REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-3478/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Karmen Novak-Hrgović, kao predsjednice vijeća, te Nediljka Bobana i Davorka Kučana, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marcele Soljačić-Prester, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika N.O., zbog prekršaja iz članka 236. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10 , 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19 i 42/20) i zbog prekršaja iz članka 53. stavka 3. cit. Zakona, odlučujući o žalbi okrivljenika N.O., podnesenoj po branitelju B.K., odvjetniku iz V., protiv presude Općinskog suda u Varaždinu od 8. ožujka 2022., poslovni broj: 33. Pp-P- 720/2020-7, na sjednici vijeća održanoj 1. ožujka 2023.,

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika N.O. i potvrđuje prvostupanjska presuda.

II. Temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenik N.O. je obvezan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 30 (trideset eura[1] ) / 226,04 (dvjestodvadesetšest kuna i četiri centa) u roku od 90 (devedeset) dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom, proglašen je krivim okrivljenik N.O. da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaje iz članka 236. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i prekršaj iz članka 53. stavka 3. cit. Zakona, za koje mu je primjenom članka 37. i 39. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna u ukupnom iznosu od 6.000,00 kuna.

2. Na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja osobnim automobilom u trajanju od jednog mjeseca.

3. Istom presudom okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 150,00 kuna.

4. Protiv pobijane presude, okrivljenik je pravodobno putem branitelja podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prava, te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

5. U žalbi okrivljenik prije svega ističe da nije vlasnik predmetnog vozila, već da je isto preuzeo te da se radi o nedostacima koji nisu mogli biti uočeni od strane prosječne osobe prilikom preuzimanja vozila, s time da u odnosu na neispravnost kočionog sustava ukazuje kako je isti bio u funkciji, ali zbog loših kočionih crijeva nije funkcionirao propisanom snagom kočenja, te da je neživotno i nelogično da bi vozač trebao provjeravati kočiona crijeva. Izrekom da se navodi da su utvrđena 3 nedostatka, dok je u zagradi naveden veći broj nedostataka, pa nije razvidno koji se od istih smatra opasnim nedostatkom, zbog čega da je izreka presude nerazumljiva i nejasna, a nije pobrojan niti 31 nedostatak, čime da je okrivljeniku povrijeđeno i pravo obrane jer se nije mogao očitovati o tim nedostacima. U odnosu na drugo djelo navodi da zapisnik o izmjerenoj brzini kretanja vozila ne utvrđuje brzinu kretanja vozila, a također da nije naveden identitet uređaja za mjerenje brzine, što je relevantno s obzirom na obvezu kontroliranja i atestiranja uređaja. Slijedom navedenog da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.

6. Predlaže da se, iz žalbenih razloga, žalba prihvati.

7. Žalba nije osnovana.

8. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18) uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

9. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud nakon provedenog dokaznog postupka, nije propustio ni o jednoj odlučnoj činjenici u obrazloženju presude iznijeti razloge, te je, nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, jasno i bez proturječja iznio koje odlučne činjenice i iz kojih razloga je uzeo dokazanima, pri čemu je dao ocjenu vjerodostojnosti dokaza na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, kao i razlozima na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, o visini izrečene kazne, koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud, tako da nisu osnovani navodi žalbe okrivljenika da nije počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret.

10. Naime, s obzirom na veliki broj nedostataka utvrđen od društva ovlaštenog za obavljanje tehničkog pregleda vozila, potpuno je neosnovan žalbeni navod okrivljenika da utvrđeni nedostaci nisu mogli biti uočljivi za prosječnu osobu, pri čemu valja napomenuti da i iz same žalbe okrivljenika proizlazi da mu je bilo jasno da kočioni sustav nije funkcionirao propisanom snagom kočenja, što bi za svakog prosječnog vozača bez obzira na razlog nefunkcioniranja kočionog sustava trebalo biti više nego dovoljno upozorenje da ne upravlja takvim vozilom.

11. Nadalje činjenica da su u izreci brojkom navedena 3 nedostatka, a da ih je taksativno navedeno više ne čini izreku nerazumljivom upravo iz razloga što su najveći (opasni) nedostaci decidirano navedeni, a čime je već ostvareno obilježje bića djela prekršaja iz članka 236. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pa ujedno nedefiniranje još 31 utvrđenog nedostatka od strane društva ovlaštenog za tehnički pregled vozila nije od utjecaja na zakonitost presude, te samim time nije niti povrijeđeno pravo okrivljenika na obranu.

12. Nadalje, zapisnik o izvanrednom tehničkom pregledu vozila, kao i zapisnik o izmjerenoj brzini kretanja vozila, je u smislu članka 158. stavka 5. Prekršajnog zakona valjan dokaz u prekršajnom postupku, pri čemu je naveden uređaj s kojim je izmjereno prekoračenje brzine, a koji se u smislu članka 13. tada važećeg Pravilnika o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila brzine vozila („Narodne novine“, broj: 38/01, 43/01, 19/02, 163/03, 74/4 i 60/20) definira kao relevantno mjerilo za kontroliranje brzine kretanja vozila, a koji Pravilnik se citira u zapisniku Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske o utvrđenom prekršaju potpisanom od strane ovlaštenog policijskog službenika sa navedenim brojem uvjerenja o osposobljenosti.

13. Kod u svemu pravilno utvrđenog činjeničnog stanja, u ponašanju okrivljenika ostvarili su se svi bitni elementi bića prekršaja činjenično opisanih u izreci, kako je to pravilno utvrdio prvostupanjski sud.

14. Žalbenim navodima činjenično stanje nije dovedeno u sumnju glede pravilnosti i stupnja pouzdanosti utvrđenja odlučnih činjenica, pa nije osnovana žalba okrivljenika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, kao niti pogrešne primjene materijalnog prava.

15. Iako iz sadržaja žalbe proizlazi da se okrivljenik nije žalio zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ispitao je pobijanu prvostupanjsku presudu i po toj osnovi, budući da, sukladno odredbi članka 202. stavka 5. Prekršajnog zakona, žalba podnesena u korist okrivljenika zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama.

16. Ispitujući odluku o kazni vijeće ovog suda je utvrdilo da izrečena kazna nije prestroga, s obzirom da je prvostupanjski sud istu za navedena djela primjenom članka 37. Prekršajnog zakona za počinjene prekršaje utvrdio ispod propisanog posebnog minimuma novčanih kazni, te izrečenu kaznu u ukupnom iznosu i ovaj sud smatra primjerenom svrsi kažnjavanja.

17. S obzirom na ovako izrečenu kaznu nesporno proizlazi da je prvostupanjski sud imao u vidu sve olakotne okolnosti na strani okrivljenika, te ovaj sud smatra da će se i tako ublaženom kaznom postići kažnjavanja propisana člankom 32. Prekršajnog zakona.

17.1. Valja napomenuti da iako je nakon donošenja pobijane presude, a prije pravomoćnosti iste na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, odnosno 1. siječnja 2023. stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 114/22), koji zbog konverzije valute propisuje nešto niže kazne, u konkretnom slučaju kazna za okrivljenika je bila pravilno odmjerena i primjerena svim okolnostima slučaja zbog čega u konkretnom slučaju novi Zakon nije povoljniji.

18. S obzirom da je ovaj sud, odlučujući o žalbi okrivljenika, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 30 eura / 226,04 kuna, po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenika.

19. Slijedom navedenog, nije bilo osnove za prihvaćanje okrivljenikove žalbe, pa je, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 1. ožujka 2023.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Marcela Soljačić-Prester v.r.

Karmen Novak-Hrgović, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Varaždinu u 5 otpravaka: za spis, branitelja, okrivljenika i tužitelja.