- 1 -              Revd 3987/2023-2

Broj: Revd 3987/2023-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Z., Područna služba u V., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik N. Š. diplomirani pravnik, protiv tuženice C. o. d.d. Z., OIB:..., koju zastupa punomoćnica D. H. Ž. i drugi odvjetnici u Odvjetničkom društvu H. & p. u Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž-416/2023-2 od 12. srpnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Bjelovaru broj Pn-172/2022-6 od 4. travnja 2023., u sjednici održanoj 24. siječnja 2024.,

r i j e š i o   j e:

I. Odbija se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.

II. Odbacuje se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Obrazloženje

1. Tužitelj podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž-416/2023-2 od 12. srpnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Bjelovaru broj Pn-172/2022-6 od 4. travnja 2023. pozivajući se na odredbe čl. 385.  i 387. Zakona o parničnom postupku.

1.1. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj je postavio sljedeća pravna pitanja:

„1. Da li stvarna šteta koju trpi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje može biti razlika između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zbog ozljede izvan rada i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, iako je mirovina zbog ozljede izvan rada manja od mirovine zbog ozljede na radu?

2. Da li stvarna šteta koju trpi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje može biti razlika između pretpostavljene invalidske mirovine zbog ozljede na radu i invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zbog ozljede izvan rada, koja nije utvrđena prema propisima o mirovinskom osiguranju, koja nije niti dospjela, niti kome isplaćena, niti postoji dokaz o isplati ili je stvarna šteta – umanjenje imovine – stvarno isplaćen iznos po priznatom pravu iz mirovinskog osiguranja, a koji je dospio i postoji dokaz o isplati?

3. Ako stvarne štete nema po čl. 27. ZOOP-a, a ima po čl. 22. u vezi s čl. 26. ZOOP-a i ugovoru o osiguranju, da li je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje stavljen u neravnopravni položaj prema ostalih trećim osobama koje imaju pravo na naknadu štete u cijelosti odnosno razmjerno do limita osigurane svote?

4. Ako se temeljem čl. 27. ZOOP-a otklanja odgovornost osiguravajućeg društva na nadoknadu stvarne štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje zbog rizika obuhvaćenih ugovorom o osiguranju od odgovornosti za štete, da li je prebacivanje odgovornosti za štetu na vlasnika / korisnika vozila u skladu sa čl. 22. i 26. ZOOP-a?

5. Da li je pravno shvaćanje prvostupanjskog i drugostupanjskog suda da je na tužitelju obveza dokazati stvarnu štetu prema čl. 27. st. 3. ZOOP-a, obzirom što tužitelj štetu potražuje po ZOMO-u, a ne po ZOOP-u, sukladno već ustaljenom pravnom shvaćanju revizijskog suda da je u parničnom postupku svaka strana dužna dokazivati činjenice koje joj isu u prilog, odnosno da se ne može stavljati na teret tužitelju da dokazuje činjenice koje idu u korist tuženika?“

1.2. Tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije tvrdi da pobijana drugostupanjska presuda u pogledu postavljenih pravnih pitanja odstupa od pravih shvaćanja viših sudova i revizijskog suda te Ustavnog suda Republike Hrvatske pa se poziva na odluke Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-5268/2022-2 od 11. siječnja 2023., broj Pž-65/2021-4 od 11. listopada 2022., broj Pž-5998/2019-4 od 24. ožujka 2021., broj Pž-4518/2022-2 od 28. listopada 2022., Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2345/2022 od 20. prosinca 2022., Županijski sud u Osijeku broj Gž- 1573/2022-2 od 17. studenog 2022., Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-5292/2019-2 od 16. lipnja 2020., broj Revt-412/2018-2 od 22. travnja 2020., broj Rev-501/2007 od 5. srpnja 2007., Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-2768/2005 od 5. lipnja 2008., broj U-III- 350/2007 od 9. ožujka 2011., broj U-III-3935/2017 od 10. lipnja 2021., broj U-III-4219/2007 od 30. travnja 2008., broj U-I-6950/2021 od 12. travnja 2022., broj U-III-1088/2017 od 28. rujna 2021. te broj U-I-856/2016 od 7. veljače 2017. i dr.

2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

3. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) i čl. 385.a st. 1.  ZPP vijeće je ocijenilo da pitanja koja je tužitelj postavio u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu.

3.1. Naime, pravno shvaćanje drugostupanjskog suda u pobijanoj presudi je u pogledu postavljenih pravnih pitanja utemeljeno na pravnom shvaćanju ovoga revizijskog suda zauzetog u nizu odluka; primjerice u odlukama broj Rev-1235/2021-2 od 22. veljače 2022., broj Rev-12/2022 od 12. siječnja 2022., broj Rev-264/2022-2 od 19. travnja 2022., broj Rev-122/2022-2 od 24. siječnja 2023., broj Rev-174/2022-3 od 6. srpnja 2022., broj Rev-909/2021 od 8. rujna 2021., broj Rev-2140/2018-23 od 13. srpnja 2022. i drugim.

4. Zbog navedenog u odnosu na postavljena pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu ispunjene zakonske pretpostavke za dopuštenje revizije propisane odredbom čl. 385.a stavak 1. ZPP pa je ovaj sud je na temelju odredbe čl. 389.b stavak 1. i 2. ZPP odlučio kao u točki I. izreke ovog rješenja.

5. Budući da tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije nije određeno naznačio povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP zbog koje je prijedlog podnesen to je, na temelju odredbe čl. 389.a st. 1. i 3.  ZPP, odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.

Zagreb, 24. siječnja 2024.