravlje zbog smrti oca daljnji iznos od 151.750,00 kn / 20.140,68 EUR sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od

06.07.2009. pa do 31.07.2015., po eskontnoj stopi HNB koja je

vrijedila zadnjeg dana pologodišta koje je prethodilo tekućem, uvećana za pet postotnih poena, a od 01/08/2015 pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena., sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe

III. Dužani su tuženici solidarno isplaćivati tužiteljici pod 2 s osnova imovinske štete usljed gubitka uzdržavanja i pomaganja mjesečni iznos od 1.000,00 kn /132,72 EUR i to svakog prvog u mjesecu za tekući mjesec počevši od 01.07.2009. pa nadalje s tim da dospijele mjesečne iznose u ukupnom iznosu od 160.000,00 kn / 21.235,64 EUR isplati odjednom, uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku na iznos od

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2009. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2009. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2009. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2009. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2009. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2009. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2010. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2010. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2010. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2010. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2010. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2010. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2010. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2010. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2010. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2010. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2010. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2010. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2011. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2011. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2011. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2011. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2011. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2011. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2011. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2011. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2011. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2011. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2011. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2011. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2012. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2012. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2012. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2012. pa do isplate, - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2012. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2012. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2012. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2012. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2012. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2012. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2012. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2012. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2013. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2013. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2013. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2013. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2013. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2013. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2013. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2013. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2013. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2013. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2013. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2013. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2014. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2014. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2014. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2014. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2014. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2014. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2014. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2014. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2014. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2014. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2014. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2014. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2015. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2015. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2015. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2015. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2015. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2015. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2015. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2015. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2015. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2015. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2015. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2015. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2016. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2016. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2016. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2016. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2016. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2016. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2016. pa do isplate,

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2016. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2016. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2016. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2016. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2016. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2017. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2017. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2017. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2017. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2017. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2017. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2017. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2017. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2017. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2017. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2017. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2017. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2018. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2018. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2018. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2018. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2018. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2018. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2018. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2018. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2018. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2018. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2018. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2018. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2019. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2019. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2019. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2019. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2019. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2019. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2019. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2019. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2019. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2019. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2019. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2019. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2020. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2020. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2020. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2020. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2020. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2020. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2020. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2020. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2020. pa do isplate

- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2020. pa do isplate -

1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2020. pa do isplate -

1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2020. pa do isplate -

1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2021. pa do isplate -

1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2021. pa do isplate -

1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2021. pa do isplate -

1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2021. pa do isplate -

1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2021. pa do isplate -

1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2021. pa do isplate -

1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2021. pa do isplate -

1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2021. pa do isplate -

1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2021. pa do isplate -

1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2021. pa do isplate -

1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2021. pa do isplate -

1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2021. pa do isplate -

1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2022. pa do isplate -

1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2022. pa do isplate -

1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2022. pa do isplate -

1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2022. pa do isplate -

1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2022. pa do isplate -

1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2022. pa do isplate -

1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2022. pa do isplate -

1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2022. pa do isplate -

1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2022. pa do isplate -

1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2022. pa do isplate

sve po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana

polugodišta koje je prethodilo tekućem, uvećana za pet postotnih poena za potraživanja zaključno sa 01.07.2015,, a za potraživanja od 01.08.2015 pa nadalje po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.,

a nadalje svakog prvog u mjesecu za tekući mjesec, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe

IV. Dužan je tuženik naknaditi tužiteljici ad 1 cjelokupan parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe

V. Dužan je tuženik naknaditi tužiteljici ad 2 cjelokupan parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena. sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe«

19.1 Na ročištu od 14. ožujka 2022.g. tužiteljice su kao tuženika ad2/ označile T.

B. d.o.o., O.:…, Z., a sve sukladno činjenici

da je u sudskom registru Trgovačkog suda u Splitu provedeno pripajanje društva T. B. S. društvu T. B. d.o.o.

20. Člankom 1101 st 1. ZOO-a propisano je:

»U slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji (bračni drug, djeca i roditelji).«

20.1 Člankom 1094. ZOO-a propisano je:

»(1) Osoba koju je poginuli uzdržavao ili redovito pomagao, a i ona koja je po zakonu imala pravo zahtijevati uzdržavanje od poginulog, ima pravo na naknadu štete koju trpi gubitkom uzdržavanja, odnosno pomaganja.

(2) Ta se šteta naknađuje plaćanjem novčane rente čiji se iznos odmjerava s obzirom na sve okolnosti slučaja, a koji ne može biti viši od onoga koji bi oštećenik dobivao od poginulog da je ostao u životu.«

20.2 Člankom 1092. st 1 ZOO-a propisano je:

»Oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu.«

20.3 Člankom 77. Zakona o zaštiti na radu (Urednički pročišćeni tekst, N.N. novine”, broj 59/96, 94/96, 114/03, 100/04 –86/08, 116/08 i 75/09) propisano je:

»(1) Radnik je dužan obavljati poslove s dužnom pozornošću te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih osoba na radu.

(2) Smatra se da radnik radi s dužnom pozornošću kada poslove obavlja sukladno znanjima koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika i to na način da:

– prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika,

– pravilno upotrebljava strojeve, aparate, alate, opasne tvari, transportnu opremu i druga sredstva rada,

– pravilno upotrebljava propisanu osobnu zaštitnu opremu koju je nakon uporabe dužan vratiti na prikladno mjesto,

– pravilno upotrebljava i svojevoljno ne isključuje, ne vrši preinake i ne uklanja sigurnosne naprave na uređaju koje koristi (stroj, aparat, alat, postrojenje, zgrada),

– odmah obavijesti poslodavca i osobu iz ĉlanka 18.a ovoga Zakona o svakoj situaciji koju smatra ozbiljnom i neposrednom opasnošću za sigurnost i zdravlje radnika, kao i o nepostojanju ili nedostatku uputa koje su dane za takvu situaciju, – posao obavlja sukladno pravilima struke te propisanim uputama,

– prije napuštanja mjesta rada ostavi sredstva rada u takvom stanju da ne ugrožavaju druge radnike i sredstva rada,

– surađuje s poslodavcem, osobom iz članka 18.a ovoga Zakona i povjerenikom za zaštitu na radu.«

21. Pregledom presude Prekršajnog suda u Solinu, pod posl. br. 3-3-164/09 od 28.07.2009.g., sud je utvrdio:

- da je postupak vođen protiv M. B. d.o.o. i G. i D. P.

povodom prekršaja iz st. 1.2.t.6 Zakona o zaštiti na radu, povodom optužnog prijedloga podnijetog od strane DI,

- da su M. B. d.o.o., sa sjedištem u S., MB: …, kao

pravna osoba, zatim drugookrivljenik G. P., odgovorna osoba i okrivljenik pod 3/ D. P., rukovoditelj u M. B., oslobođeni od optužbe što bi dana

23.5.2009. u društvu M. d.o.o. na privremenom gradilištu pokraj kuće vl. N.

K. G. u S. inspekcijskim nadzorom utvrđeno, a povodom ozljede na

radu sa smrtnim ishodom radnika D. M., da nisu osigurali da D. M.

koristi osobno zaštitno sredstvo (zaštitni šljem) pri radu

- da su okr. 1) M. B." d.o.o., kao pravna osoba, i okr, 3) D. P.,

rukovoditelj, kao odgovorna osoba, proglašeni krivim što istog dana i na istom mjestu kao pod točkom A) nisu izradili na hrvatskom jeziku za radni postupak čišćenja cjevovodne pumpe, odnosno u uputama za rukovanje i održavanje krana autopumpe za beton uputama za siguran rad autobetonom na hrvatskom jeziku nije detaljno razrađen radni postupak čišćenja cjevovoda pumpe da se radni postupak može obavljati bez ugrožavanja zdravlja života radnika čime da su djelom pod B) počinili prekršaj iz č1.109.st.1.2t.9. Zakona o zaštiti na radu, dok su okrivljeni 1) i okr. 3) temeljem čl.38.st.4. Prekršajnog zakona oslobođeni kazne.

- da je okrivljeni G. P. oslobođen od optužbe što istog dana i na istom mjestu kao pod točkom A) nije izradio upute na hrvatskom jeziku za radni postupak čišćenja cjevovodne pumpe ,odnosno u uputama za rukovanje i održavanje krana autopumpe za beton i uputama za siguran rad autobeton pumpom na hrvatskom jeziku, i što nije detaljno razrađen radni postupak čišćenja cjevovoda pumpe na način da se radni postupak može obavljati bez ugrožavanja i zdravija i života radnika

22. Pregledom Zapisnika o inspekcijskom nadzoru sačinjenog od strane DI dana

17.07.2009.g. sud je utvrdio:

- da je pok. D. M. kod tuženika radio temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljenog dana 01.03.2001. godine, te da je kod tuženika obavljao sljedeće poslove: vozač beton-pumpe, vožnja, čišćenje, održavanje vozila, kontrola ulja, podmazivanje, prijavljivanje kvara na vozilu na vrijeme, strojarskog tehničara,

- da je neposredno prije ozljeđivanja pok. D. M. obavljao je poslove rukovatelja pumpe za beton,

- da ukupni radni staž pok. D. M. iznosi 13 godina, 11 mjeseci i 5 dana, dok ukupni radni staž na poslovima na kojima se dogodila ozljeda iznosi 8 godina, 2 mjeseca i 22 dana

- da je, a na temelju otpusnog pisma potpisanog od dr. V. L., pok. D.

M. zadobio teške ozljede glave, te da je prilikom dolaska u K. —S. bio u stanju duboke moždane kome.

- da je isti odmah indiciran te da je obavljen operacijski zahvat, međutim, da je dana 28. svibnja 2008. godine u 8.00 sati pok. D. M. preminuo od posljedica ozljede.

- da poslovi rukovatelja pumpom za beton i vozača teretnih motornih vozila spadaju u poslove za koje je potrebno izvršiti osposobljavanje radnika za rad na siguran način jer je priroda navedenih poslova takva da postoje opasnosti i štetnosti po život i zdravlje radnika.

- da je D. M. imao Uvjerenje o osposobljenosti za rad na siguran način, broj 13015-08ZNR-9, izdano dana 26.05.2008. godine od društva „IA" d.o.o.,

prema kojem je D. M. osposobljen za rad na siguran način na poslovima

vozača i rukovatelja autobeton pumpe, zatim svjedodžbu o osposobljenosti za rad na siguran način broj 3300-01znr-1, izdanu dana 07.05.2001. godine od društva „I. A" d.o.o., prema kojem je D. M. osposobljen za rad na siguran način na poslovima vozača autobeton pumpe

- da je prilikom inspekcijskog nadzora od strane tuženika, pored gore navedenog uvjerenja i svjedodžbe, predočena i ocjena praktične osposobljenosti zaposlenika za rad na siguran način za radnika D. M. od 14.03.2008. godine, potpisana od strane radnika i neposrednog rukovoditelja, Evidencijski karton o osposobljenosti radnika za rad na siguran način (EK-1) u koji su upisani gore navedeni podaci

- da je tom prilikom za očevidca nezgode J. D. predočeno Uvjerenje o osposobljenosti za rad na siguran način, broj 9467-06ZNR-3, izdano dana 30.09.2006. godine od društva „I. A" d.o.o., prema kojem je J. D.

osposobljen za rad na siguran način na poslovima vozača automiješalice, Uvjerenje o osposobljenosti za rad na siguran način, broj 13015-08ZNR-4, izdano dana 26.05.2008. godine od društva „IA" d.o.o., prema kojem je J. D.

osposobljen za rad na siguran način na poslovima vozača i rukovatelja autobeton pumpe, Ocjenu praktične osposobljenosti zaposlenika za rad na siguran način za radnika J. D. od 25.03.2008. godine, potpisanu od strane radnika i neposrednog rukovoditelja, Evidencijski karton o osposobljenosti radnika za rad na siguran način (EK-1) u koji su upisani gore navedeni podaci

- da je osposobljavanje radnika za rad na siguran način obavljeno prema programu osposobljavanja za rad na siguran način „M" d.o.o., S. izrađen od strane društva „I.A." d.o.o. u srpnju 2008. godine.

- da su radnici osposobljeni za rad na 'siguran način za poslove koje su obavljali kada je došlo do ozljeđivanja radnika D. M..

- da je uvidom u Procjene opasnosti društva „M" d.o.o., izrađenu od strane društva „IA" d.o.o. utvrđeno da poslovi vozača miksera te vozača i rukovatelja beton pumpe spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN br. 5/84) i to prema čl. 3 točke 2. (rukovanje i upravljanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon) i 5. (upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon).

- da je poslodavac, tuženik, na uvid predočio za stradalog radnika D. M.:

radnu knjižicu registarski broj 541/92 u koju je upisana S. S.

učilišta u S. M..br.: 359/4 od 30.01.2006. godine, prema kojoj je D. M.

vozač motornog vozila, Uvjerenje o stručnoj sposobnosti i o osposobljenosti za rad na siguran način, broj 38- 346-10-3/02, izdano dana 29.04.2002. godine od društva „Z." d.o.o., da je D. M. je osposobljen za radno mjesto rukovatelja građevinskim strojevima (pumpa za beton, mikser, utovarivač, rovokopač) i C. - „B,

C i E" kategorije, Svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti D. M. za poslove vozača i rukovatelja beton pumpom određene Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada, članak 3., točke 2., 5. i 16., izdano dana 13.05.2009. godine od Specijalističke ordinacije medicine rada D. B., dr.med.spec.medicine rada,

Evidencijski karton o radniku raspoređenom na poslove s posebnim uvjetima rada (EK-2) koji sadržava podatke o radniku raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada i rokove u kojima se isti mora ponovno uputiti na zdravstveni pregled (12.05.2010. godine, psiho: 12.05.2011. godine) upisane od D. P.

- da je temeljem obavljenog očevida i izjava očevidca utvrđeno slijedeće:

- da se ozljeda dogodila dana 23.05.2009. godine na privremenom gradilištu društva „IVI-P-B" d.o.o., pokraj privatne kuće u vlasništvu N. K. — G. u

G., S..

- da je stradali radnik D. M. od 11.40 sati obavljao poslove pumpanja betona (

M. 30, vrsta: sitno) na kosu ploču prvog kata navedene građevine s hidrauličkom pumpom za beton proizvođača P.-W., tvornički broj …./142.

- da je na temelju sprovodnica betona broj 01960, 01726 i 01782 koje je na uvid predočio poslodavac, stradali radnik ukupno ispumpao 16 m3 betona do 16.00 sati kada je došlo do ozljeđivanja, odnosno 4 sata i 20 minuta nakon početka rada.

- nakon što je stradali radnik ispumpao zadnju količinu betona (6m3), kojeg je dovezao radnik J. D., da je ubacio mokru spužvastu kuglu u cijev pumpe,

da ne dođe do prskanja betona po okolnim dvorištima, te daljinskim upravljanjem cijev prebacio do koša za beton koja se nalazi na vozilu, da se nakon toga popeo na desnu platformu vozila, uz ogradu gdje se nalaze kontrolni uređaj (manometri i termometar), te počeo' s postupkom čišćenja crijeva i cjevovoda pumpe.

- da se postupak čišćenja crijeva i cjevovoda obavlja na način da se vlažna spužvasta kugla ubaci na kraj cijevi te tlači (usisava) u smjeru obrnutom od smjera izbacivanja betona, s tim da se cjevovod nalazi u lagano povišenom položaju, da se prolazak kugle kontrolira laganim udaranjem po cijevi čekićem, te po zvuku udarca određuje dali je kugla prošla ili ne.

- da u uputama za rukovanje i održavanje krana auto-pumpe za beton i uputama za siguran rad auto beton pumpom koje su na Hrvatskom jeziku koje je poslodavac dao na uvid nije detaljno razrađena tehnologija rada pri čišćenju cjevovoda pumpe te će poslodavcu putem knjige nadzora biti naređeno da u uputama detaljno razradi navedeni postupak.

-da je poslodavac na uvid predočio i upute za rad autobeton pumpom P. na

N. jeziku u kojima je slikovito prikazan postupak čišćenja cjevovoda pumpe.

- da je u uputama za siguran rad auto beton pumpom navedeno da strojar koji rukuje strojem mora koristiti sljedeća osobna zaštitna sredstva: zaštitni šljem, zaštitne naočale, gumene čepiće za zaštitu sluha, zaštitne rukavice, radno odijelo, zaštitne cipele.

- da je radnik u trenutku ozljeđivanja od osobnih zaštitnih sredstava nosio radno odijelo i radne cipele s metalnom kapicom.

- da je neposredni rukovoditelj stradalog radnika D. P. koji je istog i poslao da obavi poslove pumpanja betona na navedenu građevinu, a u trenutku ozljeđivanja isti nije bio prisutan na mjestu događaja. Ozljeda se na ovom mjestu i na ovakvim poslovima kod poslodavca do sada nije dogodila.

- da je stradali radnik, pok. D. M., radio s hidrauličkom pumpom za beton na vozilu, proizvođača P.-W., tvornički broj …/142 koja spada u

strojeve i uređaje s povećanim opasnostima.

- da je poslodavac na uvid predočio Uvjerenje broj STR-645/08 Zapisnik broj 12561- 08-3 o ispitivanju stroja ili uređaja s povećanim opasnostima za hidrauličku pumpu za beton na vozilu, proizvođača P.-W., tvornički broj ,,,/142,

prema kojima navedena hidraulička beton pumpa s zglobnom granom i cjevovodom za transport betona, maksimalnog dohvata hidrauličke grane 32 m, maksimalne visine hidrauličke grane 36 m, cijevi za transport betona (13 125 mm, radnog tlaka hidraulike 300 bara s daljinskim upravljanjem postavljena na teretno vozilo „M.", tip 2429/6X4, tvornički broj … s registarskom

oznakom ST 217-KA zadovoljava sve propisane uvjete i pravila zaštite na radu.

- da je navedeni stroj ispitan u skladu s člankom 52. Zakona o zaštiti na radu.

- da su procjenom opasnosti za poslove rukovatelja autobeton pumpom propisana slijedeća osobna zaštitna sredstva: zaštitni šljem, zaštitne naočale, gumene čepiće za zaštitu sluha, zaštitne rukavice, radno odijelo, zaštitne cipele.

- da je pok. D. M. u trenutku ozljeđivanja od osobnih zaštitnih sredstava nosio radno odijelo i radne cipele s metalnom kapicom, a ne i zaštitni šljem.

- da je poslodavac na uvid predočio karton zaduženja H. opreme za 2009. godine za D. M. prema kojem je isti dana 23.01.2009. godine zadužio prsluk,

rukavice i kacigu, dana 19.03.2009. godine radno odijelo i rukavice, a dana 22.05.2009. godine radno odijelo, cipele plitke, majice i rukavice što je i potvrdio svojim potpisom.

- da se ozljeda dogodila dana 23.05.2009. oko 16.00 sati na privremenom gradilištu društva d.o.o., pokraj privatne kuće u vlasništvu N. K. — G. u

G., S..

- da je stradali radnik nakon obavljenog posla pumpanja betona u zglobnu cijev hidrauličke pumpe za beton, koja na svom kraju ima metalni obruč i obložena je čeličnim nitima i gumom, dužine 4m, promjera cijevi 125 mm, ukupne težine 50 kg, ubacio navlaženu kuglu od spužve da ne dođe do prskanja betona po okolnim dvorištima, te daljinskim upravljanjem cijev prebacio iznad koša za beton koja se nalazi na vozilu.

- da je nakon toga došao na desnu platformu vozila, širine 100 cm, koja ima čelični rub visine 10 cm, uz samu ogradu visine 100 cm, gdje se nalaze kontrolni uređaj (manometri i termometar), te počeo s postupkom čišćenja crijeva i cjevovoda pumpe.

- da je prvo krenuo izbaciti kuglu koju je ubacio da bi spriječio prskanje betona te da je dodao gas na daljinskom upravljaču kojim je cijelo vrijeme upravljao pumpom, a za to vrijeme krak pumpe nije bio u pravilnom položaju-blago povišenom već na samom košu za beton.

- kada kugla nije izišla pri prvom pokušaju najvjerojatnije zbog nataloženih betonskih čestica na dnu cijevi, da je pojačao gas te da je uslijed visokog pritiska koji se stvorio u cijevi izbačena kugla i zaostali beton koji se još nalazio u cijevi.

- da se očevidac nesreće J. D., koji je par minuta prije pomaknuo mikser betona, nalazio oko 2 m udaljen od pumpe, i da je njega mlaz betona koji je izišao iz cijevi udario te da je pao na zemljani put, a zatim je cijev otišla u drugu stranu gdje se nalazio stradali radnik D. M. te da ga je cijev velikom brzinom udarila u glavu i bacila na pod platforme gdje ga je ugledao očevidac J. D. nakon podizanja s poda.

- da su utvrđeni propusti u primjeni mjera zaštite na radu:

- da stradali radnik prilikom obavljanja poslova rukovanja auto beton pumpom nije nosio propisana osobna zaštitna sredstva, odnosno nije nosio zaštitni šljem iako je u uputama za siguran rad auto beton pumpom navedeno da strojar koji rukuje strojem isti mora koristiti, te da je procjenom opasnosti to i utvrđeno.

- da u uputama za rukovanje i održavanje krana auto-pumpe za beton, uputama za siguran rad auto beton pumpom na H. jeziku nije detaljno razrađen radni postupak čišćenja cjevovoda pumpe na način da se radni postupak može obavljati bez ugrožavanja i zdravlja života radnika

23. Iz iskaza tužiteljice na roč. od 18.09.2013.g. proizlazi:

- da su roditelji njenog pok. supruga D. M., nakon njegove smrti tužiteljicu i dijete izbacili iz stana u kojem su oni živjeli 8 godina, a koji je bio u vlasništvu tužiteljičinog svekra, oca pok. D.,

- da u tom trenutku tužiteljica nije znala gdje će, a od svih prihoda koje je imala da su bili prihodi koje joj je tuženik uplaćivao na njen račun u banci.

- da tužiteljica ne zna temeljem čega i kako je tuženik uplaćivao te iznose na njen račun, s obzirom da o tome sa tuženikom nije ništa razgovarala niti je bilo što dogovoreno između tužiteljice i tuženika oko uplate tih sredstava na njen račun. - da se radilo o iznosu između 2000 do 3000 kn koja su uplaćivana otprilike 4 mjeseca, a da je u to vrijeme bila zaposlena kao zamjena mjesec dana u SB, a kada je je tih mjesec dana isteklo, da je prestala raditi i u tom razdoblju nije

više nigdje drugo radila.

- da je njezino dijete u to vrijeme imalo negdje oko 2,5 god.

- da je tada nazvala tuženika, da joj se javio D. P., brat od ovdje nazočnog zz tuženika, da su se tada dogovorili da se nađu, i da su se našli kod P..

- da je tada D. P. spomenuo neku tužbu na što da je ona bila iznenađena jer

da nije znala o čemu se radi, i da joj je on tada rekao da su ga tužili.

- da je tada D. P. rekao da im više ne može plaćati, ali da bi mogao plaćati gorivo.

- da je tužiteljica tada rekla da ne radi nigdje međutim da ima par ljudi kojima čisti stan i da ga je tada molila da joj pronađe bilo kakvu vrstu sigurnog posla.

- da joj je tada brat od zz tuženika predložio da pođe sa njim kod njegovog odvjetnika da nešto potpiše,

- da je kasnije saznala da su roditelji njenog pok. supruga tužili tuženika,

- da tada 5 mjeseci nije imala nikakvih kontakata sa roditeljima pok. supruga, a da je 6 mjeseci bila pod tabletama.

- da je u takvoj situaciji došla kod odvjetnika kojeg joj je predložio brat zz tuženika, a to je bilo negdje 6 mjeseci nakon smrti njenog pok. supruga, a da se ne sjeća koji je to bio odvjetnik.

- da se sjeća da su je u uredu dočekali papiri i da je on, valjda odvjetnik, pitao da li će potpisati tu izjavu, i da je to jedino čega se sjeća, da joj nije poznato što, ali da je potpisala par listova, a da tada nije pročitala to što potpisuje.

- da se ne sjeća da li je dobila primjerak dokumentacije koje je potpisala.

- da je osim tužiteljice i tog odvjetnika još bio nazočan D. P., brat zz tuženika.

- da je tužiteljica bila cijela uplakana i u šoku, da su je pitali da li će to potpisati, da je ona shvatila da potpisuje da nije sa roditeljima pok. supruga zajedno u tužbi.

- da je tužiteljicu D. P. dovezao kod odvjetnika i da ju je vratio natrag na posao kod SB.

- što je točno potpisala da je saznala tek nakon 3 godine kada je ovdje kod njenog nazočnog pun. L. T. došla u ured, a da je u ured došla iz razloga što je prethodno bila kod tuženika sa namjerom da zamoli tuženika da joj pomogne zaposliti se u T. koji se otvarao u S..

- da međutim, kada se javila ovdje nazočnom zz tuženika, da je vidjela da joj se nije normalno javio već da je okrenuo glavu, a tom prilikom je rekao da prekosutra ima spor sa „tim mojima", međutim, da je njemu bilo poznato da su je ti „moji" škartali.

- da joj je nakon toga jedna prijateljica predložila da se javi odvjetniku, što da je i učinila, kojom prilikom je odvj. T. donijela ovaj papir kojeg je potpisala kod odvjetnika kod kojeg je bila zajedno sa bratom zz tuženika D., a da je ona taj papir dobila prilikom potpisivanja u uredu tuženikovog odvjetnika, ali da ga nije uopće čitala već da ga je spremila tamo negdje u ladicu.

- da je tuženik osim ovog iznosa kojeg je navela, u rasponu od 2000-3000 kn mjesečno 4 mjeseca plaćao još gorivo, što je brat zz tuženika ponudio u razgovoru ispred P., kada je rekao da jedino tako može pomoć, ali da joj ne može pronaći posao za sada.

- da je osim toga tuženik pomogao popraviti bosh pumpu na automobilu, a da je kasnije, tek nakon podizanja ove tužbe, saznala da je tuženik platio troškove pogreba njenog pok. supruga, međutim da joj nije poznato da bi joj tuženik platio iznos od 53.000,00 kn u nekoliko navrata.

- da je od CO dobila 150.000,00 kn, a misli da se taj iznos odnosi na

smrt njenog pok. supruga.

- da je izjavu koju je potpisala kod odvjetnika tuženika ovjerila kod JB, a

da se ona stvarno ne sjeća da li je bilježnik pročitao tu izjavu, odnosno izjavu koju potpisuje jer je bila pod šokom i tabletama.

- da je plaća njenog pok. supruga iznosila negdje oko 9-9.500,00 kn, misli da je bio osiguran na 4.000,00 kn a da je preostali iznos dobivao u kuverti, a plaća da je ovisila o poslu odnosno, da li su imali posla ili ne.

- da su, otprilike godinu dana prije nego što je suprug poginuo, preselili u stan na P., a ovaj stan od svekra da su iznajmljivali, a razliku da su uplaćivali, a da su na stanu u P. bili podstanari.

- da je, otprilike godinu dana nakon smrti pok. supruga, morala napustiti stan u P. i tada je preselila kod roditelja u S..

- da je tužiteljica pod 2/ rođena 2007. g., da ide u vrtić.

- da je pila tablete N., da joj je te tablete propisao dr. M., psiholog, da je od samog početka išla kod doktora i da je imala uputnicu, a da dan danas zna još piti te tablete kada joj je potrebno.

- da je kod psihologa išla odmah, nakon mjesec i po dana od smrti supruga, te da je i slijedećih godinu i po dana išla kod psihologa.

- da se ne sjeća koliko je izjava potpisala sa tuženikom.

- da je gorivo kod tuženika uzimala u periodu otkad su se ona i D. našli kod P. pa do unazad godinu dana.

- da je polica osiguranja po kojoj je isplaćen iznos valjda polica njenog supruga.

- da prije potpisivanja izjave nije razmišljala o tužbi protiv tuženika,

- da se ne sjeća da li je odvjetnik tužiteljici pročitao izjavu prije nego što ju je potpisala,

- da je tužiteljica, nakon što je pun. tuženika predočio Izjavu koja je potpisana kod javnog bilježnika M. Č. datirana sa 30. rujna 2010. godine, istakla da je na toj

Izjavi njen potpis, a da je datum valjda točan.

24. U svom iskazu na roč. od 18.09.2013.g. zz tuženika G. P. je istakao:

- da i danas pamti dan i sat kada se dogodila nezgoda u kojoj je poginuo suprug tužiteljice.

- da su nakon nesreće angažirali sve što su mogli da se pok. suprugu tužiteljice pomogne, naime, pok. M. nije preminuo na licu mjesta već je bio teško ozlijeđen i tako upućen u bolnicu, međutim, da mu se nije uspjelo pomoći,

- da zz tuženika nije bio nazočan kada se nezgoda dogodila, ali da mu je poznato ono što piše u zapisnicima.

- u odnosu na policu osiguranja za koju tužiteljica tvrdi da je u vlasništvu njenog supruga, da ta polica nije u vlasništvu njenog pok. supruga, već da se radi o polici životnog osiguranja koje tuženik uplaćuje za svoje radnike, ne iz njihovih plaća, već iz sredstava tuženika i o trošku tuženika, pa da je slijedom toga ta polica u vlasništvu tuženika, a da je njemu poznato da je odšteta iz te police isplaćena tužiteljici ad1/, a da je zajedno sa njenom majkom sudjelovao u tome da se taj iznos što prije isplati.

- da je nakon toga aktivno sudjelovao oko troškova koji su nastali prilikom pokopa supruga tužiteljice, da je tuženik snosio sve troškove pogreba, uključujući i troškove cvijeća koje je naručila obitelj pok. D..

- da su nakon pogreba pok. supruga tužiteljice, tužiteljicu pozivali u njihov ured s namjerom da vide kako mogu pomoći tužiteljici tako da se ne osjeća ostavljenom, da joj taj dio olakšaju, pa da su u tom periodu od 6 mjeseci uplatili ukupno 30.000,00 kn, za što sve ima uplatnice.

- da je u tom razgovoru bilo jasno da tužiteljica ne može odmah, nakon smrti pok. supruga početi sa radom, već da treba određeni period da se sve to smiri, te da su iz tog razloga tužiteljici u tome periodu od 6 mjeseci uplatili gore navedeni iznos. - da je tužiteljica odmah u 5. mjesecu dobila 10.000,00 kn, nakon toga slijedeća uplata je iznosila 5.000,00 kn, nakon toga vrlo brzo 2.500,00 kn a onda zaredom 3 puta po 4.000,00 kn što ukupno čini 29.500,00 kn.

- da je točno da je tužiteljica izrazila želju da joj pronađu posao što da je on i učinio, naime da je on direktnim kontaktima sa tadašnjim direktorom V. razgovarao o eventualnom zaposlenju tužiteljice, što je on i napravio rekavši da za nju ima posla u prodaji karata a što je i jedino moguće na njenu struku, a da on misli da se tužiteljica nikada nije odazvala tom pozivu na sastanak, a što može i potvrditi gospodin V..

- da se nakon toga javila da je pronašla posao u nekoj tvrtci za čišćenje stanova,

međutim da je rekla da s obzirom da živi u S., a zbog toga mora putovati u S. da će sav novac potrošiti za gorivo, zbog čega da su tužiteljici izašli u susret kada su 2010. g. u 8 mjesecu rekli da će tuženik snositi troškove goriva, naime, da tuženik ima svoje rezervoare za kamione, pa da su tužiteljici rekli da može doći te iz tih rezervoara točiti gorivo, i to da su činili sve do 5 mjeseca 2012.g. nakon čega se tužiteljica više nije pojavljivala, vjerojatno iz razloga što je podnijela tužbu, pa da je vjerojatno imala grižnju savjesti.

- da osim što su se obvezali tužiteljici točiti gorivo, da su u tom razdoblju održavali i njen automobil, da su u tom pogledu tužiteljici na automobilu promijenili 4 gume, što je vrijednost cca 2.000,00 kn, da je tužiteljica imala problem sa boš pumpom na automobilu, te da su zbog toga tužiteljici kupili novu B. pumpu koju su platili 4.500,00 kn, te ugrađivanje te boš pumpe 500,00 kn što je ukupno iznosilo 5.000,00 kn.

- da je ukupna količina goriva u tom periodu koju je tužiteljica uzela je 2340 l što je po današnjim i ondašnjim cijenama iznosi oko 23.000,00 kn što zajedno sa popravcima čini iznos od 29.000,00 kn.

- da u odnosu na zaključenu Izjavu može navesti da je ta Izjava inicirana postupkom koji su pokrenuli roditelji pok. D. protiv tuženika.

- da je njegov brat rekao da je K. rekla da će ona dati izjavu iz koje će se vidjeti u čemu je tuženik sve pomogao tužiteljici te da bi ta izjava mogla pomoći u drugom postupku, a da on nije razgovarao tom prilikom sa tužiteljicom već da je to bio njegov brat koji je isto zaposlenik tuženika i bavi se odnosima sa radnicima, i da on nije bio nazočan prilikom potpisivanja izjave.

- da misli da je bio upoznat da će se ta izjava dati od strane tužiteljice, ali u tom momentu nije pridavao veliku pozornost.

- da postupak po tužbi roditelja pok. D. M. protiv tuženika nije završen, da je i jutros u tom predmetu bilo jedno ročište, u S..

- da je njegov brat, kada je potpisana izjava od strane tužiteljice, bio kod odvj. Z.

Z., a da je Z. Z. inače odvjetnik tuženika u nekim predmetima.

- da je zz tuženika, kao direktor tuženika, poduzeo sve sigurnosne mjere da kod ovakvih nezgoda ne dođe, čak i više nego što to Zakon nalaže, jer da je upravo rad na ovakvim strojevima dosta opasan, da se radi o dizalicama, betonskim pumpama,

a to da je vidljivo iz dokumentacije koja je slijedila provjerom od nadležnog tijela nakon smrtnog slučaja.

- da je pok. bio jedan od najboljih njihovih radnika, da je držao predavanje o sigurnosti rada na beton pumpi, da kada bi primili novog radnika, da bi tada pokojnik držao obuku radniku, i to osim teoretske i praktičnu.

- da je kritične prigode pokojni skinuo kacigu, ali iz kojeg razloga, da on ne zna.

- da je razlog njegove pomoći tužiteljici čisto ljudski da pomogne obitelji koja se našla u takvoj situaciji, a da odgovornost ne može prihvatiti jer je poduzeo sve mjere.

- da njihova vozila, pa tako i beton pumpe imaju i tada i sada mjesečni tehnički pregled, te da na cestu ne izlaze neispravno, a da sa tom pumpom nije bilo problema niti tjedan niti deset dana prije nezgode.

- da se svaka pumpa zaštopa, a što može biti i krivnja rukovaoca koji rukuje tom pumpom, a što u većini slučajeva i jest.

- da svi radnici da bi radili kod tuženika moraju položiti ispit rada na siguran način kod tvrtke I. A. ili neke druge ovlaštene tvrtke, pa je tako i u ovom slučaju Darko ima položen ispit rada na siguran način.

25. U svom iskazu na roč. od 26.11.2013.g. svjedok Z. Z. je istakao:

- da je prije izvjesnog vremena u njegov ured pristupio gosp. D. P. s gosp. K. M. te da je tom prigodom P. njemu rekao da bi gda. M. htjela određene činjenice vezane za stradavanje njenog supruga odnosno sve ono što joj je trg. društvo M. d.o.o. isplatilo po tom pitanju njoj i njenoj mldb. kćeri, pisanim putem potvrditi.

- ovo stoga što se pred Općinskim sudom u Sinju vodio postupak po tužbi roditelja njenog pok. supruga koji su zahtijevali od spomenutog trg. društva naknadu štete iz istog osnova.

- da je u tom smislu on sastavio izjavu koju je pisao ispred i u nazočnosti gosp. M., čemu je nazočio i D. P. koji se tijekom tog boravka u njegovom uredu nije ni na koji način uplitao ili intervenirao u sam sastavak te isprave.

- da je, nakon što je dovršio sastavljanje isprave, tu izjavu odnosno njen sadržaj pročitao gđi. M. i izričito kazao da ukoliko ima kakvih netočnosti da mu na to ukaže jer da to može korigirati na bilo koji način.

- da gđa. M. nije imala primjedbi na sadržaj te izjave, da je potpisala tekst izjave,

te da je u pratnji gosp. P. otišla u j. bilježnički ured gosp. M. Č. koja je u neposrednom susjedstvu i ovjerila svoj potpis na toj izjavi.

- s obzirom da to nije bilo davno, da se on dobro sjeća da je gđa. M. o trg. društvu

M. d.o.o. i gosp. P., D. i G., govorila sve najbolje vezano za njihovo ponašanje prema njoj i njenoj kćeri a nakon što je njen suprug stradao prilikom rukovanja građevinskim strojem, tako da je baš htjela, iako to nije bilo izrazito potrebno za postupak koji se vodio u S., naznačiti kako ona niti njena kći nemaju prema tom društvu nikakvih potraživanja iz tog osnova.

- da je prilikom dolaska u njegov ured gđa M. bila prisebna i da ispred svjedoka nije pokazivala znakove euforije, neprisebnosti, plača,

- da se tužiteljica više nije vraćala u svjedokov ured nakon toga.

- da je tužiteljica bila sasvim kategorična u svezi onog što joj je bilo pročitano i što je morala potpisati.

- da je tužiteljica svjedoku kazala da je došla pomoći svojom izjavom braći P. koji su prema njoj bili susretljivi u svakom smislu nakon te tragedije. Izravan povod jest parnica pred Opć. sudom u Sinju u kojoj su tužitelji roditelji njenog pok. supruga vezano za njegovo stradavanje.

- da je svjedok zastupao tuženika i da ga danas zastupa,

26. U svom iskazu na roč. od 26.11.2013.g. svjedok D. P. je istakao:

- da se sjeća da je jednom prilikom čekao red u SB, kada mu je pristupila

K. M. koja mu je rekla da radi u toj banci, i sa kojom je on tada porazgovarao,

pitao je kako je ona, dijete i sl.

- da je K. pok. suprug radio u tvrtci M. u kojoj je bio zaposlen, a tvrtka je u to vrijeme znala organizirati predstave za djecu radnika tvrtke, a na te predstave da je

K. dovodila svoju kćer, tako da je tada upoznao.

- da je tom prilikom, kada je sreo u S.B., rekao tužiteljici da se javi ako joj što treba i tako je završio razgovor.

- da se nakon izvjesnog vremena K. javila, i da ga je tom prilikom pitala da li se mogu naći, da bi razgovarala sa njim, te da su se tada dogovorili da se nađu ispred hotela G., gdje su se i našli.

- da je tada Kata pitala za pomoć vezano za neki posao jer da je taj posao u SB privremen, jer da neće uskoro više tamo raditi, na što da joj je svjedok

odgovorio da će on i brat pokušati pomoći svime što je u njihovoj moći.

- da su između ostalog razgovarali o sudskom sporu gdje su ih tužili roditelji njenog supruga D. M., koji je radio u tvrtci M. i koji je nažalost poginuo.

- kada joj je rekao da su roditelji D. tužili tvrtku, da je K. na to reagirala navodeći da su njegovi roditelji jadni, bezobrazni, da su istjerali nju i dijete iz stana i da su se odrekli njezinog djeteta navodeći da to dijete nije više njihov unuk, da ga ne žele više vidjeti, a sve je to popratila psovkama.

- da je K. je tada rekla da joj je tvrtka M. jedino pomogla i da jedna još pomaže,

a da je on tada K. rekao da ga jedino zanima da li su K., pok. suprug i dijete u trenutku smrti pok. supruga živjeli u zajednici s njegovim roditeljima, na što da je K. rekla da nisu živjeli s njima a i dalje je bila bijesna i tada je K. predložio i pitao je može li sve što je rekla ponoviti kod JB, a ona je rekla rado, da hoće i da

može.

- da se on sjetio da odvj. Z. u neposrednoj blizini ima svoj ured i da tu ima javni bilježnik, a da odvj. Z. Z. tvrtku zastupa pred trgovačkim sudom, a misli da tuženika zastupa i u ovom postupku odvj. Z..

- da je putem prema odvj. i bilježniku Kati predložio da prvo pođu kod odvj. Z. da provjere da li je odvj. u uredu, te da joj je rekao da bi prvo svratili kod odvj. da on napravi tekst izjave, a da bi potom došli kod bilježnika.

- kada su došli u ured odvj. Z. odvj. je bio slobodan, te ga je tada upoznao sa

K. M., da je potom odvjetniku objasnio što im je potrebno, rekavši mu da on razgovara s K., nakon čega je sjeo na jednu stolicu, K. na drugu, a odvj. je obavio razgovor s K. i sačinio izjavu.

- da je tom prilikom odvjetnik postavljao pitanja, da je K. odgovarala i to što je odgovarala odvj. je pisao, a sve to nije dugo trajalo, a odvj. je na kraju pročitao što je napisao, pitao je K. da li se slaže s izjavom, K. je rekla „da, slažem se" i ponuđeno joj je da se potpiše.

- da su nakon toga otišli do javnog bilježnika, vrata do vrata ureda odvj. Z., gdje je javni bilježnik još jednom pročitao izjavu koju je K. potpisala.

- da je izjavu tužiteljica potpisala kod odvj., a ovjeru kod j. bilježnika.

- da je nakon smrti D. tuženik uplatio na račun tužiteljice ad 1/ K. M. nekih 10.000 kn koja se odnosila na pomoć, a da je ta pomoć plaćena iz humanih razloga.

- da su iza toga vršene daljnje uplate na račun tužiteljice u iznosima od 3.000, 4.000 kn, da je pored toga tužiteljici ad 1/ davano gorivo za automobil iz rezervoara kojeg je tvrtka imala, a da je tužiteljica gorivo uzimala u razdoblju od 08/2010.g. do 05/2012.g., a prema evidenciji u tom razdoblju tužiteljica je utočila oko 2500 l goriva.

- da je pored navedenog na tužiteljičinu automobilu popravljena B. pumpa na račun tvrtke, a da je taj popravak iznosio negdje oko 4.500 kn, da su također za taj automobil kupovali nove gume, te da su njihovi mehaničari servisirali automobil.

- da je u izjavu u prvom pasusu navedeno da ona nema potraživanja od firme i sl., iz razloga jer je K. rekla da nikada ne bi tužila kao što su to napravili roditelji njenog pok. supruga

- da se ne može sjetiti da li je odvjetnik objašnjavao pojmove materijalne i nematerijalne štete, neimanja daljnjih potraživanja i sl.

27. U svom iskazu na roč. od 09.04.2014.g. svjedok J. D. je istakao:

- da je svjedoku poznat događaj kada je stradao pok. M. obzirom da je bio nazočan kada se isti dogodio.

- da je svjedok kritične prigode vozio mikser za beton, a pok. D. da je radio na betonskoj pumpi i da su tom prilikom radili na izlijevanju ploče na jednoj kući u S.. K..

- da je pok. D. M. radio na betonskoj pumpi i da je kritične prigode htio staviti jednu balotu, kuglu od spužve, dimenzija malo manjih od rukometne lopte u cijev od betonske pumpe iz razloga da beton ne bi kapao na susjedno dvorište.

- da je pok. M. kritične prigode stavio tu kuglu u cijev kojom je prolazio beton iz betonske pumpe, te da je potom dovukao granu na koš gdje sipaju beton iz miksera u pumpu, i da je tada pokušao izbaciti van taj balun, međutim taj pokušaj mu nije uspio zbog čega je pokušao i slijedeći put, no i taj drugi put pok. M. nije uspjelo izbaciti taj balun iz crijeva pumpe.

- da je pok. M. tada rekao da skupi tu

pumpu i da pođu u M. na betonaru, gdje postoji hidrant te da pomoću toga izbaci tu kuglu iz crijeva.

- da hidrant nije jedina mogućnost za izbacivanje te kugle iz crijeva u betonari, obzirom da tamo postoje druge mogućnosti s kojima bi se kugla i beton mogli izbaciti van. - da međutim, pok. M. nije poslušao prijedlog za odlaskom na hidrant, već da je rekao da će još jedanput pokušati tu kuglu izbaciti iz crijeva, nakon čega je pokušao ponovno izbaciti kuglu po treći put, međutim kako se u crijevu stvorio pritisak da je došlo do toga da je pritisak iz crijeva izbacio beton i tu kuglu

- da je uslijed tog pritiska kugla izletjela i ostala na košu dok je beton udario svjedoka u leđa, uslijed čega je svjedok pao na tlo, a uslijed kojeg pada nije vidio gdje je točno pok. M. udarilo, u koji dio tijela.

- kada se svjedok pridigao, da je vidio pok. M. kako leži na pumpi, da je tada pomislio da je pok. M. samo ošamutilo pa ga je zazvao, međutim, pok. M.

nije reagirao.

- da je tada došao do pok. M., uhvatio ga za rame, okrenuo i vidio što se dogodilo, da je vidio krv, i da mu je glava rasječena.

- da je nakon toga otrčao po mobitel i da je nazvao šefa, potom da je dozvao ljude koji su tu radili i koji su s terase sišli u podrum, a potom da je došla i hitna.

- da se znalo i prije događati da kugla ostane u crijevu, da je to sastavni dio posla, i da nije bio prvi put da se dogodilo, da se događalo vrlo rijetko ali se događalo. - da je za takvu situaciju propisana procedura, a po toj proceduri u takvim situacijama potrebno je rastaviti taj dio u kojem je kugla stala ili poći u betonaru ako ste blizu ili u najbližu ako se beton nije stisnuo te u betonari spojiti na hidrant ili na zrak, na mjesto koje je predviđeno za to spajanje.

- da je dakle u situaciji kada se to dogodi potrebno ili rastaviti crijevo na mjestu gdje je kugla ili otići do betonare i pomoću hidranta ili zraka riješiti problem, a u situaciji kada se beton stvrdne da je potrebno rastaviti sve i štemati ručno ukoliko se može, a ukoliko se ne može ručno tada treba nositi bušilice.

- da svjedok i pok. M. nisu nikada prije zajedno radili na istom poslu.

- da svjedok također radi na pumpi kao i pok. M., ali da je tog dana svjedok vozio miješalicu tako da su taj dan bili zajedno na tom radnom mjestu.

- da radnike na poslove koje treba obaviti raspoređuje dispečer koji je zaposlenik tuženika, i da je to raspoređivanje radnika posao dispečera.

- da je prošao proces osposobljavanja za rad na pumpi, da ima sve te papire, misli da je i pok. M. prošao svu proceduru za osposobljavanje.

- da prilikom takvog rada na mikseru i pumpi na svakom stroju radi jedan čovjek, da nije potrebno da tu bude poslodavac.

- da se nesreća dogodila u subotu negdje oko 16h.

- da je radnik koji radi na pumpi veza između mikseriste ukoliko nema pumpe i poslodavca. K. radnik koji radi na pumpi procjeni da se ne može raditi tada to svoje mišljenje iznese dispečeru i onda ako je tako pumpist rekao nema teorije da se radi.

- da tog dana kod pok. D. nije primijetio neki neuobičajeni način rada u odnosu na prethodni rad.

- da je na tom privremenom gradilištu bilo vode na špini koju svaka kuća ima, a između ostalog da za vrijeme rada u svakoj pumpi ima između 200-300l vode.

- da ne može reći sa sigurnošću kada je toga dana pok. D. došao na gradilište,

jer su miksere dovozili drugi, a on je dovezao mikser kada se dogodila nesreća.

- da bi, obzirom na vremenske prilike tog dana, trebalo da se beton stisne negdje oko 45min, a da je za skupiti pumpu bilo potrebno 5min, a od S.. K. do betonare 15min

vožnje ukoliko ne bi bilo gužve.

- da je posao bio gotov, da je ploča bila nalivena i da su bili u fazi skupljanja alata, materijala i da su bili u fazi odlaska, samo je trebalo provući balotu da se beton iz cijevi očisti jer balota služi za čišćenje cijevi, a da tu balotu svakako treba provući kroz crijevo ne samo da ne kapi na susjedno dvorište već da se i crijevo očisti, a ako balota ne može izaći tada se radi postupak skupljanja i odlaska.

- da je njegova plaća iznosila negdje oko 4.200 kn, da mu nije poznato da je pok. M. dobivao dio plaće na ruke, a na upit da li je svjedok dobivao nešto „na ruke",

svjedok je odgovorio da to nije vezano za ovaj slučaj, da je to osobna stvar svakoga.

- da svjedoku nije poznato da li je poslodavac nekada nešto prigovorio pok. M.,

da se to ne može znati jer to poslodavac kaže osobno onome kome ima reći, i da osim toga njih 30-ak radi u firmi međutim da jedan drugog uopće ne viđaju kada je posao, svatko radi na svojoj strani, a momka koji njemu doveze beton ne viđa po 15dana.

- da postoji daljinski upravljač s kojim se može upravljati s time iz daljine, i to posebno kada je rizična situacija, a da je kritične prigode bila rizična situacija s obzirom da balota nije htjela izaći, i s obzirom na princip na koje te pumpe rade, kada se u radu pumpi stvara tlak od 200 bari,

- da postoji klasična radna oprema i to zaštitna kaciga, a da pok. M. nije imao zaštitnu kacigu kritične prigode,

- ukoliko dođe do stvrdnjavanja betona da troškovi razbijanja betona pomoću bušilica znaju biti veliki, a ukoliko se beton ne stvrdne i problem se riješi hidrantom troškovi nisu veliki. U. se beton stvrdne pumpa sigurno neće raditi 3-4 dana jer treba skidati sve dijelove i očistiti beton.

- da se svjedoku samo jedan put dogodilo da balota ne želi izaći i da je tada na betonari tu balotu izbacio vodom.

- da bi rješenje problema odlaskom u betonaru sigurno iziskivalo više vremena, a da se pok. M. tada nije nigdje žurilo jer se njemu općenito nikada nije žurilo.

28. U svom iskazu na roč. od 04.07.2014.g. svjedok Ž. L. je istakao:

- da mu je poznato da se dogodila nezgoda u kojoj je poginuo pok. D. M.,

međutim, tom prilikom kada se nezgoda dogodila nije bio nazočan na mjestu gdje je bio nazočan pok. M. tako da nije vidio što se točno dogodilo.

- da je svjedok bio vozač miksera a da je pok. D. radio na pumpi tzv. „pumpista".

- da nije bilo dana da svjedok nije s pok. D. negdje radio, na način da bi svjedok dovozio beton, a pok. M. bi ga istovarao, i da se za vrijeme te njihove suradnje nije dogodila nikada nikakva nezgoda.

- da je, međutim, pok. D. imao neki svoj princip i način rada, te da je u zadnje vrijeme imao nekih obiteljskih problema zbog čega je bio nervozan.

- da taj drugačiji princip rada nije bio suprotan pravilima prema kojima je trebalo raditi, da su postojale različite vrste pumpi, u kojima su bili različiti koševi za pumpe, a to da je bitno jer da se tim različitim koševima na drugačiji način pristupa odnosno radi cementno mlijeko koje služi za propucavanje betona prilikom prolaska kroz cijev. - da je pravilo bilo da se u taj koš ulije 20-30 l vode i pola vreće cementa i tada se usipao beton i beton bi zajedno s mlijekom išao kroz cijev, a to je služilo da prvi beton prođe kroz cijev jer su cijevi suhe.

- da je međutim pok. D. radio na način da bi u jedan otvor koji postoji na cijevi ulio malo vode i cementa i tada bi krenuo raditi, a da je taj njegov način rada bio bez problema.

- da je pok. D. prije nego je došao u njihovu firmu radio u drugoj firmi P.

nova iz S. i kada je iz te firme došao u njihovu, da je došao s takvim načinom rada.

- da smatra da takav način rada nije protivan propisima, da je pok. M. imao neki svoj način rada.

- da s obzirom da se nezgoda dogodila na kraju posla, da ovaj način rada koji se obavlja na početku posla, nije mogao dovesti do nezgode koja se dogodila i u kojoj je smrtno stradao pok. D..

- da što se tiče načina čišćenja cijevi koja se obavlja na kraju i prilikom koje radnje je došlo do nezgode, da je pok. D. također radio na svoj način.

- da bi svi ostali pa i svjedok na kraju rada ovu spužvastu balotu stavili u cijev, zatim bi se odmaknuli 10-20m ovisno o tome gdje se nalazi grana, te da bi preko daljinskog upravljača uključili povrat betona iz cijevi u koš i cijev bi se očistila i cijeli beton bi se vratio u koš.

- da bi međutim, pok. D. cijev, odnosno granu, prikupio skroz kod sebe, na pola metra, metar udaljenosti, zatim bi tu stavio spužvastu balotu te bi tada, bez da se odmakne od cijevi, uključio taj povrat betona.

- da svjedok nije bio nazočan kada se dogodila nezgoda, ali da je čuo da se nezgoda dogodila kada je cijev bila udaljena od pok. M. 1 m.

- da svjedok misli da je pok. D. imao sve papire za rad na pumpi, a da su i oni, svi drugi također imali sve potrebne papire te potrebnu zaštitu za rad, odjela, šljem i ostalo.

- da su šefovi gradilišta bili B. B. i D. R., a da on ne zna da li su njih dvojica upozoravali pok. D. da tako ne može raditi, da to nije po propisu,

29. Pregledom pisanog nalaza i mišljenja stalnog sud. vještaka neurokirurga dr M.

J., zaprimljenog kod ovog suda dana 21.10.2015.g., sud je utvrdio:

- da na postavljeno pitanje da li bi nošenje zaštitne kacige kritične prigode spriječilo smrtni ishod, vještak može odgovoriti i obrazložiti kako u principu nošenje odgovarajuće kacige zaštićuje osobu pri malenim silama što djeluju na lubanju i mozak, da pri srednjim mehaničkim silama kaciga može osobu koja je ima na glavi zaštititi jednim dijelom i to u prvom redu od nastanka rane na glavi i od nastanka prijeloma lubanje i to ne sa sigurnošću.

- da već pri srednjim mehaničkim silama što djeluju na glavu kaciga ne može spriječiti traumatsko oštećenje mozga i to zbog djelovanja akceleracijskih-deceleracijskih sila koje uzrokuju traumatska oštećenja moždanog tkiva. To se ispoljava u kliničkoj slici određenim neurološkim znacima ujedno poremećajem svijesti. Pri radiološkoj pretrazi CT (kompjutorizirana tomografija) uočavaju se točkasta krvarenja na račun traumatskog oštećenja tkiva lokalno (kapilarna krvarenja) područja smanjenog koeficijenta apsorpcije (područja natučenja kontuzije mozga.)

- da pri većim, izraženim mehaničkim silama nastaju oštećenja mozga neovisno o tome ima li na glavi oštećena osoba kacigu ili nema. Nastaju znatnija razaranja mozga i krvnih žila tako da su krvarenja veća, na više mjesta i po čitavom mozgu, a područja nagnječenja također opsežnija i na više mjesta, na strani zadobivenog udara (coup) i kontralateralnoj strani (contre coup).

- da se nesporno može konstatirati da je upravo kod pokojnog D. M.

djelovanje sile bilo znatno, da je tlačno crijevo betonske crpke predstavljalo takvu i toliku snažnu mehaničku silu da su nastala vrlo znatna moždana oštećenja poradi čega je, usprkos poduzetim mjerama liječenja. uslijedio smrtni ishod. - da nošenje zaštitne kacige u konkretnom štetnom događaju pri djelovanju takve snažne mehaničke sile ne bi spriječilo nastanak moždanih traumatskih oštećenja.

- da je u slučaju ozljeđivanja pok. D. M. upravo tlačno crijevo betonske crpke predstavljalo tu snažnu mehaničku silu, ta sila prouzročila je tzv. primarna oštećenja mozga u vidu krvarenja, nagnječenja i edema mozga, potom sekundama oštećenja,

a to se odnosi na oštećenja moždanog debla uslijed hemijacije dijela mozga na veliki teritorijski otvor, posljedično i oštećenje vitalnih centara u moždanom deblu, što konačno završava smrtnim ishodom.

- da nošenje zaštitne kacige pri djelovanju znatne mehaničke sile ne može spriječiti akceleracijske i deceleracijske sile koje sile uzrokuju razdore moždanog tkiva i krvnih žila. a sve prema N. aksiomima (1. i 2 N. fizički aksiomi ili zakoni).

- da zaključno procjenjuje da nošenje zaštitne kacige pok. D. M. ne bi zaštitilo od nastanka iako teških moždanih traumatskih oštećenja, kakva oštećenja je pokojnik zadobio, dakle, da kaciga na glavi ne bi i zaštitila od smrtne posljedice.

- da vještaku nije poznato da li je izvršena obdukcija pok. D. M., koja obdukcija je nakon smrti 28.5.2009. godine i zatražena. Ako obdukcija jest izvršena, za pretpostaviti potvrđivanje od strane obducenta svih ozljeda mozga što su viđene i opisane pri pretragi CT mozga učinjenoj 24.05.2009.g., s napomenom da su vjerojatno krvarenja i oštećenja opisana na dan 24. svibnja nadalje mogla progredirati.

30. Pregledom pisanog nalaza i mišljenja stalnog sud. vještaka za strojarstvo, promet i motorna vozila N. K., zaprimljenog kod ovog suda dana 30.08.2016.g., sud

je utvrdio:

- da se mjesto radne nesreće nalazi na privremenom gradilištu društva M d.o.o, pokraj kuće N. K. G. u S..

- da je u trenutku nesreće beton pumpom P. - W., tvorničkog broja …/142, u vlasništvu tvrtke „M d.o.o", upravljao stradali D. M..

- da se radna operacija koju je obavljao stradali D. M. u trenutku nesreće odnosi na čišćenje beton pumpe.

- da se neposredno prije nesreće stradali D. M. popeo na desnu platformu vozila, širine 100 cm, koja ima čelični rub visine 10 cm, uz samu ogradu visine 100 cm, gdje se nalaze kontrolni uređaj (manometri i termometar), te da je počeo s postupkom čišćenja crijeva i cjevovoda pumpe.

- da se sam postupak čišćenja crijeva i cjevovoda obavlja na način da se vlažna spužvasta kugla ubaci na kraj cijevi te se tlači (usisava) u smjeru suprotnom od smjera izbacivanja betona, sa tim da se cijev drži u lagano povišenom položaju, a da se položaj kugle kontrolira laganim udaranjem po cijevi čekićem, i na taj način se određuje dali je kugla prošla ili nije.

- da je neposredno prije nesreće D. M. krenuo izbaciti kuglu koju je ubacio da bi spriječio prskanje betona, te da je dodao gas na daljinskom upravljaču kojim je cijelo vrijeme upravljao pumpom, a za to vrijeme krak pumpe nije bio u pravilnom položaju-blago povišenom već na samom košu za beton.

- kada kugla nije izišla pri prvom pokušaju, a najvjerojatnije zbog nataloženih betonskih čestica na dnu cijevi, pojačao je gas te je uslijed visokog tlaka koji se stvorio u cijevi izbačena kugla i zaostali beton koji se još nalazio u cijevi, te je mlaz betona udario i na pod bacio svjedoka J. D., a zatim je cijev otišla na

drugu stranu i udarila D. M..

- da je pravilnikom propisan način čišćenja beton pumpe takav da rukovalac beton pumpom ukoliko ne uspije obaviti čišćenje iz prvog pokušaja, treba istu operaciju zaustaviti i pumpu odvesti u bazu da bi se utvrdili mogući problemi unutar sustava cjevovoda.

- da s obzirom na visoke tlakove koji se javljaju u cjevovodu za vrijeme čišćenja mogućeg začepljenja, rukovalac beton pumpom sa daljinskim upravljačem kojeg je u trenutku nezgode imao D. M., trebaju stajati izvan dohvata grane, najmanje 3

metra udaljeni.

- da je pregledom predmetnog spisa utvrđeno da je rukovalac predmetnom pumpom u trenutku nesreće D. M., imao sve potrebne certifikate za osposobljenost upravljanja i sigurno upravljanje pumpom.

- da tvrtka „M" d.o.o, kao vlasnica predmetne beton pumpe ima sve potrebne certifikate za obavljanje navedenih djelatnosti.

- da je pregledom uputa za siguran rad na beton pumpi, a koje je u trenutku nezgode imala tvrtka „M" d.o.o, i koji su sastavni dio predmetnog spisa, vidljivo da isti nisu detaljno razrađeni, posebno ne u dijelu koji se odnosi na čišćenje beton pumpe.

31. Pregledom Uputstva za rukovanje beton pumpom koja su bila na raspolaganju pok. D. M., sud je utvrdio da je sadržaj istih slijedeći:

- da naslov glasi: Uputa za siguran rad na crpki za beton,

- da je potom naveden manji podnaslov: Opasnosti pri radu

- da je potom navedeno:

- izlijevanje betona pod tlakom na spojevima dijelovima cijevi i ozljeđivanje zaposlenika

- ozljede zaposlenika pri održavanju za beton dok motor nije isključen - da nakon toga slijedi novi podnaslov:

- upute za siguran rad, nakon čega je navedeno.

- prije početka rada provjerite jesu svi dijelovi crpke za beton kao što su kompresor, crpka a posebno njihovi spojevi postavljeni na svoja mjesta te jesu sigurni i ispravni.

- vozilo postavite na stabilno ravno tlo, kotače osigurajte od pomicanja, izvucite stabilizatore poduprite vozilo.

- ne uključujte crpku za beton u pogon dok cijev za punjenje oplate nije položena na mjesto izlijevanja betona.

- za vrijeme rada koristite sva potrebna osobna zaštitna sredstva.

pri radovima na otvorenom prostoru, za zaštitu od vremenskih nepogoda kao što su kiša, hladnoća dr., upotrebljavajte odgovarajuća osobna zaštitna sredstva koja vas štite od tih opasnosti.

- pri radu crpke za beton posebnu pozornost posvetite sigurnosti okolnih zaposlenika koji opslužuju crpku.

zaposlenici koji rukuju izljevnim cijevima moraju nositi zaštitne kacige, zaštitne rukavice zaštitne naočale. izljevna cijev ne smije se držati golim rukama niti cijev okretati u smjeru zaposlenika.

-Tijekom rada stroja ne dirajte spojnice cijevi zbog pritezanja popravaka jer mogu propustiti beton pod tlakom

- u slučaju zastoja prolaza betona kroz cijevi ne udarajte maljevima i sličnim predmetima po cijevima, zračnom kotliću, usipnom lijevku dr., već isključite stroj, utvrdite kvar.

- ne ulazite nikada rukama u usipni lijevak betona.

- slučaju bilo kakvog kvara na stroju odvodnoj cijevi crpke za. beton prekinite, rad kvar dojavite odgovornom voditelju poslova.

- nakon završetka rada isključite pogon stroja osigurajte ga od slučajnog pokretanja i neovlašten uporabe drugih zaposlenika.

Popravci, podmazivanja slični radovi na crpki za beton mogu se obavijati samo kada su pogonski motori isključeni,

Crpku za beton treba redovito održavati, a poslije svake upotrebe temeljito očistiti.

32. Pregledom priručnika o sigurnosti sud je utvrdio da su u istome navedene upute o načinu rukovanja sa strojevima za transport i distribuciju betona, te da sadržaj istog glasi:

-Tražite da strojar umjesto vozača miješalice dostavi beton koji im je dostavljen na betonskoj pumpi pomoću kontrola. Pustite vozače automiješalica da rade sami tek kada budete sigurni da su dobro razumjeli vaše upute.

Pazite da se nitko ne zadržava između automiješalica pri radu i stroja.

Između automiješalice i stroja postoji opasnost od nagnječenja.

2.8 Čišćenje

2.8.1 Općenito

Morate potpuno isprazniti prijenosni cjevovod, crpku i lijevak. Posebice može doći do izbacivanja ostataka betona u lijevku za vrijeme vožnje.

Stroj niti na kratke udaljenosti ne smijete voziti s izvučenim razdjelnim stupom ili izvučenim potpornim nogama. To vrijedi i ako stroj morate odvesti na čišćenje u drugo mjesto. Razdjelni stup morate u potpunosti izvući vani i blokirati.

Čišćenje prijenosnog cjevovoda vrši se u prvom redu povratnim usisavanjem prema ili istiskivanjem pomoću vode. Kod povratnog usisavanja uključite obvezno mehanizam za miješanje. U suprotnome može beton koji se vraća u lijevak savinuti vratilo mehanizma za miješanje. Pri istiskivanju koristite košaru za hvatanje, glavu za čišćenje cijevi i kuglicu za čišćenje kako voda ne bi ulazila u oplatu.

Nikada ne raspršujte sredstva za razdvajanje na daljinske upravljane i upravljačke ormariće (oplatno ulje itd), kako biste ih zaštitili od nečistoća. To izaziva značajnu koroziju elektroničkih dijelova.

Na cijelom stroju postoji opasnost od ozljeda uslijed isklizivanja, posklizivanja, spoticanja, udaranja itd. Za penjanje i silaženje koristite rukohvate i prilaze. Zabranjeno je penjanje na rešetku. Ne skakati sa stroja.

Ne gurajte ruku u lijevak ili druge pokretljive elemente stroja. To vrijedi i ako ste otvorili ispust ispod lijevka. Ne uklanjajte rešetku.

Usmjerite samo mlaz vode u lijevak ili ostale pokretljive elemente stroja. Ne gurajte gipku cijev unutra. Pokretljivi elementi stroja mogli bi zahvatiti istu.

Sredstva za čišćenje

Pažljivo sa sredstvima za čišćenje. Agresivna sredstva za čišćenje mogu oštetiti materijale (npr. gumu) i lakirane površine. Možete koristiti sredstva za poliranje i zaštitu laka, kao i sredstva za njegu, ako ista imaju ph vrijednost između 4 i 9. Zatražite od proizvođača sredstva za čišćenje da potvrdi prikladnost tog sredstva. Obratite pozornost na informacije proizvođača u svezi primjene sredstva i zaštite zdravlja. Nosite zaštitnu odjeću. Isperite sredstva za čišćenje uvijek obilno čistom vodom, ne ostavljajte lokve za sobom.

Ne koristite morsku ili slanu vodu za čišćenje.

Ne koristite lako zapaljiva sredstva kod čišćenja, prijeti opasnost od požara.

Čišćenje komprimiranim zrakom

Pri čišćenju prijenosnog cjevovoda komprimiranim zrakom postoji povećana opasnost od nesreće uslijed eksplozivnog, oslobađajućeg komprimiranog zraka, prskajućeg betona i nekontrolirano vitlajućih prijenosnih i završnih gipkih cijevi ako nisu uklonjena.

Komprimiranim zrakom smijete čistiti samo pod nadzorom kvalificirane osobe. Sve osobe uključene u čišćenje moraju biti upoznate sa sigurnosnim propisima.

Proizvođač ne preuzima odgovornost za oštećenja koje nastaju na temelju nepravilnog čišćenja komprimiranim zrakom. Ako pražnjenje prijenosnog cjevovoda vršite komprimiranim zrakom, onda se morate obavezno pridržavati sljedećih propisa: Pojedine cijevi i kratke snopove cijevi duljine do 10m ne smijete ispuhivati zrakom. Postoji opasnost od nesreće uslijed povratnog udara.

Vršite ispuhivanje samo onih prijenosnih cjevovoda koji imaju konstantno isti nazivni promjer. Redukcijske cijevi morate ručno isprazniti ili isprati.

Na kraju prijenosnog cjevovoda ne smiju biti montirani lukovi, prijenosne ili završne gipke cijevi.

Na završetku prijenosnog cjevovoda ne smiju biti montirani lukovi, prijenosne ili završne gipke cijevi.

Na završetku prijenosnog cjevovoda mora biti pričvršćena prihvatna košara, a na početku prijenosnog cjevovoda prilagodnik za čišćenje. Prihvatna košara i prilagodnik za čišćenje moraju odgovarati sustavu prijenosnog cjevovoda. Beton mora slobodno izlaziti na kraju prijenosnog cjevovoda.

U području od 3m oko prijenosnog cjevovoda, na kraju prijenosnog cjevovoda, a posebice ispred otvora prihvatne košare ne smiju se zadržavati osobe.

Trebate paziti da beton koji možda izlazi iz prihvatne košare ne ozlijedi osobe ili uzrokuje materijalnu štetu.

Prilagodnik za čišćenje morate opremiti odvojenim, velikim ventilatorom za ispuštanje tlaka i manometrom.

Manometar trebate stalno promatrati za vrijeme postupka čišćenja. Kod naglog pada tlaka (stup betona izlazi na kraju cjevovoda) ili porasta tlaka (opasnost od nastanka začepaka) potrebno je brzo rasteretiti prijenosni cjevovod pomoću ventila za ispuštanje tlaka.

Plivajuća kuglica ili čep kojim istiskujete beton moraju biti tako zabrtvljeni da zrak pri ispuhivanju ne ulazi u beton. Osim toga je potrebno prijenosni cjevovod zabrtviti prema stražnjoj strani, ako kugla od spužve ili čep upadne u prihvatnu košaru.

Obavljajte radove na prijenosnom cjevovodu (npr. otvaranje prijenosnog cjevovoda) samo ako nije pod tlakom. Osigurajte da je ispuštanje komprimiranog zraka obavljeno u cijelosti.

Otvaranje ventila za ispuštanje tlaka morate obaviti tako da ne može doći do ozljede ostacima betona koji mogu ispadati iz ventila za ispuštanje tlaka.

Zasebni prijenosni cjevovodi, koji se čiste komprimiranim zrakom, moraju se sigurno učvrstiti kako se ne bi mogle nekontrolirano pomicati.

Ako se na prijenosni cjevovod priključe dodatni sustavi razdjelnika (npr. kružni razdjelnici), klizači za blokadu ili drugi elementi prijenosnog cjevovoda, moraju biti zaštićeni od nekontroliranog pomicanja.

Zaštita od vode

Voda koja u svim smjerovima prska na stroj nema štetno djelovanje.

Električni pogon je zaštićen od prskanja vode, ali nije vodootporan. Prije čišćenja stroja vodom ili mlazom pare (visokotlačnim sredstvom za čišćenje) ili drugim sredstvima za čišćenje, morate pokriti / zalijepiti sve otvore u koje iz sigurnosnih i/ili funkcionalnih razloga ne smije prodrijeti voda/para/sredstvo za čišćenje. Posebice su izloženi elektromotor i upravljački ormarići.

Obradba nakon čišćenja

Nakon čišćenja morate ponovo potpuno ukloniti poklopce/zalijepljene dijelove i provjeriti radnu pripravnost stroja (Prije operativnog korištenja S.33).

Pri čišćenju pazite na nezabrtvljenost, labave spojeve, sastrugana mjesta i oštećenja.

Morate odmah ukloniti utvrđene nedostatke.

Nakon čišćenja stroja visokotlačnim sredstvom za čišćenje morate podmazati stroj.

33. U svom iskazu na roč. od 08.11.2016.g. vještak N. K. je istakao:

- da nije sporno da je pok. imao sve potrebe certifikate za upravljanje betonskom pumpom kao i da je firma M. imala sve potrebne ateste za upravljanje i korištenje pumpom.

- da ono što je sporno jest sam sadržaj uputstva za korištenje betonske pumpe u kojima nema ključne stvari a to je da se rukovalac beton pumpom mora nalaziti izvan dometa cijevi i udaljen od pumpe najmanje 3m, a posebno kod čišćenja beton pumpe što se ovdje pokazalo sporno za rukovoditelja.

- da je pok. rukovoditelj imao daljinski upravljač i to iskazuje i njegov kolega neposredni očevidac u svom iskazu, a što sam i naveo prilikom cit. njihovih iskaza, ali se nalazio na desnom dijelu ograde beton pumpe dakle, unutar dometa cijevi betona za vrijeme čišćenja beton pumpe.

- da su, u ovom slučaju, sudionici obavili ponovni pokušaj izbacivanja kugle za čišćenje pumpe, a kada im to prvi put nije uspjelo, iako je jasno da kod ponovnog pokušaja trebaju se vratiti u svoju bazu.

- da u uputstvima nije razrađeno da se nakon prvog neuspješnog pokušaja čišćenja cijevovoda potrebno vratiti u bazu i ne pokušavati ponovo. U upustvima piše kako se ponašati za vrijeme zastoja prolaza betona, a ne za vrijeme kada se cijev čisti sa zato predviđenom opremom.

- da je on već u svom vještvu istakao da priloženi A. koji je imao pok. M.

pokazuju da je bio osposobljen za rad beton pumpom, što je u vještačenju i na početku usmenog nalaza i mišljenja naveo.

- da je pravno pitanje da li je M

- da je pok. M. sukladno i priloženim atestima bio osposobljen za rad na beton pumpi.

- da nerazrađenost uputa nije utjecalo na osposobljenost pok. M. na rad na beton pumpi, iz razloga što je pok. M., kao što je to već ranije rečeno, imao sve potrebne certifikate.

- da je M. J. u svom iskazu koji je prepisan u vještvu kazao: " Nas dvojica nismo postupili na tako pravilnikom predviđen način već smo tako pokušali i drugi put, pok. D. je bio taj koji je daljinskim upravljao beton pumpom."

34. Analizirajući izvedene dokaze, kako svakog zasebno, tako i sve zajedno, u odnosu na nastanak predmetnog štetnog događaja, sud je, utvrdio:

- da je pok. suprug tužiteljice ad 1/ i otac tužiteljice ad 2/ D. M., obavljajući posao i radnje zadatke kod tuženika dana 23.05.2009.g. doživio nezgodu na radu,

uslijed koje je, nekoliko dana poslije, dana 28.05.2009.g. preminuo,

- da je pok. D. M. temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme od

01.03.2001.g. kod tuženika obavljao poslove vozač beton-pumpe, vožnja, čišćenje, održavanje vozila, kontrola ulja, podmazivanje, prijavljivanje kvara na vozilu na vrijeme, strojarskog tehničara, a da je neposredno prije ozljeđivanja obavljao poslove rukovatelja pumpe za beton,

- da je ukupni staž pok. D. M. iznosio 13 godina, 11 mjeseci i 5 dana, dok je ukupni radni staž na poslovima na kojima se dogodila ozljeda iznosio 8 godina, 2 mjeseca i 22 dana,

- iz iskaza svjedoka J. D., koji je kritične prigode radio zajedno sa pok. D. M., i koji se nalazio u blizini pok. D. M. kada se dogodio

predmetni štetni događaj, sud je utvrdio da je pok. D. M. radio na betonskoj pumpi i da je kritične prigode htio staviti jednu kuglu od spužve, dimenzija malo manjih od rukometne lopte u cijev od betonske pumpe radi čišćenja cijevi betonske pumpe, te iz razloga da beton ne bi kapao na susjedno dvorište.

- iz iskaza svjedoka J. D. sud je utvrdio da je posao bio gotov, da je ploča bila nalivena i da su bili u fazi skupljanja alata, materijala i da su bili u fazi odlaska, samo je trebalo provući spužvastu kuglu da se beton iz cijevi očisti jer ta spužvasta kugla služi za čišćenje cijevi, a da tu kuglu svakako treba provući kroz crijevo, ne samo da ne kapi na susjedno dvorište već da se i crijevo očisti, a ako balota ne može izaći tada se radi postupak skupljanja i odlaska.

- iz iskaza svjedoka J. D. sud je utvrdio da je pok. M. kritične prigode stavio tu kuglu u cijev kojom je prolazio beton iz betonske pumpe, te da je potom dovukao granu na koš gdje se sipa beton iz miksera u pumpu, i da je tada pokušao izbaciti van tu kuglu od spužve, međutim taj pokušaj mu nije uspio zbog čega je pokušao i slijedeći put, no i taj drugi put pok. M. nije uspjelo izbaciti tu kuglu iz crijeva pumpe.

- iz iskaza svjedoka J. D. sud je utvrdio da je tada J. D.

rekao pok. D. M. da skupi tu pumpu i da pođu u M. na betonaru, gdje

postoji hidrant te da pomoću toga izbaci tu kuglu iz crijeva, da međutim, pok. M.

nije poslušao prijedlog za odlaskom na hidrant, već da je rekao da će još jedanput pokušati tu kuglu izbaciti iz crijeva, nakon čega je pokušao ponovno izbaciti kuglu po treći put, međutim kako se u crijevu stvorio pritisak došlo je do toga da je pritisak iz crijeva izbacio beton i tu kuglu

- iz iskaza svjedoka J. D. sud je utvrdio da je uslijed tog pritiska kugla izletjela i ostala na košu dok je beton udario svjedoka J. D. u leđa,

uslijed čega je on pao na tlo, te uslijed kojeg pada nije vidio gdje je točno pok. M. udarilo, u koji dio tijela.

- iz iskaza svjedoka J. D. sud je utvrdio da kada se svjedok pridigao, da

je vidio pok. M. kako leži na pumpi, da je tada pomislio da je pok. M. samo ošamutilo pa ga je zazvao, međutim, pok. M. nije reagirao, da je tada svjedok došao do pok. M., uhvatio ga za rame, okrenuo i vidio što se dogodilo, da je vidio krv, i da mu je glava rasječena.

- iz iskaza svjedoka J. D. sud je utvrdio da se znalo i prije događati da kugla ostane u crijevu, da je to sastavni dio posla, i da nije bio prvi put da se dogodilo, da se događalo vrlo rijetko ali se događalo, a da je za takvu situaciju propisana procedura, a po toj proceduri u takvim situacijama potrebno je rastaviti taj dio u kojem je kugla stala ili poći u betonaru ako ste blizu ili u najbližu ako se beton nije stisnuo te u betonari spojiti na hidrant ili na zrak, na mjesto koje je predviđeno za to spajanje.

- da je dakle u situaciji kada se to dogodi potrebno ili rastaviti crijevo na mjestu gdje je kugla ili otići do betonare i pomoću hidranta ili zraka riješiti problem, a u situaciji kada se beton stvrdne da je potrebno rastaviti sve i štemati ručno ukoliko se može, a ukoliko se ne može ručno tada treba nositi bušilice.

- da je J. D. prošao proces osposobljavanja za rad na pumpi,

- iz iskaza svjedoka J. D. sud je utvrdio da bi, obzirom na vremenske prilike tog dana, trebalo da se beton stisne negdje oko 45 min, a da je za skupiti pumpu bilo potrebno 5 min, dok je od S.. K. do betonare 15 min vožnje ukoliko ne bi bilo gužve.

- iz iskaza svjedoka J. D. sud je utvrdio da postoji daljinski upravljač s kojim se može upravljati s time iz daljine, i to posebno kada je rizična situacija, a da je kritične prigode bila rizična situacija s obzirom da kugla nije htjela izaći, i s obzirom na princip na koje te pumpe rade, kada se u radu pumpi stvara tlak od 200 bari,

- iz iskaza svjedoka Ž. L., zaposlenika tuženika, koji je radio zajedno sa pok. D. M. sud je utvrdio da bi svi ostali radnici, kao i svjedok L., na kraju rada ovu spužvastu kuglu stavili u cijev, zatim bi se odmaknuli 10-20 m, ovisno o tome gdje se nalazi grana, te da bi preko daljinskog upravljača uključili povrat betona iz cijevi u koš, i da bi se cijev očistila i cijeli beton bi se vratio u koš, međutim, da bi pok. D. M. cijev, odnosno granu, prikupio skroz do sebe, na pola metra do jednog metra udaljenosti, zatim bi tu stavio spužvastu kuglu, te da bi tada, bez da se odmakne od cijevi uključio taj povrat betona,

- da je tuženik pok. D. M. omogućio nošenje zaštitne kacige, međutim, da pok. D. M. kritične prigode nije imao na glavi zaštitnu kacigu, ali da prema vještvu vještaka neurokirurga dr M. J., i sve da je pok. D. M. kritične

prigode na glavi imao zaštitnu kacigu, da ga zaštitna kaciga ne bi spasila od ozljede glave sa smrtnom posljedicom,

- da je pok. D. M. bio osposobljen za rad na siguran način na mjestu vozača auto-beton pumpe M. d.o.o. S.,

- da je pok. D. M. bio osposobljen za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenja požara i spašavanja ljudi i imovine ugroženih požarom

- da je pok. D. M. bio osposobljen za rad na siguran način tvrtke M. d.o.o

S. za radno mjesto rukovatelj građevinskog stroja (pumpa za beton, mikser,

utovarivač, rovokopač i C. – B,C. i E. kategorije.

- da je tuženik pok. D. M. na raspolaganju stavio U. za rukovanje

beton pumpom, a da tuženik pok. M. nije na raspolaganje stavio P. o

sigurnosti.

35. Analizirajući ponašanje pok. D. M. kritične prigode, sud je u njegovu postupanju utvrdio čitav niz propusta i ponašanja protivnih pravilima struke koji su doveli do nastanka predmetnog štetnog iz čega ovaj sud zaključuje da je pok. D.

M. doprinio nastanku predmetnog štetnog događaja.

36. Da je pok. D. M. i sam doprinio nastanku predmetnog štetnog događaja,

sud je zaključio iz slijedećih utvrđenja:

- da je pok. M. bio osposobljen za rad na betonskoj pumpi – miješalici, da je za to imao Uvjerenje o osposobljenosti za rad na siguran način, broj 13015-08ZNR-9, izdano dana 26.05.2008. godine od društva „IA" d.o.o., prema kojem je D.

M. osposobljen za rad na siguran način na poslovima vozača i rukovatelja autobeton pumpe, zatim svjedodžbu o osposobljenosti za rad na siguran način broj 3300-01znr-1, izdanu dana 07.05.2001. godine od društva „I. A." d.o.o., prema kojem je D. M. osposobljen za rad na siguran način na poslovima vozača autobeton pumpe, te uvjerenje Z. d.o.o. za kontrolu i inženjering o

stručnoj sposobnosti i o osposobljenosti za rad na siguran način na radnom mjestu rukovatelj građ. stroja – pumpa za beton, mikser, utovarivač, rovokopač, te da je pok. D. M. imao radno iskustvo više od 8 godina na radovima na kojima se dogodila predmetna nezgoda, iz čega ovaj sud zaključuje da je pok. D. M.

imao dugogodišnje iskustvo na predmetnim poslovima i radnim zadacima. Što se tiče Uputa koje su pok. D. M. bile na raspolaganju činjenica jest da su iste znatno uže i šturije u odnosu na Priručnik o sigurnosti, a što po ocjeni ovog suda predstavlja propust prednika tuženika, međutim, ovaj sud navedenu činjenicu nije smatrao odlučnom za stradanje pok. D. M. iz više razloga i to:

- pok. D. M. je prije predmetne nezgode na tim poslovima na kojima se dogodila nezgoda radio 8 godina i zasigurno je u tih 8 godina stekao iskustvo kako na siguran način očistiti beton pumpu,

- da je pok. D. i sam imao mogućost od poslodavca tražiti Pravilnik o sigurnosti, a što je isti propustio,

- pored toga, što je bio iskusan na tim poslovima, pok. D. M. je bio osposobljen za siguran rad na siguran način za vozača auto beton pumpe,

rukovatelja pumpe za beton, mikser, utovarivač, tijekom kojeg se školovanja i osposobljavanja zasigurno susreo i sa priručnikom o sigurnosti te drugom literaturom koja se odnosi na rad na siguran način, kojom literaturom je između ostalog propisano i način čišćenja beton pumpe,

- da se kritične prigode radilo o kvaru u procesu čišćenja, a to s obzirom da je pokušaj pok. D. M. da očisti crijevo beton pumpe u dva navrata bio neuspješan, a da je i u uputama koje su bile na raspolaganju pok. D. M.

navedeno da se u slučaju bilo kakvog kvara prekine sa radom i kvar dojavi odgovornom radniku, što međutim, pok. D. M. nije napravio.

36.1 Ocjena je ovog suda da su u formulaciji »bilo kakav kvar« sadržani svi kvarovi koji se dogode prilikom rada na beton pumpi, pa tako i kvarovi koji se javljaju prilikom čišćenja cjevovoda pumpe, što se dogodilo i u konkretnom slučaju kritične prigode, pa je pok. M. sukladno uputama koje su mu bile na raspolaganju, trebao prekinuti rad, što on nije napravio, pa je kritične prigode postupio protivno navedenim uputama.

- da je čl. 77 toč. 2 alineja 5 Zakona o zaštiti na radu između ostaloga propisano da je radnik dužan odmah obavijestiti poslodavca i osobu iz čl. 18a zakona o nepostojanju ili nedostatku uputa koje su dane za situaciju koju smatra ozbiljnom i neposrednom opasnošću za sigurnost i zdravlje radnika, iz čega proizlazi da je pok. D. M., osobno bio dužan obavijestiti i upozoriti poslodavca i osobu iz čl. 18a

zakona o nepostojanju ili nedostatku uputa, a što on nije napravio,

37. Radi svega naprijed navedenog ovaj sud smatra da činjenica da su Upute koje su pok. D. M. bile na raspolaganju znatno uže i šturije u odnosu na Priručnik o

sigurnosti, nije bila od odlučnog i isključivog utjecaja na nastanak predmetnog štetnog događaja i posljedično tome na stradanje pok. D. M..

38. Kao odlučne činjenice sud je dalje cijenio da kritične prigode nitko drugi, osim pok. D. M., nije sudjelovao sa bilo kojom radnjom u čišćenju pumpe, iz čega

je ovaj sud zaključio da nitko drugi nije mogao na bilo koji način doprinijeti nastanku predmetnog štetnog događaja osim samog pok. D. M..

39. Nadalje, analizirajući ponašanja D. M. kritične prigode, sud je utvrdio da pok. D. M. kritične prigode nije upotrijebio zaštitnu kacigu, iako je tuženik omogućio nošenje iste pok. D. M.. Također, sud je utvrdio da je J.

D. kritične prigode, neposredno prije nastanka štetnog događaja pozvao pok. D. M., a nakon što je pok. D. M. u dva navrata bezuspješno pokušao

staviti spužvastu kuglu u cijev, da sa pumpom pođu u betonaru u M. da je tamo očiste, što bi u takvoj situaciji bilo pravilno, međutim, pok. M. ga nije poslušao, pokušao je još jedan put provesti postupak čišćenja sa kuglom, ali taj pokušaj je bio koban. Također, sud je utvrdio da je pok. D. M., kod sebe imao i daljinski upravljač sa kojim je mogao sa sigurne daljine, izvan dohvata grane, upravljati sa procesom čišćenja, što on u konkretnom slučaju nije napravio. Također, iz iskaza svjedoka Ž. L. su je utvrdio da je čišćenje cijevi pok. D. radio na svoj način, drugačiji od ostalih radnika, jer bi ostali radnici na kraju rada ovu spužvastu loptu stavili u cijev, zatim bi se odmaknuli 10-20m ovisno o tome gdje se nalazi grana, te da bi preko daljinskog upravljača uključili povrat betona iz cijevi u koš i cijev bi se očistila i cijeli beton bi se vratio u koš, a da bi međutim, pok. D. cijev, odnosno granu, prikupio skroz kod sebe, na pola metra, metar udaljenosti, zatim bi tu stavio spužvastu loptu, te bi tada, bez da se odmakne od cijevi, uključio taj povrat betona.

40. Analizirajući prednje izneseno, razvidno je da je kritične prigode pok. D. M.

postupio protivno pravilima struke jer nije koristio sredstva zaštite na radu, iako mu je tuženik to omogućio, zatim jer nije nakon prvog bezuspješnog pokušaja čišćenja pumpu odveo u bazu, betonaru, jer nakon drugog bezuspješnog pokušaja nije poslušao svog kolegu J. D. da prestane sa čišćenjem i da pumpu

odveze u bazu, i jer kritične prigode nije koristio daljinski upravljač sa kojim je iz sigurne udaljenosti, izvan dometa crijeva kojeg je čistio, mogao obavljati proces čišćenja.

41. Da je pok. M. postupio po uputama koje su mu bile na raspolaganju, i da je nakon prvog ili drugog bezuspješnog pokušaja prekinuo sa radom, tada do predmetne nezgode ne bi došlo. Također, da je koristio daljinski upravljač, tada također do nezgode ne bi došlo. Isto tako, da je poslušao svog kolegu J.

D. da prestane sa pokušajem čišćenja pumpe i da pumpu odveze u

betonaru, tada do predmetne nezgode ne bi došlo. Konačno, da je radio na način kako su radili ostali radnici, također ne bi došlo do predmetne nezgode i posljedično tome smrti pok. D. M..

42. Pored navedenog, pok. D. M. nije kritične prigode posao obavljao s

dužnom pozornošću jer nije primijenio znanja koja je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način, i jer nije postupio po uputama koje je imao na raspolaganju,

s obzirom da nije odmah prekinuo sa procesom čišćenja kada je došlo u tom procesu do kvara.

43. Pored toga, pokojni M. nije pravilno upotrebljavao opremu koju je imao na raspolaganju, a to s obzirom jer kritične prigode nije upotrijebio daljinski upravljač s kojim je mogao neometano, izvan dometa crijeva od betonske pumpe, obavljati proces čišćenja. Također, pok. M. nije pravilno upotrebljavao zaštitnu opremu,

nije poslodavca obavijestio o nastaloj situaciji, te poslodavca nije obavijestio o tome da mu poslodavac nije stavio na raspolaganje Priručnik o sigurnosti.

44. Iz gore navedenog za zaključiti je da je kritične prigode pok. M. postupio protivno čitavom nizu odredbi iz čl. 77 Zakona o zaštiti na radu te protivno pravilima struke jer se nije pridržavao propisa i pravila te uputa za siguran rad na pumpi za beton. Također, zaključak je ovog suda da je prilikom čišćenja pumpe za beton kod pok. D. M. izostala svaka pažnja pri čišćenju beton pumpe.

45. Što se pak tiče ponašanja tuženika kritične prigode, sud je utvrdio da je tuženik pok. D. M. omogućio školovanje i osposobljavane za siguran rad na beton

pumpi, zatim da je tuženik omogućio pok. M. sva potrebna zaštitna sredstva, kao i da je pumpa na kojoj se dogodila nezgoda kritične prigode imala certifikat da zadovoljava sve propisane uvjete i pravila zaštite na radu.

46. Međutim, nedvojbeno je da rad na betonskoj pumpi predstavlja opasnu djelatnost, ali i da tuženik svom radniku sada pok. D. M. nije dao ni izradio upute za radni postupak čišćenja cjevovodne pumpe, odnosno da isti postupak čišćenja nije razrađen da se može obaviti bez ugrožavanja zdravlja i života radnika, konkretno sada pok. D. M., a što proizlazi iz pravomoćne presude

Prekršajnog suda u Solinu br. 3-164/09 od 28. srpnja 2009. kojom je utvrđeno da su M d.o.o. S. i odgovorna osoba D. P. oglašeni krivim što nisu izradili upute na hrvatskom jeziku za radni postupak čišćenja cjevovodne pumpe, odnosno u uputama za rukovanje i održavanje krana auto pumpe za beton i uputama za siguran rad auto betona, nije detaljno razrađen radni postupak čišćenja cjevovoda pumpe da se radni postupak može obavljati bez ugrožavanja zdravlja i života radnika. Iz nalaza i mišljenja vještaka N. K. između ostaloga je utvrđeno da u uputstvima za čišćenje predmetnog cjevovoda nije razrađeno da se nakon prvog neuspješnog pokušaja čišćenja cjevovoda potrebno vratiti u bazu i ne pokušavati ponovno, te da u uputstvima piše kako se ponašati za vrijeme zastoja prolaza betona, ali ne i za vrijeme kada se cijev čisti sa za to predviđenom opremom.

47. Cijeneći sve gore navedeno i obrazloženo, zaključak je ovog suda da je tuženik propustio izraditi upute na hrvatskom jeziku za radni postupak čišćenja cjevovodne pumpe, odnosno u uputama za rukovanje i održavanje krana auto pumpe za beton i uputama za siguran rad auto betona, nije detaljno razrađen radni postupak čišćenja cjevovoda pumpe da se radni postupak može obavljati bez ugrožavanja zdravlja i života radnika. Iz nalaza i mišljenja vještaka N. K. između ostaloga je utvrđeno da u uputstvima za čišćenje predmetnog cjevovoda nije razrađeno da se nakon prvog neuspješnog pokušaja čišćenja cjevovoda potrebno vratiti u bazu i ne pokušavati ponovno, te da u uputstvima piše kako se ponašati za vrijeme zastoja prolaza betona, ali ne i za vrijeme kada se cijev čisti sa za to predviđenom opremom.

48. Po ocjeni ovog suda, takvim propustom tadašnji poslodavac pok. D. M.,

odnosno pravni prednik tuženika ad1/ i ad2/ doprinio je nastanku štete u omjeru od 50%, dok je pok. D. M., svojim postupanjem kritične prigode, a koje je ovaj sud prethodno obrazložio, doprinio je nastanku predmetnog štetnog događaja također sa 50%.

49. S obzirom na navedeno, na strani prednika tuženika ad 1/ i ad 2/ M d.o.o. postojala je odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja u omjeru od 50%, slijedom čega su tuženici, kao slijednici M d.o.o., sukladno uvodno citiranim člancima ZOO-a, dužni nadoknaditi sve vidove štete koju su tužiteljice pretrpjele uslijed predmetnog štetnog događaja u kojem je poginuo suprug tužiteljice ad 1/ i otac tužiteljice ad3/ umanjenu za 50%.

50. U odnosu na zahtjev za isplatom naknade štete - duševnih bolova zbog smrti bliskog srodnika – bračnog druga i oca, potrebno je istaći slijedeće:

51. Tužiteljica ad1/ je na ime neimovinske štete zbog smrti supruga zatražila iznos od 130.250,00 kn.

52. Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda donesenima na sjednici G.

odjela Vrhovnog suda RH, koja je održana 29. studenog 2002.

određeno je da naknada duševne bolove za smrt bliske osobe – bračnog druga iznosi 220.000,00 kn.

52.1 Dana 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. pod brojem Su-IV-47/2020-5 na drugoj sjednici GO Vrhovnog suda R. H. (2/20.) zauzeto je

pravno shvaćanje kojim se mijenja dosadašnja praksa o visini naknade neimovinske (nematerijalne) štete na način da se prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Novo pravno shvaćanje primjenjuje se na sve postupke naknade neimovinske (ranije nematerijalne) štete.

53. S obzirom na navedeno, tužiteljici ad 1/ K. M. bi na ime duševnih bolova zbog smrti bračnog druga D. M. pripadao iznos od 330.000,00 kn. S obzirom na utvrđenu suodgovornost pok. D. M. u omjeru od 50%, to je iznos od 330.000,00 kn, sukladno odredbi čl. 1092 st 1 ZOO-a valjalo umanjiti za 50%, dakle za 165.000,00 kn, slijedom čega bi tužiteljici ad1/ pripadao iznos od 165.000,00 kn. 54. Međutim, kako sud odlučuje u granicama tužbenog zahtjeva, te kako je tužiteljica zatražila iznos od 130.250,00 kn, po ovom osnovu, to bi tužiteljici, po osnovu naknade štete – duševnih bolova zbog smrti bliske osobe pripadao iznos od 130.250,00 kn.

55. Od tog iznosa, po ocjeni ovog suda, potrebno je odbiti iznos od 144.000,00 kn kojeg je prednik tuženika ad1/ i ad2/ M. d.o.o. isplatio tužiteljici ad1/ K. M. temeljem police osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) broj 026291112356. Naime, među strankama nije sporno da je prednik tuženika ad1/ i ad

2/ prvobitno označeni tuženik M d.o.o. isplatio tužiteljici ad1/ K. M. navedeni iznos temeljem navedene police. Naime, sukladno odštetnoj prirodi ugovora o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja, iznos koji je bračni drug primio na ime osigurane svote iz ugovora o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja uračunava se u iznos odštete koju mu poslodavac duguje s osnove odgovornosti.

56. Ovo tim više i iz razloga jer je sud pregledom platnih podataka dostavljenih od strane tuženika za pok. D. M. utvrdio da premija osiguranja nije plaćana iz plaće pok. D. M., iz čega proizlazi da je upravo prednik tuženika plaćao predmetnu policu.

57. Da iznos od 144.000,00 kn pripada po polici upravo tužiteljici ad1/ K. M., a ne tužiteljici ad2/ kćeri pok. D. M., L. M., proizlazi upravo iz citirane

police iz koje proizlazi da je korisnik za slučaj smrti bračni drug, a ako njega nema onda osiguranikova djeca. D., tužiteljica ad2/ L. M. nije korisnik predmetne police, s obzirom da bi ona bila korisnikom tek u slučaju ukoliko njen pok. otac, D.

M. ne bi imao bračnog druga. S. obzirom da je pok. D. M. u trenutku nezgode imao bračnog druga, i to upravo tužiteljicu ad1/, to pravo na isplatu po navedenoj polici pripada upravo tužiteljici ad1/, a ne tužiteljici ad2/.

58. Slijedom navedenog, kada se od iznosa od 130.250,00 kn koliko je tužiteljica ad1/ zatražila po osnovu duševnih bolova zbog smrti supruga, odbije iznos od 144.000,00 kn a koji se odnosi na svotu isplaćenu po polici osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) broj 02.6291112356, to je zaključak suda da je tužiteljica ad1/ K. M. u cijelosti namirena po ovom osnovu, pa je tužbeni zahtjev tužiteljice ad1/K. M. po osnovu zatražene naknade štete – duševnih bolova zbog smrti bliske osobe sud odbio u cijelosti, te je odlučeno kao u toč. I izreke presude.

59. U pogledu toč. II zahtjeva tužiteljice ad2/ L. M. za naknadom štete – duševnih bolova zbog smrti bliske osobe – oca, za navesti je slijedeće:

60. Tužiteljica ad2/ je na ime neimovinske štete zbog smrti oca zatražila iznos od 151.750,00 kn. Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda donesenima na sjednici GO Vrhovnog suda R. H., koja je održana 29. studenog

2002. određeno je da naknada duševne bolove za smrt bliske osobe – bračnog druga iznosi 220.000,00 kn. Dana 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. pod brojem Su- IV-47/2020-5 na drugoj sjednici GO Vrhovnog suda R. H. (2/20.) zauzeto je pravno shvaćanje kojim se mijenja dosadašnja praksa o visini naknade neimovinske (nematerijalne) štete na način da se prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Novo pravno shvaćanje primjenjuje se na sve postupke naknade neimovinske (ranije nematerijalne) štete.

61. S obzirom na navedeno, tužiteljici ad 2/ L. M. bi na ime duševnih bolova zbog smrti oca D. M. pripadao iznos od 330.000,00 kn. S. obzirom na utvrđenu suodgovornost pok. D. M. u omjeru od 50%, to je iznos od 330.000,00 kn, sukladno odredbi čl. 192 st 1 ZOO-a valjalo umanjiti za 50%, dakle za 165.000,00 kn, slijedom čega bi tužiteljici ad2/ pripadao iznos od 165.000,00 kn. 62. Međutim, kako sud odlučuje u granicama tužbenog zahtjeva, te kako je tužiteljica zatražila iznos od 151.750,00 kn, po ovom osnovu, to je sud tužiteljici, po osnovu naknade štete – duševnih bolova zbog smrti bliske osobe – oca dosudio iznos od 151.750,00 kn. Pri tome je za navesti da spisu ne prileže dokazi da bi prednik tuženika ad1/ i ad2/ tužiteljici ad2/ L. M. izvršio bilo kakvu isplatu po osnovu neimovinske štete - duševnih bolova zbog smrti bliske osobe – oca. Naime, prednik tuženika jest vršio isplate tužiteljici ad1/ K. M., međutim, iz provedenih dokaza ne proizlazi da bi prednik tuženika ad1/ i ad2/ tužiteljici ad2/ L. M. izvršio bilo kakvu isplatu po osnovu neimovinske štete - duševnih bolova zbog smrti bliske osobe

– oca. Iz iskaza tadašnjeg zz tuženka D. P. proizlazi da je tužiteljici ad/ od strane tuženika uplaćen iznos od 10.000,00 kn koja se odnosila na pomoć, zatim da su uplaćivani daljnji iznosi na ime tužiteljice od 3,4.000,00 kn na ime pomoći, te da su tužiteljici ad1/ točili gorivo u automobil, te da je izvršen popravak B. pumpe na automobilu tužiteljice ad1/ K. M. u iznosu od 4.500 kn, zatim da su kupovane gume za taj automobil, te da je isti servisiran. Dakle, razvidno je da su se uplate koje je prednik tuženika vršio odnosile na materijalne troškove tužiteljice ad1/, te na pomoć obitelji poginulog radnika. Dakle, zaključak je ovog suda da isplate koje je prednik tuženika ad 1/ vršio nisu se odnosile na isplatu naknade štete tužiteljici ad2/ L. M. po osnovu duševnih bolova zbog smrti oca zbog čega se nisu ostvarile pretpostavke za umanjenjem dosuđenog iznosa za iznose koje je prednik tuženika uplaćivao tužiteljici ad1/. Slijedom navedenog, tužiteljici ad2/ je dosuđen cjelokupni zatraženi iznos naknade štete po osnovu duševnih bolova zbog smrti oca.

63. Na dosuđeni iznos tužiteljici ad2/ pripada i kamata. Obveza plaćanja neimovinske štete sukladno odredbi čl. 1103. ZOO dospijeva danom podnošenja tužbe ili podnošenjem zahtjeva u mirnom postupku. S obzirom da nema dokaza da bi tužiteljica zatražila isplatu naknade neimovinske štete po osnovu duševnih bolova zbog smrti oca u mirnom postupku, to je tužiteljici dosuđena kamata počev od dana podnošenja tužbe, dakle od 21. svibnja 2012.g. pa do konačne isplate.

63.1 Slijedom iznijetog, odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice ad2/ L. M. za više zatražene kamate za razdoblje od 06.07.2009.g. do 21.05.2012.g. te je odlučeno kao u toč. I izreke presude.

64. U odnosu na zahtjev tužiteljice ad2/ L. M. za naknadom imovinske štete po osnovu izgubljenog uzdržavanja, za istaći je slijedeće:

65. Prema odredbi čl. 1094. ZOO osoba koju je poginuli uzdržavao ili redovno pomagao, a i ona koja je po zakonu imala pravo zahtijevati uzdržavanje od poginulog, ima pravo na naknadu štete koju trpi gubitkom uzdržavanja odnosno pomaganja (st. 1.). Ova se šteta naknađuje plaćanjem novčane rente čiji se iznos odmjerava s obzirom na sve okolnosti slučaja, a koji ne može biti veći od onoga što bi oštećenik dobivao od poginulog da je ostao u životu (st. 2.).

65.1 Odredbom čl. 209. st. 1. ObZ propisano je da su roditelji dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete, dok je odredbom čl. 232. st. 2. ObZ propisano da bez obzira na okolnosti iz čl. 231. st. 2. i 3. ovoga Zakona, radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta, a u st. 4. navedenog članka propisano je da će ministarstvo za poslove socijalne skrbi odredit jednom godišnje, a najkasnije do 1. travnja tekuće godine objaviti minimalne novčane iznose potrebne za mjesečno uzdržavanje djeteta, koje je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom.

66. Dakle, iz izloženog proizlazi da pravo na naknadu štete zbog izgubljenog uzdržavanja stječe osoba koja je u vrijeme štetnog događaja ispunjavala pretpostavke za priznavanje tog prava, a u konkretnom slučaju s obzirom da je drugotužiteljica u vrijeme štetnog događaja bila maloljetna proizlazi da je ista ispunjavala te pretpostavke u smislu odredbe čl. 1094. st. 1. ZOO.

67. Osim toga, prema shvaćanju ovog suda, kada se po zahtjevu mlt. osobe odlučuje o visini novčane rente za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davaoca uzdržavanja u smislu odredbe iz čl. 1094. st. 2. ZOO, tada je potrebno utvrditi ne samo koliko je poginuli roditelj faktično doprinosio za uzdržavanje djeteta, već i koliko je isti po zakonu bio dužan doprinositi za uzdržavanje mlt. djeteta.

68. Dakle, štetnik je obvezan oštećeniku naknaditi ono što je on stvarno izgubio, a ne ono što bi oštećenik imao pravo dobiti na osnovi zakonskog uzdržavanja (Rev- 2064/89-2 od 7. ožujka 1990.).

69. Slijedom toga, imajući na umu da se u ovom slučaju radi o sporu radi naknade štete koju mal. tužiteljica trpi gubitkom uzdržavanja, u konkretnom slučaju se visina naknade štete za izgubljeno uzdržavanje mal. djeteta zbog smrti davatelja uzdržavanja ne može utvrđivati samo od podataka nadležnog ministarstva o prosječnim potrebama djeteta s obzirom na troškove života. Naime, ti podaci su mjerodavni onda kada se u postupku pred sudom određuje visina zakonskog uzdržavanja koju mora plaćati roditelj mal. djeteta koji ne živi s tim djetetom, a prema odredbama članka 232. stavak 4. ObZ-a radi se o novčanim iznosima koje mora plaćati takav roditelj budući je sud vezan tim (minimalnim) iznosom uzdržavanja koje godišnje objavljuje nadležno ministarstvo (sada ono za poslove socijalne skrbi).

70. Zbog toga se u parnicama radi naknade štete uslijed izgubljenog uzdržavanja podaci nadležnog ministarstva o prosječnim potrebama djeteta s obzirom na troškove života mogu koristiti samo kao orijentacijski podatak, ali ne mogu biti odlučan kriterij koji će sud koristiti u određivanju visine ove naknade štete. To je zato jer je za utvrđivanje visine takve štete člankom 1094. stavak 2. ZOO-a propisano - da se visina ove štete odmjerava s obzirom na sve okolnosti slučaja s tim da iznos naknade štete ne može biti veći od onoga što bi oštećenik dobivao od poginulog da je ostao u životu.

71. U konkretnom slučaju sud je radi utvrđivanja visine izgubljenog uzdržavanja pregledao priložene platne podatke za pok. D. M. dostavljene od strane

tuženika C. d.o.o. pregledom kojih je sud utvrdio da je u prvih pet

mjeseci 2009.g. neto plaća pok. D. M. iznosila 4.271,60 kn, zatim da je u lipnju 2009.g. neto plaća iznosila 3.325,26 kn.

72. Pregledom isplatne liste tvrtke B vl. M. M. za radnika I.

M., na poslovima vozača sud je utvrdio da za mjesec 08/2022 istome isplaćena neto plaća u iznosu od 611,42 kn te naknada za bolovanje na teret fonda u iznosu od 2.579,05 kn, zatim da je radniku T. M. za 08/2022, zaposlenom na

poslovima vozača isplaćena neto plaća u iznosu od 4.200,00 kn, te I. G.

za 08/2022 neto plaća u iznosu od 4.200,00 kn.

73. Nadalje, sud je od tvrtki U. d.o.o., D. d.o.o. i A. za dom d.o.o. zatražio dostavu platnih podataka za radnike koji rade na poslovima vozača – operatera na beton pumpi, zaposlenih na neodređeno vrijeme.

74. Pregledom platnih podataka dostavljenih od strane tvrtke U. d.o.o. sud je utvrdio da je za rujan 2022.g. isplaćivana plaća u iznosima od po 10.415,00 kn, 8.412,06 kn, 8.857,00 kn, 10.832,04 kn, te 9.042,27 kn.

75. Pregledom platnih podataka dostavljenih od strane tvrtke D. d.o.o. sud je utvrdio da je radniku I. B. S. za 07/22 isplaćena plaća u iznosu od 6.850,56 kn, za 08/22 6.460,00 kn, te za 09/2022.g. 7.117,81 kn.

76. Pregledom platnih podataka dostavljenih od strane tvrtke A. D. d.o.o. sud je utvrdio da bruto vrijednost jednog sata rada na radnom mjestu radnika vozača na kamionu beton pumpe iznosi 52,00 kn.

77. U dokazne svrhe pregledana je i Odluka o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta (u daljnjem tekstu: Odluka)

78. Mldb. tužiteljica ad2/ L. M. rođena je 14.11.2007.g. iz čega proizlazi da je 2009.g., kada je pok. D. M. poginuo, imala 2 godine.

79. U to vrijeme na pravnoj snazi bila je Odluka prema kojoj je minimalni novčani iznos koji je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom, za dijete do 6 godina 919,70 kuna.

79.1. 2010.g. donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom, za dijete do 6 godina 902,87 kn.

79.2. 2011.g. donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom, za dijete do 6 godina 908,31 kn.

79.3. 2012.g. donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom, za dijete do 6 godina 924,97 kn.

79.4. 2013.g., donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom, za dijete do 6 godina 931,26 kn. Potrebno je istaći da je Odluka donesena u 3. mjesecu 2013.g.,. a da je tužiteljica ad 2/ u 11. mjesecu napunila 6 godina, pa se za slijedeću, 2014.g., primjenjuje Odluka za kategoriju dijete od 7 do 12 godina.

79.5. 2014.g. donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom, za dijete do 12 godina iznosi 1.103,00 kn.

79.6. 2015.g. donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom, za dijete do 12 godina iznosi 1.106,60 kn.

79.7. 2016.g. donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom, za dijete do 12 godina iznosi 1.142,20 kn.

79.8. 2017.g. donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom, za dijete do 12 godina iznosi 1.137,00 kn.

79.9. 2018.g. donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom, za dijete do 12 godina iznosi 1.197 kn.

79.10. 2019.g. donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom, za dijete do 12 godina iznosi 1.248 kn. Potrebno je istaći da je Odluka donesena u 3. mjesecu 2019.g.,. a da je tužiteljica ad 2/ u 11. mjesecu napunila 12 godina, pa se za slijedeću, 2020.g., primjenjuje Odluka za kategoriju dijete od 13 do 18 godina.

79.11. 2020.g. donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom, za dijete do 18 godina iznosi 1.420 kn.

79.12. 2021.g. donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom, za dijete do 18 godina iznosi 1.487,86 kn.

79.13. 2022.g. donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom, za dijete do 18 godina iznosi 1.568,38 kn.

80. Cijeneći sve okolnosti konkretnog slučaja ovaj sud zaključuje da se nije dogodio predmetni štetni događaj pok. D. M. nastavio bi i dalje raditi u tvrtki M.

d.o.o. jer iz rezultata provedenog postupka ne proizlazi suprotno, pa je sud kao mjerodavne uzeo platne podatke dostavljene od strane jednog od pravnih slijednika tvrtke M d.o.o., C. d.o.o., iz kojeg proizlazi da je plaća pok. D.

M. iznosila 4.271,00 kn.

81. Cijeneći tadašnju obiteljsku situaciju u kojoj se nalazio pok. D. M., a to je

da je on sa svojom obitelji živio kod svojih roditelja, dakle, da nije bio podstanar, zatim da nije imao kredita, te da su režijski troškovi plaćani zasigurno solidarno između njega i njegovih roditelja, zaključak je ovog suda da je pok. D. M.

najmanje sa jednom trećinom svoje zarade, dakle sa 1.423,66 kn pomagao u

domaćinstvu, za hranu, režije i sl. Potrebno je istaći da su u tom iznosu sadržani i troškovi prehrane i režije mldb. tužiteljice ad2/ L. M., s obzirom da bi se i mldb. L. M. hranila zajedno sa ostalim ukućanima i da bi zajedno sa ostalim ukućanima trošila struju, vodu i ostalo. Da su u vrijeme štetnog događaja pok. D.

M. i tužiteljice živjele u obiteljskom domaćinstvu za roditeljima pok. D. M.,

sud je utvrdio iz iskaza tužiteljice ad1/ gdje je tužiteljica ad1/ navela da su roditelji pok. D. M., nakon njegove smrti, izbacili tužiteljice iz

82. Jednu trećinu preostalog iznosa pok. D. M. bi zasigurno koristio za

privatne potrebne sebe i svoje supruge, poput kupnje odjevnih predmetna, izlazaka sa prijateljima na piće ili poneki ručak, kupnju higijenskih potrepština za osobnu higijenu, troškove mobitela, i sl.

83. Preostalu trećinu, dakle 1.423,66 kn, pok. D. bi koristio za potrebe i uzdržavanje maloljetne kćeri L. M., tužiteljice ad2/, te je zaključak ovog suda da upravo taj iznos predstavlja izgubljeno uzdržavanje mldb. L. M., tužiteljice ad2/. Pri tome je za navesti da je upravo iznos od 1.423,66 kn sukladan iznosu navedenom u Odluci iz 2020.g. prema kojoj je iznos od 1.420 kn iznos kojeg je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom, za dijete do 18 godina.

84. Međutim, kako je sud utvrdio da je pok. D. M. i sam doprinio nastanku predmetnog štetnog događaja i to u 50% iznosu, to je temeljem čl. 1092 ZOO-a navedeni iznos trebalo umanjiti za 50%, pa je sud tužiteljici ad 2/ po ovom osnovu sud dosudio iznos od 711,83 kn mjesečno, te je do tog iznosa po ovom osnovu, naknade za izgubljeno uzdržavanje, prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice pod 2/ L.

M., dok je za više zatraženih 288,17 kn odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice pod 2/ kao neosnovan.

85. Sukladno odredbi čl. 1094 .st 2 zOO-a tuženici su dužni ubuduće plaćati tužiteljici pod2/ na ime rente zbog izgubljenog uzdržavanja prethodno utvrđeni iznos od 711,83 kn. 86. Tužiteljici ad2/ na svaki dospjeli, a neisplaćeni iznos izgubljenog uzdržavanja pripada i zakonska zatezna kamata od dana kada je tuženik bio u obvezi isplatiti taj iznos a nije. Naime, izgubljeno uzdržavanje (čl. 1094. ZOO ) je imovinska novčana šteta. S obzirom na svrhu za koju se uzdržavanje daje, a to je podmirenje potreba uzdržavane osobe, to i obveza naknade štete zbog izgubljenog uzdržavanja dospijeva mjesečno. Dužnik koji pak zakasni sa ispunjenjem dospjele novčane obveze duguje pored glavnice i zateznu kamatu (čl. 29 ZOO). Kraj navedenog materijalnopravnog stanja stvari tužiteljici pod 2/ L. M. pripada zakonska zatezna kamata od dospijeća svakog pojedinog obroka rente. Pri tome za navesti da je dospijeće isplate plaće 1. u mjesecu za prethodni mjesec, pa tužiteljici ad2/ pripada kamata počev od svakog 1. u mjesecu za prethodni mjesec.

87. Iz toga slijedi da je na dospjele iznose štete zbog izgubljenog uzdržavanja valjalo dosuditi i pripadajuću zakonsku zateznu kamatu tekuću od 1-og u mjesecu za prethodni mjesec pa do konačne isplate.

88. Slijedom svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u toč. III izreke ove presude.

89. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 2. i 155. ZPP-a, te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22), a tužiteljicama ad 1/ i

ad 2/ zastupanim po pun. priznat je trošak sastava tužbe i sastava podneska od

06.03.13. – očitovanje na odgovor na tužbu 500 bodova, za pristup na ročište od 18.09.13.g., 28.11.13.g., 05.02.14.g., 09.04.14.g., 04.06.14.g., 08.11.16.g., 28.11.16.g. i 11.01.23.g. po 500 bodova, za sastav obrazloženih podnesaka od

15.01.16.g., 10.02.22.g. i 25.10.22.g. po 500 bodova, za sastav žalbe protiv prvostupanjske presude 625 bodova, za pristup na ročišta od 11.03.13.g.,

09.09.14.g., 08.01.15.g., 18.01.16.g., 17.10.16.g., 16.01.17.g., 17.07.17.g., 07.09.20.g., 14.02.22.g., 14.03.22.g., 03.05.22.g. i 25.10.22.g. po 250 bodova (50%), za pristupe na ročišta od 07.07.22.g. i 20.09.22.g. po 125 bodova (25%), za pristupe na roč. od 10.09.13.g., 20.10.14.g., 01.12.14.g., 05.09.16.g. i 10.11.21.g. po 50 bodova, što sveukupno zbrojeno iznosi 11.125 bodova, koji iznos pomnožen sa 15,00 kn koliko iznosi vrijednost jednog boda iznosi 166.875 kn. Ova iznos uvećan je za 16.687,50 kn na ime 10%-tno uvećane za zastupanje dvije stranke, što iznosi 183.562,50 kn. Ovom iznosu dodan je daljnji iznos od 45.890,62 kn na ime 25% PDV-a, što iznosi 229.453,12 kn.

90. Tužiteljice su u osnovu uspjele sa 80% (obje tužiteljice su uspjele u zahtjevima za utvrđenje ništetnosti Izjave, tužiteljica ad1/ nije uspjela u zahtjevu za naknadom neimovinske štete, dok je tužiteljica ad2/ uspjela u zahtjevu za naknadom neimovinske štete i zahtjevu za naknadom imovinske štete – izgubljenog uzdržavanja), te u visini sa 59.6% (tužiteljice su potraživale iznos od 442.000 kn, a dosuđeno im je 265,642,80 kn), pa je sveukupan uspjeh tužiteljica ad1 i ad2/ sud cijenio sa 69,9%.

91. Kada se trošak tužiteljica pomnoži s uspjehom u ovoj parnici, to je tužiteljicama razmjerno uspjehu u parnici dosuđen trošak u iznosu od 160.387,73 kn. Ovom iznosu dodan je daljnji iznos od 1.400,00 kn na ime troškova vještačenja, pa sveukupan trošak tužiteljica iznosi 161.787,73 kn.

92. Tuženiku ad 1/ C. d.o.o. zastupanom po pun. priznat je trošak sastava odgovora na tužbu te obrazloženih podnesaka od 06.11.13.g., 04.12.15.g. i 14.11.16.g. po 500 bodova, za pristupe na ročišta od 18.09.13.g., 05.02.14.g., 09.04.14.g., 04.06.14.g., 08.11.16.g., 28.11.16.g. i 11.01.23.g. po 500 bodova, za pristupe na roč. od 11.03.13.g., 09.09.14.g., 08.01.15.g., 18.01.16.g., 17.10.16.g.,

16.01.17.g., 17.07.17.g., 07.09.20.g., 14.02.22.g., 03.05.22.g. i 25.10.22.g. po 250 bodova, te za sastav podneska od 10.05.22.g. 250 bodova (50%), za pristupe na roč. od 07.07.22.g. i 20.09.22.g. po 125 bodova (25%), te za pristupe na roč. od 10.09.13.g., 01.12.14.g. i 10.11.21.g. po 50 bodova, što sveukupno zbrojeno iznosi 9.150 bodova, što pomnoženo sa 15 kn, koliko iznosi vrijednost jednog boda, iznosi 137.250 kn. Ovom iznosu dodan je daljnji iznos od 34.312,50 kn na ime 25% PDV-a, te 2500,00 kn na me sudskih pristojbi, što iznosi 174.062,50 kn

93. Kada se trošak tuženika ad 1/ pomnoži sa uspjehom tuženika ad1/ u parnici (30,1%), to je tuženiku ad1/ razmjerno uspjehu u parnici priznat trošak u iznosu od 52.392,81 kn. Ovom iznosu dodan je iznos od 2.000,00 kn na ime troškova vještačenja, što ukupno iznosi 54.392,81 kn.

94. Kada se trošak tužiteljica prebije sa troškom tuženika ad1/ to proizlazi da je tuženik ad 1/ dužan tužiteljicama naknaditi trošak u iznosu od 107.394,92kn. 95. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u toč. IV izreke ove presude.

96. Tuženiku ad2/ zastupanom po pun. priznat je trošak sastava podneska od 1312.21.g. 500 bodova, za pristupe na roč. od 14.02.22.g., 14.03.22.g., 03.05.22.g. i

25.10.22.g. po 250 bodova (25%), za sastav podnesaka od 16.05.22.g. i 18.08.22.g. po 125 bodova (50%), za pristupe na roč. od 07.07.22.g. i 20.09.22.g. po 125 bodova

(25%), te za pristup na roč. od 11.01.23.g. 500 bodova, što ukupno zbrojeno iznosi 2500 bodova, koji iznos pomnožen sa 15,00 kn koliko iznosi vrijednost jednoga boda, iznosi 37.500 kn. Ovom iznosu dodan je daljnji iznos od 9.375,00 kn na ime 25% PDV-a, što ukupno iznosi 46.875,00 kn.

97. Tuženik ad2/ uspio je u ovom sporu sa 30,1%, pa kada se trošak tuženika ad 2/

pomnoži sa uspjehom tuženika ad2/ u parnici, to je tuženiku ad2/ razmjerno uspjehu u parnici priznat trošak u iznosu od 14.109,37 kn.

98. Kada se trošak tužiteljica prebije sa troškom tuženika ad2/, to proizlazi da je tuženik ad 2/ dužan tužiteljicama naknaditi parnični trošak u iznosu od 147.678,36kn. 99. Slijedom svega naprijed obrazloženog odlučeno je kao u toč. V izreke presude.

U Splitu, 01. ožujka 2023.g.

S U D A C:

Miro Maslać v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna strana ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, u četiri primjerka.