REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 402/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića, predsjednika vijeća, Željka Šarića, člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića, člana vijeća, mr. sc. Igora Periše, člana vijeća, te Slavka Pavkovića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŠC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Bruni Damjancu, odvjetniku iz Požege, protiv tuženika Addiko bank d.d. Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB: 14036333877, zastupanog po punomoćniku Luki Juriću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Kožul & Petrinović iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-1050/2020-2 od 19. listopada 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Požegi poslovni broj P-349/2019-18 od 6. kolovoza 2020., u sjednici održanoj 1. ožujka 2023.,
r i j e š i o j e :
Odbacuje se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-1050/2020-2 od 19. listopada 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Požegi poslovni broj P-349/2019-18 od 6. kolovoza 2020.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Prijedlog nije dopušten.
4. Tužbeni zahtjev je pravomoćno prihvaćen u cijelosti jer su nižestupanjski sudovi zaključili da su nepoštene i ništetne odredbe predmetnog Ugovora o kreditu kojima su ugovorene valutna klauzula i promjenjiva kamatna stopa u skladu s jednostranom odlukom tuženika, pozivom na odluke ovoga suda broj Revt-249/14-2 od 9. travnja 2015., Rev-2221/18-11 od 3. rujna 2019. i Rev-2245/17-2 od 20. ožujka 2018.
5. Tuženik u prijedlogu postavlja sljedeća pravna pitanja:
''I. Je li sud u individualnim parnicama koje pokrenu potrošači protiv banke radi povrata stečenog bez osnove vezan za utvrđenja iz parnice za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača, a koja se kod Trgovačkog suda u Zagrebu vodila pod poslovnim brojem P - 1401/12, bez da je u individualnoj parnici uopće utvrđivao da li je činjenično stanje u individualnoj parnici identično činjeničnom stanju iz kolektivnog postupka?
II. Je li tužba tužitelja Potrošač - Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača (''Udruga Potrošač''), podnesena Trgovačkom sudu u Zagrebu, pod poslovnim brojem P-1401/12 od 4. travnja 2012.g., radnja vjerovnika poduzeta protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine, u smislu odredbe čl. 241. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 53/1991, 73/1991, 3/1994, 111/1993, 107/1995, 7/1996, 91/1996, 112/1999, 88/2001, 35/05)?
III. U individualnim parnicama koje pokrenu potrošači protiv banke radi povrata stečenog bez osnove na temelju nepoštenih ugovornih odredbi o promjenjivosti stope ugovorne kamate i valutnoj klauzuli u CHF, treba li prilikom izračuna iznosa stečenog bez osnove (restitucijski zahtjev) koji je banka stekla od potrošača zbog nepoštene ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli u CHF primijeniti početno ugovorenu kamatnu stopu iz ugovora o kreditu koji je bio denominiran u CHF, a koji je nakon utvrđenja nepoštenom ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli pretvoren u ugovor o kreditu u kunama, ili kamatnu stopu koju su banke redovno naplaćivale za kredite u hrvatskim kunama?
IV. Treba li ugovorne strane u slučaju ništetnosti ugovorne odredbe o promjenjivosti stope ugovorne kamate i valutnoj klauzuli u CHF sadržane u ugovoru o kreditu denominiranom u CHF i denominiranom u kunama s valutnom klauzulom u CHF, u smislu čl. 214. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 53/1991, 73/1991, 3/1994, 111/1993, 107/1995, 7/1996, 91/1996, 112/1999, 88/2001, 35/2005) smatrati savjesnima, tako da je stjecatelj dužan vratiti stečeno sa zateznim kamatama od dana podnošenja zahtjeva?
V. Je li sud u individualnim parnicama radi povrata iznosa stečenog na temelju ništetne odredbe o promjenjivosti stope ugovorne kamate i valutnoj klauzuli u CHF dužan izvesti dokaz saslušanjem svjedoka kojega je tuženik predložio radi utvrđenja jesu li stranke pregovarale o spornoj ugovornoj odredbi o promjenjivosti stope ugovorne kamate i o valutnoj klauzuli u CHF?''
6. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
7. Drugo, treće i četvrto pitanje koja tuženik postavlja u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primijeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer je riječ o pitanjima glede kojih navedena odluka ne odstupa od pravnih shvaćanja revizijskog suda iznesenih u presudama broj Revt-249/14 od 9. travnja 2015., broj Rev-2245/17-2 od 20. ožujka 2018., Rev-3142/18 od 19. ožujka 2019. i dr., te je riječ o pitanjima u odnosu na koja nije potrebno preispitati sudsku praksu (tako i u Revd-4359/2021-2 od 3. studenog 2021., Revd-71/2022-2 od 9. ožujka 2022., Revd-235/2022 od 19. travnja 2022. i dr.).
8. Prvo pitanje polazi od pogrešne postavke da nižestupanjski sudovi nisu ocijenili jesu li konkretne odredbe u ugovoru istovjetne onima koje su utvrđene ništetnom presudom u kolektivnom sporu pa nije važno za odluku u ovom sporu.
9. Peto pitanje ovisi o posebnim okolnostima svakog konkretnog slučaja, a u ovom slučaju su nižestupanjski sudovi jasno i logično obrazložili zašto nisu izveli dokaz saslušanjem zaposlenika tuženika.
10. Kako stoga u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije iz čl. 385.a st. 1. ZPP, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi s čl. 387. st. 5. ZPP riješeno kao u izreci.
Zagreb, 1. ožujka 2023.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Ante Perkušić
