Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac
21000 Split
Pr-5437/2021-18
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, a na prijedlog više sudske savjetnice Mirande Marušić, u pravnoj stvari tužiteljice S. Č. iz S., …, OIB:…, koju zastupa
punomoćnica M. R. Š., odvjetnica u S., protiv tuženika K.b.c.S., S., …, OIB: …, radi isplate, nakon
održane usmene i javne glavne rasprave, zaključene dana18.siječnja 2023.godine u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, dne 1.ožujka 2023.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici razliku manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je trebao isplatiti po osnovi dodataka na plaću, te po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i bolovanja, za razdoblje od 09.04.2016. do 30.06.2020. godine u ukupnom iznosu od 107,02 €/806,35 kuna (fiksni tečaj konverzije: 1€=7,53450 kn) zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja na iznos:
- od 11,76 € teče od 15. svibanj 2017.
- od 3,73 € teče od 15. kolovoz 2017. -
od 0,22 € teče od 15. rujan 2017.
- od 0,30 € teče od 15. studeni 2017. - od
0,01 € teče od 15. siječanj 2018. - od
22,78 € teče od 15. ožujak 2018.
- od 8,49 € teče od 15. svibanj 2018.
- od 25,94 € teče od 15. ožujak 2019. -
od 4,33 € teče od 15. travanj 2019.
- od 13,29 € teče od 15. svibanj 2019. -
od 3,47 € teče od 15. kolovoz 2019.
- od 0,10 € teče od 15. rujan 2019.
- od 12,61 € teče od 15. listopad 2019. do isplate, koja kamata se od dospijeća do 31.prosinca 2022. obračunava u visini stope, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je
Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, bez zakonskih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
II. Nalaže se tuženiku, u roku od 15 dana, naknadi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 323,44 eura/ 2.436,96 kuna zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od 1.ožujka 2023.godine do isplate.
Obrazloženje
1.Tužiteljica je dana 9.travnja 2021.god. podnijela kod ovog suda tužbu protiv tuženika radi isplate. U tužbi navodi kako je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu fizioterapeut pri Zavodu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju s reumatologijom te da joj je tuženik zbog pogrešnog načina obračuna u posljednjih pet godina pogrešno isplatio i obračunao naknadu plaće. Radni odnos tužiteljice da je reguliran Zakonom o radu, Kolektivnim ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja , Dodacima Kolektivnom ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. Obzirom na činjenicu da tužiteljica obavlja poslove radnog mjesta nezdravstvenog radnika, ista je radila u otežanim uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom, pa joj sukladno čl.94 Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, dalje u tekstu ZR ) pripada pravo na povećanu plaću. U spornom razdoblju tuženik da je tužiteljici isplaćivao dodatke samo na redoviti rad, dok joj je na određene sate prekovremenog rada plaćao samo uvećanje od 50% za prekovremeni rad bez ostalih uvećanja za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, iako je čl.51. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.49. KU-a (NN 29/18), propisano kako se navedeni dodaci međusobno ne isključuju (dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom). Odredbom iz čl.57. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.55. KU-a (NN 29/18) je propisano da nezdravstveni radnik za otežane uvjete rada ima pravo na uvećanje plaće za 11%, odnosno 14% od 01.rujna 2019.g. sukladno Dodatku II. KU-a (NN 92/19), koji dodatak nije isplaćen tužiteljici za sve odrađene sate (dodatak za otežane uvjete rada). Prethodna činjenica ima za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Prema tome, tužiteljica ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosu za razdoblje od 5 godina prije podnošenja tužbe do dana dostave podataka, jer tuženik nije plaćao dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, nije plaćao dodatak za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, nije plaćao dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate, te je pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje. Temeljem prednjeg, tužiteljica potražuje od tuženika, a nakon konačnog preciziranja tužbenog zahtjeva u podnesku od 13.rujna 2022.god., isplatu razlike manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je trebao isplatiti temeljem dodataka na plaću, te naknade plaće za godišnji odmor i bolovanje u iznosu od 806,32 kuna/107,02 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dospijeća pa do isplate, bez zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, sve uz potraživanje troškova postupka sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.
2. Sud je izveo dokaze pregledom obračunskih platnih lista za tužiteljicu za utuženo razdoblje te financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za knjigovodstveno-financijske poslove D. K.
3. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.
4. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju zaposlena kod tuženika.
5. Sporna je između parničnih stranaka osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.
6. Sud je po prijedlogu tužiteljice izveo dokaz financijskim vještačenjem kako bi se utvrdilo je li tuženik ispravno obračunao i isplatio tužiteljici ostvareni rad i naknade za godišnji odmor te privremenu nesposobnost za rad ( bolovanje ) u utuženom razdoblju.
7. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka D. K., stalnog sudskog vještaka za knjigovodstveno-financijske poslove od 29.kolovoza 2022. proizlazi kako je vještak uvidom u obračunske listiće plaće tužiteljice za razdoblje od 9.travnja 2016. do 30.lipnja 2020. utvrdio kako je tuženik tužiteljici u spornom razdoblju izvršio isplatu svih dodataka na plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, a koji su ostvareni u redovnom i prekovremenom radu, odnosno za sve sate rada koje je tužiteljica odradila, a koje tužiteljica potražuje točkom a) tužbe. Vještak je dao mišljenje kako tužiteljici u razdoblju od 9.travnja 2016. do 31.ožujka 2020. godine nije obračunat i isplaćen dodatak na plaću za otežane uvjete rada u ukupnom bruto iznosu od 0,00 kn ili po mjesecima kako je to prikazano u koloni broj 13. Tablice 1. koja je prilog vještačenja, dok da je iz obračuna razvidno da manje isplaćena naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad koju bi tužiteljica ostvarila u razdoblju od 09.04.2016. do 30.06.2020. godine zbog manje isplaćenih dodataka na plaću iz točke 1. vještačenja i pogrešne metodologije obračuna naknade plaće iznosi bruto ukupno 806,35 kn, ili po mjesecima kako je to prikazano u koloni broj 16. Tablice 2. koja je prilog vještačenja.
8. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka proizlazi dakle da tužiteljica u utuženom razdoblju nije imala prekovremenih sati na koje joj nije isplaćen dodatak za otežane uvjete rada, dok da manje isplaćena naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad koju bi tužitelj ostvario u razdoblju od 09.04.2016. do 30.06.2020. godine zbog manje isplaćenih dodataka na plaću iz točke 1. vještačenja i pogrešne metodologije obračuna naknade plaće iznosi bruto ukupno 806,35 kn.
9. Tužiteljica nije imala primjedbe na izračun vještaka D. K., a tuženik osporava nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti navodeći da je iz nalaza i mišljenja vidljivo da tužiteljici s osnova dodataka za prekovremeni rad noću, subotom,nedjeljom, u drugoj smjeni te blagdanom, te s osnove dodataka na plaću za otežane uvjete rada pripada ukupno bruto iznos od 0,00 kuna. Stoga tuženik osporava osnov tužbenog zahtjeva u cijelosti, te navodi kako eventualno pogrešno izračunate naknade za godišnji odmor i bolovanje iz razloga koji nemaju veze sa neobračunavanjem dodataka na prekovremeni rad nisu predmet ovog tužbenog zahtjeva stoga da je vještakovo utvrđenje razlike u tom smislu bespredmetno za ovaj postupak te predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.
10. Tužiteljica osporava navode tuženika kao neosnovane navodeći kako tužbom tužiteljica pored dodataka tražila i isplatu razlike plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad koja se računa u odnosu na prosječnu punu plaću slijedom čega je vještak napravio obračun na način da je utvrdio razliku od 806,35 kuna.
11. Na ročištu za glavnu raspravu od 16.prosinca 2022. stalni sudski vještak D.K. dao je dopunu nalaza i mišljenja vezano za prigovore tuženika
navodeći da je visina naknade za godišnji odmor i bolovanje iskazana u točki 2. nalaza izračunata uzimajući u obzir manje isplaćene dodatke na plaću za otežane uvjete rada i zbog pogrešnog obračuna naknade za godišnji odmor i bolovanje u spornom razdoblju. Nadalje, budući se radi o pravnom pitanju da li je tužitelj tužbom utužio naknadu za godišnji odmor i bolovanje zbog manje isplaćenih dodataka za plaću na otežane uvjete rada i zbog pogrešnog obračuna naknade za godišnji odmor i bolovanje, ili samo zbog manje isplaćenih dodataka na plaću za otežane uvjete rada iz točke 1. nalaza vještačenja, vještak navedenu odluku prepušta sudu. Vještak je iskazao da ako je tužbom obuhvaćeno da je naknada za godišnji odmor i bolovanje pogrešno obračunata u spornom razdoblju tada razlika naknade za godišnji odmor i bolovanje iznosi 806,35 kuna, a sve kako je obračunato u osnovnom vještačenju. Nadalje, visina naknade za godišnji odmor i bolovanje uzimajući u obzir samo neisplaćene dodatke na plaću za otežane uvjete rada, u spornom razdoblju iznosila bi 0 kuna. Na upit pun. tuženika vještak je naveo kako je obračun izvršio sukladno nalogu suda od 10. veljače 2022. u kojem se navodi da izračuna naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja, dok je pod toč. c tužbe navedeno da se obračuna na isplaćene bruto razlike za godišnji odmor i bolovanje uzimajući u obzir stvarne iznose plaća.
12. Tuženik, očitujući se na nalaz i mišljenje vještaka, navodi kako je iz petita tužbe razvidno kako predmet tužbe nije bila i isplata razlike naknade za godišnji odmor i naknade za bolovanje kao posljedica neke druge pogreške tuženika u izračunu tih naknada neovisno o dodacima i prekovremenom radu, pa da tužbeni zahtjev treba odbiti u cijelosti jer tužiteljica nigdje u tužbi ne tvrdi da su joj naknade za bolovanje i godišnji pogrešno obračunate neovisno o dodacima za prekovremeni rad.
13. Člankom 81. Zakona o radu ("Narodne novine" br., 93/14., 127/17. i 98/19., dalje: ZR ) propisano je da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).
14. Odredbom čl. 59. st. 1. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" br. 141/12.) , odnosno čl. 58. st.
1. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" br. 128/2017) propisano je da ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, da mu pripada naknada plaće u visini od 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca
15. Stoga proizlazi, da je tuženik naknadu plaće za tužiteljicu u utuženom razdoblju za vrijeme kada je tužiteljica koristila godišnji odmor ili je bila odsutna s rada zbog privremene nesposobnosti za rad do 42 dana, pogrešno obračunao i isplatio jer se naknada plaće utvrđuje kao prosjek prethodno isplaćenih plaća, a što konkretno nije bio slučaj.
16. Kako tužiteljica tužbom potražuje razliku naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade za bolovanje u iznosu od 107,02 eura/806,35
kuna, a kako je to utvrdio vještak u nalazu i mišljenju, koje ovaj sud prihvaća kao stručno i objektivno, a koji zahtjev je osnovan sukladno gore citiranim odredbama to je valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev zbog čega je odlučeno kao u točki I. izreke ove presude. Tužiteljici su dosuđene i zatražene zakonske zatezne kamate, sukladno odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18,126/21,114/22 i 156/22 ) koje teku od dospijeća petnaestog dana u mjesecu za protekli mjesec pa do isplate ( čl. 92. st. 3. ZR/14), koje kamate se ne dosuđuju na pripadajući iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koji je sadržan u dosuđenim bruto iznosima, kako je to tužiteljica i zatražila tužbenim zahtjevom
17. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 25/13. , 89/14. , 70/19, 80/22 - drugdje u tekstu ZPP-a), te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 142/12., 103/14., 118/14. , 107/15.37/22 i 126/2022, dalje Tarifa) pa budući da je tužiteljica u cijelosti uspjela u svom konačno uređenom zahtjevu od 22.rujna 2022.god., to istoj pripada trošak jednokratne nagrade za cijeli prvostupanjski postupak u visini od 50 bodova sukladno Tbr. 7.toč.8 Tarife, što pomnoženo s vrijednošću boda od 1,99 eura ( protuvrijednost 1 boda od 15,00 kn) iznosi 124,36 eura. Tužiteljici je priznat i trošak vještačenja u iznosu od 199,08 eura/1.500,00 kn. Dakle, ukupno priznat trošak tužitelja iznosi 323,44 eura, a koji trošak je naložen tuženiku platiti tužiteljici. Na dosuđeni iznos tužiteljici su dosuđene i zatezne kamate počevši od dana 1.ožujka 2023. kao dana donošenja ove odluke, do isplate, a kao u točki II izreke presude.
U Splitu, 1.ožujka 2023.godine
Sutkinja
Katica Bojčić Vidović, v.r.
NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave iste . Žalba se podnosi
nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.
